CC BY
6izvorni znanstveni rad
UDK: 811.163.42'243-05: 316.74(497.5)
KAKO ME VIDIS? Predodzbe neizvornih govornika hrvatskoga o Hrvatskoj i Hrvatima
Tanja Salak Ranka Durdevic
Filozofski fakultet Sveucilista u Zagrebu, Hrvatska
Keywords: images (representations), auto- and hetero-images, Croatian as L2, intercultural competence
Summary: Images (representations) about the countries and nations are being researched in different sciences and disciplines such as sociology and social psychology, imagology, cultural studies, tourism and marketing, applied linguistics, second-language teaching. There are auto- and hetero-images (about one's own people and country and about others). When a language is taught as L2 in a heterogeneous group of students (considering their L1, country and cultural background) in a country where the target language is spoken, that multicultural environment confronts both students and instructors with different perceptions (both auto- and hetero-images) that affect the attitude of students to each other, and to the target language.
The results of the survey conducted among beginner level students of the Croatian as L2 in Croaticum on how they see Croatia and Croats will be used as an attempt of getting an insight into their perceptions of Croatia and Croats and whether there are differences in images due to the fact which country students come from. Moreover it will be shown how the knowledge of this challenging subject can be applied in the teaching process, especially in its very important part nowdays - the acquisition of intercultural competence.
Kljucne rijeci: predodzbe, autopredodzbe, heteropredodzbe, hrvatski kao ini jezik, medukulturna kompetencija
Sazetak: Predodzbe (eng. images, representations) o zemljama i narodima tema su istrazivanja u razlicitim znanostima i disciplinama poput sociologije i socijalne psihologije, imagologije, kulturnih studija, turizma i marketinga, primijenjene lingvistike, poucavanja jezika kao inoga. Predodzbe se dijele na autopredodzbe (predodzbe o svojem narodu i zemlji) te na heteropredodzbe (predodzbe o pripadnicima drugih naroda i zemalja). Kada se neki jezik poucava kao ini u skupini polaznika heterogenoj po prvom ili materinskom jeziku te zemlji i kulturi iz koje
potjecu, i to jos u zemlji u kojoj se ciljni jezik govori, ucenici i poucavatelji u takvu se multikulturnom okruzenju nalaze pred izazovom susreta razlicitih predodzaba (i autopredodzaba i heteropredodzaba) koje utjecu i na odnos polaznika jednih prema drugima, i na odnos prema ciljnom jeziku.
Na temelju rezultata ankete provedene medu ucenicima hrvatskoga kao inoga jezika (HIJ) na pocetnom stupnju Croaticumova1 programa o tome kako vide Hrvatsku i Hrvate pokusat ce se dobiti uvid u to kakve su njihove predodzbe o Hrvatskoj i Hrvatima te postoje li razlike u predodzbama s obzirom na to iz koje zemlje ucenici dolaze. Uz to prikazat ce se i kako se spoznaje o toj izazovnoj temi mogu primijeniti u nastavi, i to u onom njezinom, napose danas neizostavnom dijelu, usmjerenom na stjecanje medukulturne kompetencije.
1. UVOD
Rjecnicka definicija predodzbe kao „zamisljene slike cega stvorene na osnovi podataka i pretpostavki" (VRH2, 2015: 1153) opisuje pojam u onom smislu kako se njime bave razlicite znanosti i discipline: sociologija, znanost o knjizevnosti i kulturni studiji, turizam, studiji o medijima te primijenjena lingvistika i poucavanje jezika kao inoga. Bavljenje predodzbama cesto zahtijeva interdisciplinaran pristup, sto je moguci razlog terminoloske zbrke u literaturi gdje se termini predodzba i stereotip katkad pojavljuju kao sinonimi3, a oni to nisu.
Stereotip4 dolazi od grcke rijeci stereos (cvrst, solidan) i typos (otisak). Termin potjece iz tiskarstva, tj. tipografije, a uveo ga je 1798. Firmin Didot5 za metalnu plocu odlivenu s matrice, tj. duplikat tiskarske ploce. Sredinom 19. st. pojam je upotrijebljen izvan tiskarstva u znacenju nepromijenjene slike koja se ponavlja. Godine 1922. stereotip je prvi put koristen u modernom psiholoskom smislu. Upotrijebio ga je americki novinar Walter
1 Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik postoji od 1962. godine (osnovan je pod imenom Tecaj hrvatskog jezika za strance). Nastava se izvodi na tri razine (pocetna, srednja i napredna od kojih se svaka dijeli na visu i nizu razinu). Polaznici su razlicitih profila, razlikuju se po dobi, spolu, zemlji iz koje dolaze, motivaciji, neki imaju hrvatske korijene. Svrstavaju se u grupe prema stupnju znanja, a ne prema svojem prvom jeziku ili zemlji iz koje dolaze pa su grupe izrazito heterogene.
2 Veliki rjecnik hrvatskoga standardnog jezika.
3 Termin predodzba cesce se susrece u humanistickim znanostima, a termin stereotip u drustvenim znanostima (op.a.).
4 Etimologija rijeci u hrvatskom je stereo- + -tip, prema franc. stéréotype. (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58036, pristupljeno: 29. ozujka 2017.)
5 Oko 1765-1836; pripadnik slavne obitelji francuskih tiskara; posebno se istaknuo kao rezac i ljevac slova; izumio je stereotipiju. (http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14992, pristupljeno: 29. ozujka 2017.)
Lippmann u svojem djelu Public Opinion6 Lippmann (1995) ih je opisao kao „slike u nasim glavama" i nije ih ocijenio ni kao pozitivne, ni kao negativne, tocne ili netocne, nego ih je opisao kao kognitivne tvorevine koje pomazu ljudima da lakse i brze obrade veliku kolicinu informacija koje pristizu. Nasljeduju se, a potom umnozavaju. Mozemo ih shvatiti i kao precace u procesu razmisljanja (Schultz i Haerle, 1995. prema Nikitina i Furuoka, 2013: 178). Od 1922. godine, kada je objavljena Lippmannova knjiga Javno mnijenje, do pocetka dvije tisucitih objavljeno je vise od 5000 znanstvenih studija o stereotipima (Schneider, 2005. prema Nikitina et al., 2014c: 67). Opca je definicija stereotipa danas da je to „sklop pojednostavnjenih i pretjerano uopcenih osobina koje se pridaju svim pripadnicima neke drustvene skupine (etnicke, rasne i dr.). Rasirena i razmjerno trajna kognitivna shema o zajednickim, cesce negativnim nego pozitivnim znacajkama drustvene skupine. (...) Stereotipi pojednostavnjivanjem slozene drustvene sredine olaksavaju obradu informacija i snalazenje u njoj. Tako se npr. nedostatne informacije o znacajkama pojedinca nadoknaduju 'znanjem' o osobinama skupine kojoj on pripada. (...)"7 Predodzbe su kao tema u novije vrijeme sve zastupljenije u podrucju primijenjene lingvistike, tj. u proucavanju jezika kao inoga. Istrazivanja su se ponajvise bavila dobivanjem podataka o sadrzaju predodzaba. Vazno ih je osvijestiti u poucavanju jezika kao inoga jer ucenici uvijek imaju predodzbe o kulturi i zemlji ciljnoga jezika. Osim toga, istrazivanja u psihologiji pokazala su da su predodzbe povezane sa stavovima (Forest i Silvert, 1951. prema Nikitina et al., 2014a: 114), a stavovi prema zemlji ciljnoga jezika, kulturi i njegovim govornicima vazan su cimbenik motivacije studenta za ucenje i u procesu ucenja jezika. Povezanost stavova i motivacije istrazuje se od sezdesetih godina 20. stoljeca (v. npr. Lambert 1961).
Spencer-Rodgers (2001: 642) ne koristi termin predodzba, ali koristi streotip kao termin koji se moze konceptualizirati kao uvjerenje o grupi ljudi zajednicko jednoj kulturi ili kao osobno uvjerenje. Tako bismo termin predodzba mogli poistovjetiti s osobnim uvjerenjima o grupi ljudi, a termin stereotip s uvjerenjima zajednickima jednoj kulturi. Pritom autorica naglasava da je vazna odrednica kulturnih stereotipa njihova konsenzualna priroda, tj. slaganje pripadnika jedne grupe da su odredeni atributi karakteristicni za drugu grupu ljudi.
6 https://en.wikipedia.org/wiki/Stereotype, posjet 29. ozujka 2017. U nas je knjiga prevedena i objavljena 1995. pod naslovom Javno mnijenje.
7
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58036, pristupljeno: 29. ozujka 2017.
U ovom ée se radu termini kulturni stereotip i predodzba koristiti u razlicitim znacenjima, onako kako predlaze socijalna psihologija, a usvajaju istrazivanja predodzaba u primijenjenoj lingvistici. Kulturni stereotipi jesu predodzbe (engl. mental images) koje postoje kod znacajnog broja ispitanika, odnosno kad veéi broj ljudi koristi iste ili slicne karakteristike ili opise za drugu grupu (Spencer-Rodgers, 2001). Da bi se neka predodzba definirala kao kulturni stereotip, potrebno je da odreden postotak ispitanika ima istu ili slicnu predodzbu. Ipak, ne postoji opéeprihvaéena granica, tj. opéeprihvaéeni postotak koji odreduje kada predodzba postaje kulturni stereotip. Postotci variraju u razlicitim istrazivanjima. Niemann i suradnici (1994. prema Spencer-Rodgers, 2001: 649) uzimaju granicu od 13% za uzorak od 239 ispitanika, Marin (1982. prema Spencer-Rodgers, 2001: 649) uzima granicu od 6% za 100 ispitanika, Spencer-Rodgers (2001) uzima granicu od 10% za 100 ispitanika, a istu granicu uzimaju Nikitina et al. (2014a) za 26 ispitanika.
2. ISTRAZIVANJA O PREDODZBAMA 2.1. Istrazivanja o predodzbama u Hrvatskoj
Kao sto je spomenuto, predodzbama se bavi i znanost o knjizevnosti, tocnije imagologija. Naziv imagologija nastao je sezdesetih godina dvadesetog stoljeéa u francuskoj etnopsihologiji, a potom se ustalio u znanosti o knjizevnosti kao posebna istrazivacka grana komparativne knjizevnosti ciji su interes predodzbe o stranim prostorima i narodima (heteropredodzbe) te predodzbe o vlastitom narodu ili prostoru (autopredodzbe). Pritom je vazno naglasiti kako se imagoloska istrazivanja ne bave pitanjem objektivnog postojanja nekog kolektivnog entiteta. Interes imagologije nije usmjeren na istinitost kolektivnih predodzaba/predodzaba o kolektivnom, nego se propitkuje kako imagotipicni/stereotipni iskazi nastaju, kako djeluju na recipijenta, koju ulogu takvi iskazi imaju u nekoj zajednici i kako utjecu na njezino predocavanje svijeta.8
Iako je u svojim zacetcima imagologija uzimala gradu iz lijepe knjizevnosti (Dysenrick, 2009), s razvojem imagologije sirila se i grada. Imagemi (skup karakteristicnih predodzaba o nekom predmetu) poceli su se
8 Nema puno istrazivanja koja propituju tocnost nacionalnih stereotipa, mozda stoga sto dosad nije bilo odgovarajuéeg kriterija. Ipak, postignuéa medukulturnih studija i psihologije omoguéuju istrazivanja koja bi propitala uskladenost autopredodzaba i heteropredodzaba o crtama licnosti karakteristicnima za pripadnike neke nacije. Pritom se polazi od petofaktorskog modela licnosti koji se odnosi na ovih pet dimenzija licnosti: ekstraverzija, ugodnost, emocionalna stabilnost, savjesnost i otvorenost, a koriste se standardizirani instrumenti. Medukulturna istrazivanja potvrdila su valjanost ovog instrumenta za istrazivanje kultura (vise u: Terraciano et al., 2005).
traziti ne samo u beletristici, nego i u publicistici, radijskim i televizijskim emisijama, kazalistu, filmu, industrijskom dizajnu itd. (v. npr. Dukié i Blazevié, ur. 2009). Grada jednoga domaéeg imagoloskog istrazivanja Davora Dukiéa bili su udzbenici namijenjeni neizvornim govornicima hrvatskoga, a rezultati su izlozeni na Strucnom skupu za odgojitelje, ucitelje i nastavnike pripadnika hrvatske nacionalne manjine, iseljenika i Hrvata u BiH odrzanom u Vodicama 2.-7. srpnja 2012. Gradu su cinili sljedeéi udzbenici: Hrvatska darovnica (1999) autora Vlade Pandziéa i Vlaste Sabljak, Hrvatski za pocetnike (2008) autorica Marice Cilas Mikulié, Milvije Gulesié Machata, Dinke Pasini i Sande Lucije Udier te Razgovarajte s nama (A2/B1) (2008) i Razgovarajte s nama (B1/B2) (2011) autorica Marice Cilas Mikulié, Milvije Gulesié Machata i Sande Lucije Udier, a cilj je istrazivanja bio ustanoviti kakve se autopredodzbe o Hrvatskoj i o Hrvatima pojavljuju u udzbenicima na temelju analize fotografija. Svrstavanjem fotografija u odredene kategorije (npr. ruralno/urbano, religiozno/svjetovno) i njihovim prebrojavanjem doslo se do kvantitativnih podataka (kojih je predodzaba vise), a potom se kvalitativnom analizom protumacilo zasto su odredene predodzbe snaznije. Ukratko, autor je zakljucio da udzbenik Hrvatska darovnica obiluje predodzbama koje pripadaju domeni religioznog, povijesnog, dok preostala tri udzbenika obiluju predodzbama koje su svjetovne, urbane, suvremene. Autor je te rezultate protumacio kao cinjenicu da je Hrvatska darovnica namijenjena ucenicima hrvatskih korijena, dok su druga tri udzbenika namijenjena mladim strancima te kao cilj imaju brendiranje nacije.
Jos je jedno domaée istrazivanje kao gradu imalo udzbenike za hrvatski kao ini jezik, no za razliku od prethodnoga, proucavane su heteropredodzbe (predodzbe o strancima). Eni Buljubasié (2010) istrazivala je stereotip9 stranca u pocetnickim udzbenicima inojezicnoga hrvatskoga. Pritom je posla od hipoteze da ée u pocetnickim udzbenicima stereotipi biti zastupljeni. Autorica smatra da ti udzbenici pribjegavanju generalizacijama kako bi se fokus usmjerio na ono sto je bitno - a to je ovladavanje jezicnom materijom (Buljubasié, 2010: 254). Spomenimo usput da suvremena teorija nastave stranih jezika poucavanje jezika izjednacava s poucavanjem kulture (v. npr. Kramsch, 1993). Autorica je gradu podijelila na udzbenike namijenjene heterogenim skupinama (Dobro dosli 1 (2007) Jasne Baresié, Hrvatski za pocetnike (2008) autorica Marice Cilas Mikulié, Milvije Gulesié Machata, Dinke Pasini i Sande Lucije Udier) i Ucimo hrvatski 1 (2008) autorica Vesne Kosovac i Vide Lukié, te na one namijenjene homogenim
9 Iz naslova toga rada vidljivo je da se tematiziraju stereotipi, no spominju se i termini predodzba, autopredodzba i heteropredodzba, koji nisu jasno odvojeni od pojma sterotip.
skupinama (Elementary Croatian 1 (2003) Vinka Grubisica i Croatian Through Conversation. Hrvatski u razgovoru (1993) Mladena Engelsfelda, pri cemu se usmjerila na analizu ilustracija i govora likova koji se pojavljuju kroz lekcije u udzbenicima (primjerice kako je ilustriran Amerikanac Tom, odnosno koliko dobro likovi vladaju jezikom i kulturoloskim znanjem u odnosu na svoje (ne)hrvatsko podrijetlo i stupanj poznavanja hrvatskoga jezika). Jedan je od zakljucaka rada da postoji znacajna razlika u stereotipima/predodzbama stranca u udzbenicima za homogene skupine koji su zasiceni nacionalnim simbolima i prikazima. To se moze objasniti cinjenicom da su namijenjeni dijaspori, ali i cinjenicom da su pisani u vrijeme prije osamostaljenja Hrvatske. S druge strane, udzbenici namijenjeni heterogenim skupinama vise su otvoreni strancima, iako je pokusaj multikulturalnosti stereotipan (Buljubasic, 2010: 265).
Spomenut cemo jos jedno istrazivanje, provedeno medu ucenicima hrvatskoga jezika u Poljskoj ak. god. 2007./2008. Sudjelovala su 103 studenta kroatistike u dobi od 19 do 26 godina. Ispitanici su dobili 13 pitanja i liste s ponudenim odgovorima te su trebali zaokruziti rijeci s liste koje dovode u vezu s Hrvatima/Hrvatskom (kod nekih su pitanja trebali potom izdvojiti pojmove koje najuze vezu uz Hrvate/Hrvatsku te ih rangirati po vaznosti). Dobiveni podatci pokazali su da ispitanici uz Hrvatsku i Hrvate u najvecem postotku vezu pojmove turizam, Balkan, prirodne ljepote i folklor, a od znamenitih Hrvata najpoznatije osobe su Josip Broz Tito, Dubravka Ugresic, Miroslav Krleza i Franjo Tudman (v. Pasini, 2010).
2.2. Istrazivanja o predodzbama u svijetu
Istrazivanja predodzaba medu inojezicnim ucenicima postoje npr. za njemacki, talijanski, francuski, ruski, mandarinski, portugalski.
Takvim se istrazivanjima najvise bavila Larisa Nikitina bilo samostalno (npr. 2016, 2017), bilo u suradnji (npr. Nikitina et al. 2014a, 2014b, 2014c). Istrazivanja pripadaju podrucju primijenjene lingvistike, a buduci da je primijenjena lingvistika interdisciplinarno podrucje, kako Nikitina u vise navrata istice, koristi se metodologija preuzeta iz socijalne psihologije.
Istrazivanje predodzaba kod ucenika inoga jezika pretpostavlja kvantitativno i kvalitativno istrazivanje. Dva su glavna instrumenta: liste s ponudenim odgovorima (engl. check-list) i pitanja otvorenog tipa. Liste nude sintagme ili rijeci koje mogu odgovarati predodzbama o zemlji i narodu, a ispitanici biraju one koje smatraju prikladnima. Prema Nikitina et al. (2014a) prvi takav instrument sastavili su Katz i Braly 1933. -ispitanicima su ponudili 84 pridjeva te imena nekoliko etnickih i
nacionalnih grupa. Pitanja otvorenog tipa podrazumijevaju da ispitanici odgovaraju na pitanje tako da pisu ili govore ono sto im pada na um.
Oba instrumenta imaju prednosti i nedostatke. Prednosti liste s ponudenim odgovorima su u tome sto se mogu koristiti kao instrument u razlicitim drustvenim kontekstima te se mogu ponovno koristiti nakon nekog vremena. Nedostatak je sto odgovore ne oblikuju ispitanici, nego ih je prije oblikovao istrazivac, a ispitanici katkad zaokruzuju odgovore koje ne bi koristili da je rijec o pitanjima otvorenog tipa. Prednost pitanja otvorenog tipa je u tome sto omoguéuju ispitaniku da se prepusti razmisljanju ili imaginaciji. Tu lezi i nedostatak - moguée je da prilikom ispitivanja ispitanik daje odgovore za koje ocjenjuje da su drustveno prihvatljivi. Usto, pitanja otvorenog tipa treba obraditi tako da se odgovori svrstavaju u vise kategorije i interpretiraju, sto zahtijeva sustavnost i oslanjanje na logiku istrazivaca.
Tehnika obrade podataka dobivenih pitanjima otvorenog tipa naziva se tehnika otvorenog kodiranja (engl. open-coding technique) (Ryan i Bernard 2003, prema Nikitina et al., 2014c: 71). Prvo se rezultati prepisuju ad verbatim (bez izmjena i ispravaka, op.a.), a potom se primjenjuje tehnika otvorenog kodiranja. Broji se pojavnost nekog pojma ili njegova sinonima. Predodzbe koje se pojavljuju vise od jedanput svrstavaju se u vise kategorije, dok se predodzbe koje se pojavljuju samo jednom svrstavaju u kategoriju „ostalo". Ova tehnika pretpostavlja stvaranje veéeg broja kategorija na temelju dobivenih rezultata. Kategorije sadrze „slicne entitete ili konceptualne kategorije" (Julien 2008; Ryan i Bernard, 2003. prema Nikitina et al. 2014c: 71). Ako se neki pojam ili njegov sinonim pojave dva puta ili vise, svrstavaju se u posebnu kategoriju (npr. auto i Mercedes u kategoriju automobili). Da bi neka kategorija bila ocijenjena kao stereotip, koristi se postotak koji ispitivac ocijeni znacajnim (npr. Nikitina i SpencerRodgers koriste postotak od 10% u svojim istrazivanjima). Analiza kvalitativnih podataka pretpostavlja kvantitativnu analizu, tj. oslanjanje na intuiciju ispitivaca (Ryan i Bernard, 2003. prema Nikitina et al., 2014a: 122). Vazno je da se ispitivac oslanja na logiku i uspostavi protokol koji ée slijediti tijekom analize i tako osigura koherentan i konzistentan misaoni proces. Ako je ispitivaca vise, vazno je da postignu konsenzus (v. SpencerRodgers 2001). Moguée je da se unutar jedne kategorije izdvoji nova, primjerice ako se u kategoriji „automobili" pojam „Mercedes" pojavi 10% od ukupnog broja, onda se izdvaja kao posebna kategorija i kulturni stereotip.
Nakon prikupljanja podataka i dobivanja rezultata o tome koje su predodzbe prisutne te koje su zastupljene kod veéeg broja ispitanika (kulturni stereotipi), potrebno je ocijeniti predodzbe kao pozitivne ili
negativne. Ukoliko ocjenu donosi ispitivac, pristup je heuristican te se takav zakljucak ne oslanja na kvantitativnu analizu, nego na sud ispitivaca. Da bi se to spijecilo, u istrazivanjima se trazi od ispitanika da sami vrednuju svoj odgovor. Spencer-Rodgers (2001) provela je istrazivanje na americkom sveucilistu istrazujuéi kakve predodzbe o studentima na razmjeni imaju americki studenti. Pritom je od ispitanika zatrazila da svaku predodzbu ocijene ocjenom na skali od -3 do +3, gdje je -3 ekstremno negativna, a +3 ekstremno pozitivna predodzba. Vlastito vrednovanje ispitanika o tome je li predodzba pozitivna ili negativna trazi i Nikitina u svojim istrazivanjima, s tim da u istrazivanju predodzaba kod ucenika brazilskog portugalskog (Nikitina et al., 2014b) i mandarinskog (Nikitina i Furuoka 2013) nudi skalu od -3 do +3 (kao Spencer-Rodgers), a u novijim istrazivanjima o predodzbama kod ucenika talijanskog (Nikitina et al. 2014c) i njemackog (Nikitina et al. 2014a) skalu od -2 do +2.
3. ISTRAZIVANJE MEBU UCENICIMA HRVATSKOGA KAO INOGA JEZIKA NA POCETNOM STUPNJU CROATICUMOVA PROGRAMA
3.1. Ciljevi, metodologija, ispitanici
Cilj je istrazivanja bio dobiti uvid u predodzbe o Hrvatskoj i Hrvatima medu ucenicima HIJ-a na pocetnom stupnju te vidjeti postoje li slicnosti s obzirom na zemlju iz koje dolaze. Krajnji je cilj prikazati kako se tako dobiveni podatci i spoznaje o toj izazovnoj temi mogu primijeniti u nastavi.
Predodzbe su prikupljene metodom ankete. Ispitanici su potpisom dali pristanak na ispunjavanje upitnika koji je sadrzavao tri pitanja otvorenog tipa: Kakva je Vasa predodzba o Hrvatskoj? Kakva je Vasa predodzba o Hrvatima? Koje fizicke karakteristike smatrate tipicnima za Hrvate?. Upuéeni su da navedu predodzaba koliko zele te da oblikuju sto kraée odgovore (jedna rijec ili sintagma). Svaku su predodzbu trebali vrijednosno prosuditi: negativnu minusom (-), neutralnu nulom (0) i pozitivnu plusom (+).
U istrazivanju je sudjelovalo 30 polaznika Croaticumova programa u zimskom semestru ak. god. 2016./2017. u dobi od 20 do 38 godina, s tim da su prevladavali 20-godisnjaci (23/30). Bilo je zastupljeno 19 zemalja: Cile, Venezuela, Panama, SAD, Engleska, Belgija, Nizozemska, Njemacka (5), Italija (3), Ceska, Poljska (3), Slovacka, Rumunjska, Ukrajina, Turska, Iran, Indonezija, Kina (3), Juzna Koreja (2). Buduéi da su u istrazivanju sudjelovali pocetnici, anketu su ispunjavali na engleskom jeziku. Stoga je jedan od uvjeta bio da vladaju engleskim. Drugi je uvjet bio da nemaju
hrvatsko podrijetlo, sto bi mozda moglo utjecati na to da predodzbe koje se dobiju budu autopredodzbe, a ne heteropredodzbe koje se ovdje ispituju.
3.2. Rezultati
Nakon sto su predodzbe prevedene i popisane, tj. prepisane ad verbatim, primijenila se tehnika otvorenog kodiranja pri cemu se nametnulo razvrstavanje u vise kategorije. Ukupno je prikupljeno 470 predodzaba, od cega se 192 predodzbe odnose na Hrvatsku, 157 na Hrvate (kao narod) i 121 predodzba odnosi se na fizicke karakteristike Hrvata. U nastavku ée se prikazati rezultati dobiveni za svako od tri pitanja.
3.2.1. Pitanje Kakve su Vase predodzbe o Hrvatskoj? donijelo je ukupno 192 predodzbe. Prema nasemu shvaéanju bilo je moguée uspostaviti 15 kategorija: priroda i cistoéa (46), ponuda (21), ekonomija, standard i radni uvjeti (18), organizacija (14), ljudi (12), arhitektura i gradnja (12), politika (11), sigurnost (10), nacin zivota (9), klima (6), prijevoz (5), turizam (5), mentalitet (5), sport (4), kultura (3), ostalo (11).
Najvise se predodzaba odnosi na prirodu i cistoéu. Od ukupno 46 predodzaba, 43 su pozitivno vrednovane. Uz hrvatsku prirodu i okolis vezu se epiteti lijepa, cista, prekrasna, raznolika, a navodi se jos i dobar geografski polozaj i velik broj otoka. Ukupno je 21 predodzba o ponudi u Hrvatskoj, veéinom (15) su pozitivno vrednovane i odnose se na dobru ponudu hrane, velik broj kafica i muzeja. Zanimljivo je primijetiti da su neki ispitanici kao prednost Hrvatske naveli to da ima vise lokalnih ducana, a manje velikih fransiza. Cetiri negativno vrednovane predodzbe odnose se na manjak raznovrsne ponude (nema puno etnickih restorana, svi kafici su slicni). Izdvojeno je ukupno 18 predodzaba vezanih uz ekonomiju i zanimljivo je primijetiti da su veéinom (10) ocijenjene negativno. Takoder je zanimljivo primijetili da su ispitanici iz Njemacke navodili ekonomske probleme vezane uz male place i nizak standard, a i nekoliko je predodzaba o Hrvatskoj kao nerazvijenoj zemlji. Dvije ispitanice iz J. Koreje navele su niske cijene hrane (ocijenjeno pozitivno), ali visoke cijene odjece (ocijenjeno negativno). Kada je rijec o organizaciji u Hrvatskoj, takoder prevladavaju negativno vrednovane predodzbe: od ukupno 14 predodzaba 12 je negativnih. Najcesée se odnose na sporu birokraciju i kasnjenje. O ljudima u Hrvatskoj postoji 12 predodzaba, od cega je 10 pozitivno vrednovano i rijec je najcesée o predodzbama o Hrvatima kao o dragim i pristojnim ljudima. O arhitekturi je ukupno 12 predodzaba, od toga se 6 pozitivnih odnosi na povijesne zgrade, dok se 5 negativnih odnosi na zanemarenost starih zgrada, manjak moderne arhitekture, a dvije ispitanice
iz J. Koreje negativno su ocijenile svoju primjedbu da nema podnog grijanja. O politickoj situaciji ispitanici su se izrazili pretezito negativno: od ukupno 11 predodzaba, 8 je negativnih, a odnose se na losu politiku, clanstvo u NATO-u i nacionalizam. Ukupno je 10 pozitivno vrednovanih predodzaba o Hrvatskoj kao sigurnoj zemlji, mozda je zanimljivo reéi da su takve predodzbe imali ispitanici iz Indonezije, Engleske, Italije, Cilea, Venezuele, Belgije i SAD-a. O nacinu zivota postoji ukupno 9 predodzaba i veéinom (6) su ocijenjene pozitivno, a odnose se na lezeran stil zivota i pijenje kave, dok je negativno vrednovana sklonost kasnjenju. U kategoriji klime naslo se 6 predodzaba i sve su pozitivno vrednovane. Mozda je zanimljivo reéi da su takve predozbe imali ispitanici iz Poljske, Irana, Ukrajine, Engleske i Venezuele. Ispitanici su prijevoz veéinom ocijenili pozitivno, kao jednostavan i praktican. Zanimljivo je reéi da svih 5 predodzaba o turizmu istice razvijenost turizma, no samo dvije predodzbe su ocijenjene pozitivno (ispitanici su iz Engleske i Koreje), a ostale tri neutralno (svi ispitanici su iz Njemacke). Hrvatska je konzervativna, tradicionalna i religiozna zemlja prema ispitanici iz Paname koja to ocjenjuje negativno, dok dvije ispitanice (iz Poljske i Venezuele) navode da je Hrvatska katolicka zemlja i vrednuju to neutralno. O sportu i kulturi nekoliko je pozitivnih predodzaba, a odnose se na hrvatski nogomet te raznoliku i bogatu kulturu. U kategoriji ostalo ukupno je 11 (pozitivno vrednovanih) predodzaba koje su se pojavile samo jednom, a uz autorsku slobodu izdvojit ée se samo neke: sarmantna, zivahna zemlja, niska stopa imigracije, sve tri ocijenjene pozitivno.
3.2.2. Pitanje Kakve su vase predodzbe o Hrvatima? donijelo je 157 predodzaba o Hrvatima kao narodu, koje su svrstane u 17 kategorija: dragi, ljubazni, pristojni (15), prijateljski (12), odnos prema drugom/drugacijem (11), odnos prema radu (10), od pomoéi (9), odnos prema piéu/zabavi (8), Hrvati govore engleski (6), mentalitet (5), otvorenost (5), pusaci (5), odnos s/prema obitelji (4), tocnost (3), gostoljubivi (2), odnos prema naciji (2), odnos prema religiji (2), nasmijani (2), sportski tipovi (2), ostalo (54).
Postoji ukupno 12 predodzaba da su Hrvati prijateljski raspolozeni i sve su pozitivno vrednovane. Ukupno je 9 pozitivno vrednovanih predodzaba da su Hrvati odpomoci, 7 pozitivno vrednovanih predodzaba da su dragi, 5 pozitivno vrednovanih predodzaba da su ljubazni, 3 pozitivno vrednovane predodzbe da su pristojni, 2 pozitivno vrednovane predodzbe da su otvoreni, 2 pozitivno vrednovane predodzbe da su nasmijani, 2 pozitivno vrednovane predodzbe da su gostoljubivi. Ispitanici su ocijenili10 mentalitet
10 Znak + i - uz brojku znace pozitivnu, odnosno negativnu ocjenu.
Hrvata ovako: konzervativni (2-), ne zele se mijenjati (2-) te pesimisticni (1). Ukupno je 6 pozitivno vrednovanih predodzaba o tome da Hrvati dobro govore engleski. Ukupno su 4 predodzbe da su Hrvati povezani s obitelji (3+, 1 neutralna). Najvise je negativnih predodzaba vezano uz pusenje, ukupno je 5 predodzaba da Hrvati puno/previse puse. Takoder, 3 su predodzbe vezane uz tocnost, tj. sklonost Hrvata kasnjenju (2-, 1+). Sto se tice odnosa prema radu, 10 je predodzbaba: neke opisuju Hrvate kao lijene (2-), neke kao preopustene (1 neutralna, 2-), neke kao lose organizirane (1-) ili spore (1 neutralna), jedna je pozitivno vrednovana predodzba da su Hrvati radisni, dok je jedna predodzba da su Hrvati easy-going (pozitivno vrednovana) i jedna da nisu easy-going (negativno vrednovana). Predodzaba vezanih uz odnos prema piéu/zabavi je 8: Hrvati vole piti alkohol (2+, 1 neutralna), vole se provoditi (1+), njeguju hedonisticki stil zivota (1 neutralna), piju puno kave (1 neutralna) i vole sjediti u kaficima (1+). Izdvojene su dvije predodzbe o Hrvatima kao katolicima ili religioznima (obje neutralno vrednovane) te dvije o Hrvatima kao patriotima (1+, 1-). Izdvojene su i dvije predodzbe o Hrvatima kao sportskim tipovima (1+, 1 neutralno vrednovana). U kategoriji odnos prema drugom/drugacijem postoje razlicite predodzbe: 2 pozitivno vrednovane opisuju Hrvate kao otvorene za nove kulture, dok 3 negativno vrednovane opisuju Hrvate kao zatvorene prema drugim kulturama. Izdvojile su se 4 predodzbe vezane uz odnos Hrvata prema Njemackoj; predodzba da sanjaju o boljem zivotu u drugoj zemlji vrednovana je neutralno, predodzba da vole Njemacku ocijenjena je i pozitivno i neutralno, predodzba da mladi zele napustiti zemlju radi posla vrednovana je negativno, predodzba da u Hrvata postoji zelja za ucenjem/upoznavanjem vrednovana je pozitivno. Te su predodzbe imali ispitanici iz Njemacke. U kategoriji ostalo nasle su se predodzbe koje se nisu mogle svrstati ni u jednu izdvojenu kategoriju jer su se pojavile samo jednom. Neke od njih donose se s podatcima o vrijednosnom sudu, zemlji i dobi: Venezuela, 33: koriste rijec katastrofa (-), postuju zakone (+); Njemacka, 21: cangrizavi (-); Iran, 26: obrazovani (+); Nizozemska, 36: smrtni strah odpropuha (-), strah od kise (-), ovisni o kreditnim karticama (-), muskarci ovisni o majkama (-); Poljska, 21: angazirani oko politike sa suprotnim stajalistima (0); SAD, 31 : tesko je izgraditi duboka prijateljstva (-).
3.2.3. Pitanje Koje fizicke karakteristike smatrate tipicnima za Hrvate? donijelo je 120 predodzaba. Uspostavilo se 9 kategorija: konstitucija (42), dotjerivanje (uredivanje i odijevanje) (17), kosa i brada (14), oci (10), dopadljivost (zgodni i lijepi) (9), usporedba s drugim nacijama/rasama (8), koza/rasa (6), lice (4), nos (4), ostalo (6).
Najvise je predodzaba o konstituciji (42), pritom je cak 18 predodzaba o Hrvatima kao visokim judima (veéinom pozitivno vrednovanih), dok je samo jedna predodzba o Hrvatima kao niskim ljudima (ispitanik iz Nizozemske). Druge predodzbe vezane uz konstituciju su: Hrvati su vitki/mrsavi (9), Hrvati imaju atletsku gradu (3), Hrvati su veliki/jaki (5), Hrvati(ce) imaju duge noge (2), Hrvati imaju velika stopala (2), Hrvatice imaju dobro tijelo (1). Sve ove predozbe su veéinom pozitivno vrednovane. Mnogo je predodzaba o Hrvatima/Hrvaticama kao vrlo dotjeranima (17), a o zenama kao (previse) nasminkanima. Najcesée je dotjerivanje ocijenjeno negativno i neutralno, a samo su 3 predodzbe u ovoj kategoriji vrenovane pozitivno. Zanimljivo je uociti kako su ispitanici iz Kine, Indonezije i Italije navodili da Hrvati imaju svijetlu kosu (3), dok su ispitanici iz Njemacke, Nizozemske i Engleske navodili da Hrvati imaju tamnu kosu (4). Nekoliko je predodzaba o sklonosti muskaraca celavosti (2) i nosenju brkova i brade (3). U kategoriji oci ukupno je 14 predodzaba, a unutar nje je 5 predodzaba
0 svijetlim ocima kod Hrvata. To su uglavnom zapisivali ispitanici iz Italije, Venezuele, Cilea, Paname i Kine. Od ukupno 9 predodzaba u kategoriji dopadljivost, 8 je predodzaba o Hrvatima/Hrvaticama kao zgodnima ili lijepima, dok je samo jedna ispitanica iz Njemacke negativno vrednovala svoju predodzbu da nema puno zgodnih momaka. Od ukupno 8 predodzaba u kategoriji usporedba s drugim nacijama/rasama, 6 je predodzaba o slicnosti vlastite s hrvatskom, dok su dva ispitanika iz Poljske i Ukrajine navela predodzbe da su Hrvati razliciti (nije jasno jesu li mislili u odnosu na svoju naciju ili na Hrvate medu sobom). O kozi/rasi je 6 predodzaba o Hrvatima kao europeidima ili bijelcima. Dvije su predodzbe da Hrvati imaju velik nos, a dvije da imaju dug nos. Predodzbe o licu se medusobno vrlo razlikuju (okruglo lice, visoke jagodicne kosti, stroge crte lica, ozbiljna lica).
3.3. Rasprava
Prijevod predodzaba s engleskog na hrvatski zahtijevao je oprez, a i samo provodenje ankete na engleskom moglo bi se smatrati ogranicavajuéim cimbenikom zbog opasnosti da se ispitanici mozda neée moéi slobodno izraziti kao na materinskom jeziku. Unatoc tomu prikupljeno je i interpretirano ukupno 470 predodzaba koje su razvrstane u 41 kategoriju. Rad na kategoriziranju zahtijevao je mnogo zajednickih procjena
1 uspostavljanja zajednicke logike citanja predodzaba, kao i mnogo zajednickog prebrojavanja. Od ukupno 470 predodzaba 192 su o Hrvatskoj, 157 o Hrvatima kao narodu te 120 o fizickim karakteristikama. Bez mnogo usporedivanja primjeéuje se da su ispitanici znatno manje pisali o fizickim
karakteristikama (120 predodzaba) negoli o zemlji (192 predodzbe) i narodu (157 predodzaba), no to ne iznenaduje s obzirom na to da je sadrzaj zemlje ili naroda opéenito, moglo bi se reéi, razvedeniji (pa time i plodonosniji za opis) od fizickih karakteristika pojedinih pripadnika nekog naroda. Ukupno gledajuéi, 274 predodzbe pozitivno su ocijenjene, vise nego upola manje od toga (107) je negativnih, dok je neutralnih 89. Kada pogledamo pojedinacno sva tri u anketi postavljena pitanja, zanimljivo postaje to da je medu predodzbama o fizickim karakteristikama najmanje negativnih (15/120), a podjednako pozitivnih (54/120) i neutralnih (51/120), sto je bitno razlicito ako usporedimo s brojem neutralno ocijenjenih predodzaba o Hrvatskoj (19/192) i Hrvatima kao narodu (19/157). Svakako da je lakse izraziti stav o zemlji i karakteru naroda jer su to entiteti koji se (relativno) mogu mijenjati, sto bas i nije slucaj s fizickim izgledom cije procjenjivanje mozda izaziva i svojevrsnu nelagodu: nije svejedno komentira li se fizicki izgled osoba ili „fizicki izgled" zemlje i necije navike i ponasanje. U skladu s tim je onda mozda zanimljivo istaknuti omjer negativno procijenjenih predodzaba o Hrvatima kao narodu (45/157) u odnosu na omjer negativno ocijenjenih predodzaba o Hrvatskoj (46/192) ili o fizickim karakteristikama (15/120).
S obzirom na broj ispitanika (30) i broj zemalja (19) iz kojih dolaze nije bilo moguée uociti slicnosti ili razlike u predodzbama s obzirom na zemlju. No prilikom analize dobivenih predodzaba neke su se opservacije nametale s obzirom na znanja, predodzbe, a mozda i stereotipe koji postoje o zemlji (naciji) iz koje ispitanici dolaze. To poziciju onoga tko interpretira cini osjetljivom jer se ona nekako ne moze „deprivatizirati": uocavamo ono sto je slicno s nasim ili razlicito od naseg, a to ne mozemo zanemarujuéi vlastitu poziciju. Tako je zanimljivo npr. vidjeti da je najvise komentara o ekonomiji, standardu i radnim uvjetima doslo od ispitanika iz Njemacke i J. Koreje i pritom je tesko oteti se dojmu da je tomu tako upravo zbog toga sto je to velika (vazna) tema u tim zemljama. Ili to da je o sredivanju muskaraca najvise osvrta doslo od ispitanika iz Italije (i to od muskarca), sto je u tom narodu vazna tema (dovoljno je sjetiti se modne industrije).
Pri analizi predodzaba dobivenih u ovom istrazivanju nismo se usredotocivali na izvlacenje kulturnih stereotipa s obzirom na postotak pojavljivanja neke predodzbe u ukupnom broju jer smatramo da broj ispitanika nije dovoljan za to. Radije éemo se usmjeriti na ono sto se s tako dobivenim podatcima moze, a sto je bio krajnji cilj istrazivanja.
4. ZAKLJUCNO
Podatci dobiveni ovakvim istrazivanjem mogu biti vrlo plodno polaziste za niz aktivnosti u nastavi inoga jezika koje za cilj imaju stjecanje medukulturne kompetencije. Ponajprije, podatci dobiveni istrazivanjem mogu biti smjernice u stvaranju ili mijenjaju programa te se program moze obogatiti informacijama o sadrzajima za koje istrazivanje pokaze da ucenici nemaju mnogo znanja ili je ono povrsno. Predodzbe o Hrvatskoj i Hrvatima u heterogenoj skupini ucenika mogu biti poticaj za razgovor o razlikama u predodzbama pa upravo razlike mogu biti mjesto susreta (heterogena skupina se moze osjecati homogeno, osjecati se kao MI i promatrati se u usporedbi s Drugim: Hrvatima). Razgovor o kulturnim razlikama razvija medukulturnu kompetenciju i kod ucenika i kod lektora, a medukulturna je kompetencija imperativ u suvremenoj nastavi inoga jezika na svim razinama poucavanja. Kako to ciniti na nastavi, pokazat cemo primjerom.
Dobiveni se odgovori na pitanja Kako vidite Hrvatsku?, Kako vidite Hrvate? te Koje fizicke karakteristike Hrvata smatrate tipcnima? uz ocjenu (+, -, 0) mogu grupirati s obzirom na zemlju, primjerice ovako: KINA, 25, M lijepi krajolici + dragi ljudi +
dobro ocuvani povijesni spomenici +
cist okolis +
nogomet +
spor tempo zivota +
neucinkovita birokracij a -
ispijanje kave na suncu cijelo poslijepodne +
KINA, 23, Z
cist zrak +
lijepi krajolici +
praktican prijevoz +
neucinkovitost birokracije -
premalo bolnica 0
tesko dobiti vizu -
prespora i preskupa izrada osobne -
povijesne zgrade i kultura +
NJEMACKA, 22, Z niske place -
ljudi su sretni s onim sto imaju +
uvijek kasne -
manje rade -
zaista prij atelj ski +
kratka povijest +
jeftina zemlja +
lijepe zene +
vole piti kavu +
korupcij a -
dosta siromasnih -
nema puno lijepih zgrada 0
Iz tvrdnja se moze vidjeti na sto su se usmjerili pripadnici ovih zemalja pa dodatno istraziti te kategorije (npr. okolis, sport, povijest, svakodnevne navike) u tim zemljama. To udvaja perspektivu, a potencijal daljnjeg umnazanja perspektiva jos i raste ako u grupi ima ucenika iz tih zemalja. Tako se uspostavljaju odnosi JA - DRUGI (ciljna kultura), JA -DRUGI (druge kulture). Otvara se razgovor o Drugome, postavljanju u odnos sebe i svijeta, potice na razgovor o vrijednostima, a uci se iznositi misljenje snosljivo i bez kvalificiranja.
Kada je rijec o pragmalingvistickom aspektu, popis karakteristika moze posluziti za vjezbanje pridjeva (fizicki opis i opis osobina na svim razinama poucavanja, s tim da se na razini pripremnog (A1) do prijelaznog (B1) stupnja prema Zajednickom europskom referentnom okviru za jezike vokabular moze prilagoditi ili malo reducirati ovisno o stupnju). Moze se vjezbati uopéavanje svodeéi pojedine tvrdnje pod zajednicku kategoriju (to moze biti zanimljivo od stupnja A1 do B1). Zatim se mogu sastavljati razlicite vrste tekstova od natuknica (pjesma, crtica, esej, clanak...) pocevsi od razine B1. Moguée je vjezbati davanje savjeta s obzirom na negativne tvrdnje, npr. one koje se ticu spore birokracije (treblo bi, bilo bi dobro da, mozda mozete...), mogu se pisati reklamni slogani, saljivi tekstovi o tome kako primjerice prepoznati tipicnog Hrvata ili Hrvaticu, zasto se ozeniti Hrvatom ili Hrvaticom, a onda je moguée isto raditi s drugim zemljama. Potonje se aktivnosti mogu raditi veé od stupnja B1.
Ako je netko vjest crtac, moguée je izraditi ilustracije prema predodzbama. Ovakvi sadrzaji u nastavi u pravilu se pokazuju rado prihvaéenima medu ucenicima, pridonose dobroj povezanosti i ucenika medusobno, i njih s nastavnikom, a dobrobit se proteze i izvan ucionice jer takve aktivnosti vode ka prihvaéanju sebe i razlicitosti.
LITERATURA
Buljubasic, Eni. 2010. Stereotip stranca u pocetnickim udzbenicima inojezicnog hrvatskog. U Casopis za hrvatske studije 6 (1). 253-267.
Dukic, Davor. „Isto, a tako razlicito: o problemu prezentacije vlastite kulture". Izlaganje sa Strucnog skupa za odgojitelje, ucitelje i nastavnike pripradnika hrvatske nacionalne manjine, iseljenika i Hrvata u BiH, Vodice, 2.-7. srpnja 2012.
Dukic, Davor i Zrinka Blazevic, ur. 2009. Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju. Zagreb: Srednja Europa.
Dyserinck, Hugo. 2009. O problemu „images" i „mirages" i njihovu istrazivanju u okviru komparativne knjizevnosti. U Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju. Davor Dukic i Zrinka Blazevic, ur. Zagreb: Srednja Europa. 23-37.
Kramsch, Claire. 1993. Context and culture in language teaching. Oxford: Oxford University Press.
Lambert, Wallace E. 1961. A study of the roles of attitudes and motivation in second language learning; final technical report. Montreal: McGill University.
Lippmann, Walter. 1995. Javno mnijenje. Preveo Miroslav Hauptfeld. Zagreb: Naprijed.
Nikitina, Larisa. Furuoka, Fumiraka. 2013. „Dragon, Kung Fu and Jackie Chan...": stereotypes about China held by Malaysian students. U Trames 17 (2). 175-195.
Nikitina, Larisa, Mohd Don, Zuraidah Binti. Loh, Sau Cheong. 2014a. Investigating stereotypes about the target language country: A case of German language learners. U RLA: Revista de lingüística teórica y aplicada (52). 113-132.
Nikitina, Larisa. Mohd Don, Zuraidah Binti. Loh, Sau Cheong. 2014b. Focus on Brazil: Country images held by Malaysian learners of Brazilian Portuguese. U Calidoscópio 12 (1). 73-82.
Nikitina, Larisa. Mohd Don, Zuraidah. Loh, Sau Cheong. 2014c. Il Bel Paese as seen from Malaysia: Language learners' stereotypical representations of Italy. U Moderna sprak 108 (2). 65-79.
Nikitina, Larisa. 2016. Language learners' representations of Portugal: implications for culture teaching / Las representaciones de Portugal de los estudiantes de portugu s: implicaciones en la ense anza de aspectos culturales. U Cultura y Educacion / Culture and Education 28 (4). 863-879.
Nikitina, Larisa. 2017. Language learners' representations of Spanish-speaking countries: How can they inform language pedagogy? U Revista Signos. Estudios de Linguistica 50 (93). 50-70.
Pasini, Dinka. 2010. Kultura u nastavi hrvatskoga kao stranog jezika. U Casopis za hrvatske studije 6 (1). 189-200.
Spencer-Rodgers, Julie. 2001. Consensual and individual stereotypic beliefs about international students among American host nationals. U International Journal of Intercultural Relations 25 (6). 639-657.
Terracciano, Antonio. et al. 2005. National character does not reflect mean personality trait levels in 49 cultures. U Science, 310 (5745), 96-100.
„Didot". http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14992 (pristupljeno: 29. ozujka 2017.).
„Predodzba". Veliki rjecnik hrvatskoga standardnog jezika, ur. Ljiljana Jojic et al. 2015. Skolska knjiga: Zagreb. 1153.
„Stereotip". http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58036 (pristupljeno: 29. ozujka 2017.).
„Stereotype". https://en.wikipedia.org/wiki/Stereotype (pristupljeno: 29. ozujka 2017.).
