CC BY
7izvorni znanstveni rad
UDC: 811.163.42'373.7 811.161.1'373.7 305-055.1/.2
POGLED NA LJUDSKI RAD I OBAVEZE KROZ PRIZMU RODNO OBILJEZENE FRAZEOLOGIJE HRVATSKOGA I RUSKOG JEZIKA1
Anita Hrnjak
Sveuciliste u Zagrebu, Hrvatska
Key words: gender-marked phraseology, work, obligation, gender stereotypes, gender-based roles, Croatian language, Russian language
Summary: The article discusses Croatian and Russian gender-marked idioms that describe human work and obligations in order to show how this part of phraseology reflects conceptions of work affected by gender stereotypes and the idea of gender-based working roles. Analized idioms illustrate certain gender-based differences in attitudes towards work and obligations, but also confirm that work is considered to be highly valued and appreciated part of human life regardless of these differences. Work is viewed as an activity that provides financial safety as well as a mean of self-realization, while hard work and work without adequate compensation has a distinctive negative connotation.
Kljucne rijeci: rodno obiljezena frazeologija, rad, obaveza, rodni stereotipi, rodne uloge, hrvatski jezik, ruski jezik
Sazetak: Clanak analizira hrvatske i ruske rodno obiljezene frazeme koji se odnose na covjekov rad i obaveze s ciljem da se prikaze kako se u ovom segmentu fraze-ologije ocituju predodzbe o radu povezane s rodnim stereotipima i shvacanjem o postojanju rodnih uloga u podjeli rada. Analizirani korpus frazema ilustrira odre-dene rodne razlike u poimanju rada i obaveza, ali i potvrduje da se rad u ruskoj i hrvatskoj kulturi, bez obzira na rodne razlike, u osnovi visoko ocjenjuje i vrednuje kao djelatnost pomocu koje covjek osigurava svoju egzistenciju i ostvaruje vlastiti duhovni potencijal. Pritom se ipak negativno ocjenjuje tezak, prisilan rad ili rad koji ne ispunjava covjeka i ne donosi mu adekvatnu materijalnu naknadu.
1 Ovaj clanak nastao je u okviru rada na projektu Application of phraseological theory in phraseography (4054) koji financira Hrvatska zaklada za znanost.
1. Uvod
Ljudski rad je djelatnost koja covjeka odreduje kao duhovno, intelek-tualno i drustveno bice. Tijekom evolucije rad je omogucio covjecanstvu da se razvije i da podvrgne svijet oko sebe vlastitim interesima te je kao takav neizostavan i vazan dio covjekova zivota. Iako se kroz povijest odnos covjeka prema radu mijenjao, danas je uvrijezeno shvacanje da je covjekovo pravo na rad, slobodan izbor zanimanja i pravedne uvjete rada jedno od temeljnih ljudskih prava. Stoga je logicno da se covjekovo videnje rada i njegov odnos prema radu te sa njim povezanim obavezama ocituje na razli-citim razinama jezika, pa tako i u frazeologiji.
Cilj ovoga rada je analizirati rodno obiljezene frazeme2 koji se odnose na rad i obaveze te istraziti na koji se nacin u rodno obiljezenom dijelu frazeologije hrvatskoga i ruskog jezika ocituju predodzbe o ljudskom radu i obavezama povezane s rodnim stereotipima i utemeljene na shvacanju o postojanju rodnih uloga. Pod rodnim se ulogama pritom podrazumijevaju drustveno-kulturno uvjetovana tipicno muska ili zenska ponasanja i inte-resi, medu kojima je i podjela na „muske" i „zenske" uloge u svijetu rada.
1.1. Koncept RAD u ruskom i hrvatskom jeziku i kulturi
Dok u hrvatskoj lingvistici nije znacajnije zastupljen lingvokulturo-loski pristup kulturnim konceptima i zasad ne postoji sustavno znanstveno istrazivanje koncepta RAD, u ruskom jezikoslovlju isti je koncept predmet niza znanstvenih radova, poglavito onih koji su teoretski utemeljeni na prin-cipima lingvokulturologije (Tokarev, 2003, Cernova, 2005, Gonnova, 2005, Wilk, 2013). Pritom svi autori isticu pozitivno aksiolosko znacenje rada kao djelatnosti pomocu koje covjek osigurava svoju egzistenciju i ostvaruje vlastiti duhovni potencijal, za razliku od besposlicarenja i lijenosti koji su u ruskoj jezicnoj slici svijeta vrlo negativno obiljezeni. Dijelovi navedenih znanstvenih radova posveceni su i frazeoloskoj razini jezika, ali postoje i iskljucivo frazeoloski radovi koji razmatraju kako se rad i covjekov odnos prema radu konceptualiziraju u ruskoj frazeologiji (Poljakova, 2008, Ba-gautdinova, 2006, Gajdarova, 2010, Jusupova, 2011). U njima je potvrdeno postojanje velikog broja frazema koji iz razlicitih aspekata karakteriziraju covjekov rad i s njima povezanih frazema koji se odnose na lijenost i ne-
2 Pod rodno obiljezenim frazemima podrazumijevaju se frazemi koji su u upotrebi u potpunosti ili barem djelomicno ograniceni s obzirom na spol referenta, tj. odnose se iskljucivo ili cesce na zenu ili muskarca.
rad. Pritom po brojnosti prevladavaju frazemi koji se odnose na tezak, is-crpljujuci rad (работать до потери пульса, работать (трудиться) до седьмого пота, наживать своим потом, египетский труд itd.) i bespo-slicarenje (лодыря гонять, плевать в потолок, считать ворон, слоны слонять, бить баклуши, сидеть сложа руки itd.). Vecina autora svjedoci o utemeljenosti zakljucaka lingvokulturoloskih istrazivanja koncepta RAD naglasavajuci kako se i u ruskoj frazeologiji odrazavaju stereotipi i ustalje-ne predodzbe o visokoj vrijednosti ljudskoga rada i marljivosti kao fenome-na koji oplemenjuju covjeka, osiguravaju mu egzistenciju i omogucavaju blagostanje te negativan i prezriv odnos prema lijenosti, nemarnom odnosu prema radu i obavezama, besposlenosti. I u hrvatskoj frazeologiji ocigledan je negativan odnos prema lijenosti i neradu o cemu svjedoce brojni frazemi (dici sve cetiri u zrak, krasti bogu (od boga) dane, cuvati hladovinu, prodavati zjake itd.) koje obiljezava raspon konotacija od neodobravanja, omalovazavanja do ironije (Fink, Turk, 2003: 256).
2. Rodno obiljezeni frazemi koji se odnose na rad i obaveze
Hrvatski i ruski rodno obiljezeni frazemi koji se odnose na rad i obaveze ne pokazuju samo na koji se nacin u dvama jezicima ocituju opce predodzbe o ljudskom radu i obavezama, vec svjedoce i o nacinu na koji se te predodzbe povezuju s rodnim stereotipima i poimanjem rodnih uloga zena i muskaraca.
Frazemi koji ce biti analizirani u ovome radu mogu se podijeliti u tri osnovne podskupine: frazemi koji opisuju odnos covjeka prema radu i obavezama, frazemi koji se odnose na karakteristike covjekova rada te frazemi kojima se imenuju konkretna zanimanja.
2.1. Frazemi kojima se opisuje odnos prema radu i obavezama
U Tablici br. 1. prikazani su hrvatski i ruski frazemi kojima je zajed-nicko da opisuju covjekov odnos prema radu i obavezama. Rijec je o fra-zemima koji se u upotrebi iskljucivo ili cesce odnose na referenta jednog od dvaju spolova, a podijeljeni su prema odrednici koja poblize upucuje na njihovo frazeolosko znacenje.
Tablica br. 1.
Frazemi kojima se opisuje odnos prema radu i obavezama
Znacenjska odrednica Zena kao referent Muskarac kao referent
Lakomislen odnos prema radu i/ili obavezama • попрыгунья стрекоза • порхать (летать) по жизни как бабочка (мотылёк)
Bezbrizan, lagodan zivot • zivjeti kao grofica • zivjeti kao kraljica • жить как королева • жить как царица • zivjeti kao beg • zivjeti kao car • zivjeti kao grof • zivjeti kao kralj • zivjeti kao lord • zivjeti kao pasa • жить как барин • жить как барон • жить как король • жить как набоб • жить как пан • жить как паша • жить как <турецкий> султан
Gotovanstvo • kao bik na gmajni [zivjeti, ponasati se itd.]
Ruski frazemi попрыгунья стрекоза i порхать (летать) по жизни как бабочка (мотылёк) u upotrebi se najcesce odnose na osobu zenskog spola koja zbog svoje lakomislenosti isprazno i bezbrizno provodi vrijeme zanemarujuci i izbjegavajuci posao i obaveze. Prvi od njih, попрыгунья стрекоза, odnosi se na poznatu basnu I. Krilova „Стрекоза и муравей". U njoj lakomisleni vilin konjic provodi ljeto zabavljajuci se i pjevajuci dok se vrijedni mrav priprema za zimu. Na kraju basne vilin konjic biva prisiljen moliti za hranu i pomoc mrava kako bi prezivio zimu, ali mrav ga odbija uz pouku da ne valja zivjeti odvise bezbrizno i samo za danas, ne razmis-ljajuci o tome sto nosi buducnost. Frazem порхать (летать) <по жизни> как бабочка (мотылёк) odnosi se na lakomislenu, bezbriznu zenu, cesto nepostojanu u svojim interesima i onome cime se bavi. Utemeljen je na
usporedbi s leptirom koji bezbrizno leprsa od cvijeta do cvijeta ili nocnim leptirom koji cesto stradava privucen bljestavim svjetlom plamena. Oba fra-zema koriste se s negativnom konotacijom i ironicnim prizvukom.
Niz poredbenih frazema obaju jezika odnosi se na lagodan, raskosan i bezbrizan zivot u kojem nema mjesta brigama o egzistencijalnim proble-mima, a pritom se zamjetno veci broj takvih frazema odnosi na muskarca kao referenta. Na zenu kao referenta odnose se frazemi zivjeti kao grofica, zivjeti kao kraljica, жить как королева i жить как царица. Frazemi su utemeljeni na usporedbi bezbriznog zivota koji je osiguran kraljicama, ca-ricama i groficama, pripadnicama visokih aristokratskih slojeva koji svoj povlasteni status duguju aristokratskom porijeklu. Iako u suvremenom svi-jetu aristokratska titula ne podrazumijeva nuzno i raskosan zivot, u naivnoj slici svijeta jos uvijek je cvrsto ukorijenjena slika nekadasnjeg raskosnog dvorskog zivota aristokracije. Podskupina frazema koja opisuje takav zivot muskarca znatno je brojnija, ali i u njima se lagodan, raskosan i bezbrizan zivot covjeka koji ne mora brinuti o egzistencijalnim problemima opisuje nizom poredbenih frazema utemeljenih na usporedbi s bezbriznim zivotom pripadnika visih, povlastenih drustvenih slojeva. Znacenje im proizlazi iz stereotipne predodzbe o raskosnom, lagodnom zivotu plemica i dostojan-stvenika u vremenima kada je mali broj pripadnika visokih drustvenih slo-jeva vodio zivot u velikom izobilju i blagostanju. Hrvatski frazem zivjeti kao grof temelji se na usporedbi bogatog muskarca koji vodi lagodan zivot s pripadnikom najviseg plemstva buduci da leksem grof predstavlja visoki plemicki naslov koji je uvrijezen u zemljama sa znacajnim utjecajem nje-mackog jezika. U ruskome jeziku njemu bi prema sastavu najvise odgova-rali frazemi жить как барин i жить как барон. Leksem барин odnosi se na vlastelina zemljoposjednika, a барон predstavlja visi plemicki naslov. U hrvatskom jeziku kao C-dio usporedbe u ovoj se podskupini frazema po-javljuje i leksem lord, naslov pripadnika viseg plemstva ili uglednih osoba u Engleskoj. Ruski frazem жить как король i hrvatski zivjeti kao kralj u usporedbu uvode naslov kralja, najvisi nasljedni naslov vladara u drzavama uredenima kao monarhije, a hrvatski frazem zivjeti kao car usporeduje bo-gat i lagodan zivot muskarca s zivotom cara, nositelja najviseg vladarskog naslova u drzavama uredenima kao carevine. Frazem жить как набоб ute-meljen je na pomalo neocekivanoj usporedbi s indijskim plemicem. Naime, leksem набоб odnosi se na naslov bogatih muslimanskih aristokrata u In-diji, ali u suvremenom ruskom jeziku koristi se prije svega u prenesenom znacenju kao podrugljivi naziv za covjeka koji se brzo obogatio, pa stoga i cijeli frazem poprima pomalo ironican prizvuk. Plemicki i vladarski naslovi
karakteristicni za zemlje islamskog svijeta pojavljuju se u preostalim fra-zemima ove podskupine. U hrvatskom frazemu zivjeti kao beg u usporedbi se pojavljuje plemicki naslov koji se povezuje s Osmanskim carstvom, a naslov koji su dobivali visoki vojni i civilni dostojanstvenici u Osmanskom carstvu pojavljuje se i u hrvatskom i u ruskom frazemu: zivjeti kao pasa, жить как паша. Frazem жить как <турецкий> султан usporeduje la-godan i raskosan zivot sa zivotom kakav vode vladari u nekim islamskim zemljama, dok fakultativna sastavnica precizira sliku u dubinskoj strukturi frazema upucujuci na turskog sultana. Uz ruske frazeme жить как паша i жить как <турецкий> султан navodi se da se njima opisuje zivot pun uzitaka, raskosan zivot muskarca koji je najcesce okruzen mnostvom lije-pih zena. Taj dodatni element znacenja proizlazi iz ustaljene predodzbe o obicaju mnogozenstva prisutnom u naroda islamske vjeroispovijesti. U ru-skom frazemu жить как пан vidljiv je utjecaj poljskog jezika. U njegovom sastavu nalazimo leksem пан, posudenicu iz poljskog koja je na leksickoj razini ruskog jezika prilicno rijetka u upotrebi, a odnosi se na naslov poljskog vlastelina ili u prenesenom znacenju na bogatog covjeka, gospodara.
Hrvatski frazem kao bik na gmajni [zivjeti, ponasati se itd.] upotre-bljava se s vrlo negativnom konotacijom, najcesce kada se govori o mus-karcu koji zivi gotovanski, komotno, uglavnom na racun tudeg rada i tru-da. Pozadinska slika iza ovog frazema prosjecnom je govorniku hrvatskog jezika prilicno nejasna, poglavito zbog toga sto se u frazeoloskom sastavu pojavljuje germanizam gmajna (prema njem. Gemeine) koji se odnosi na zajednicki opcinski pasnjak. Rijec je o arhaizmu koji se u hrvatskom jezi-ku susrece uglavnom u sastavu analiziranog frazema, a leksem je ujedno i regionalno ogranicen u upotrebi, prije svega na kontinentalni dio Hrvatske. U frazemu se muskarac koji zivi parazitskim zivotom usporeduje s bikom, zivotinjom koja se, za razliku od vola, uskopljenog muzjaka iste zivotinj-ske vrste, uopce ne povezuje s radom, vec se smatra utjelovljenjem snage, zdravlja i muskog principa. Za povezivanje pozadinske slike sa znacenjem frazema najvaznija je ipak druga, imenicka sastavnica koja se odnosi na zajednicku zemlju koja predstavlja javno dobro, pasnjak kojim se mogu ko-ristiti svi, bez obzira na trud ulozen u njegovo obradivanje (Fink-Arsovski, 2011: 296).
2.2. Frazemi koji se odnose na karakteristike covjekova rada
U Tablici br. 2. prikazuju se hrvatski i ruski frazemi kojima se opisuju karakteristike covjekova rada. Podijeljeni su prema odrednici koja konkre-
tizira njihovo frazeolosko znacenje te ovisno o tome odnose li se iskljucivo ili cesce na referenta zenskog ili muskog spola.
Tablica br. 2.
Frazemi koji se odnose na karakteristike covjekova rada
Znacenjska odrednica Zena kao referent Muskarac kao referent
Obavljanje beznacajnih poslova • девушка (девочка) на побегушках • mali odpalube • mali od kuzine • мальчик на побегушках
Tezak i/ili prisilan rad • ломовая лошадь • работать (вкалывать, пахать) как ломовая лошадь • работать как невольница • работать как прислуга • работать (трудиться, вкалывать) как раба • работать (трудиться, вкалывать) как раб
Frazemi prve podskupine odnose se na osobu koja nema jasno odre-deno zaduzenje vec obavlja najrazlicitije poslove, najcesce beznacajne ili takve koje nitko drugi ne zeli ili ne stigne obaviti.3 Na zenu koja obav-lja razlicite, cesto beznacajne poslove u ruskom se jeziku odnosi frazem девушка на побегушках. Imenicka sastavnica девушка i varijantna sastav-nica девочка pritom upucuju na rodnu ogranicenost frazema u upotrebi, a ujedno pridonose negativnoj konotaciji s kojom se frazem koristi. Naime, frazem se upotrebljava bez ogranicenja u odnosu na dob osobe na koju se odnosi, a leksemi девушка i девочка aludiraju na mladost i neiskustvo zbog kojih se takva zena moze baviti samo beznacajnim poslovima. Nekrotizam на побегушках govori da osoba na koju se frazem odnosi obavlja svoje zadatke u zurbi, trceci (Fink, 2005: 135). Pri opisu muskarca koji nema tocno odredenog zadatka, pa obavlja razlicite, cesto beznacajne poslove, u ruskom se jeziku koristi frazem мальчик на побегушках utemeljen na
3 U hrvatskom jeziku u istom se znacenju koristi i frazem djevojka (Katica) za sve, ali je rijec o frazemu koji nije rodno ogranicen u upotrebi.
slicnoj pozadinskoj slici. Zajednicki im je nekrotizam на побегушках, a ime-nicka sastavnica мальчик kao dio frazema takoder upuéuje na podrugljivu konotaciju frazema s obzirom na to da se koristi bez ogranicenja u odnosu na dob referenta. Hrvatski frazemi mali odpalube i mali od kuzine upotrebljavaju se najcesce za referenta muskog spola, a oba frazema proizlaze iz hrvatskog pomorskog nazivlja i zargonskih naziva za clana posade broda koji jedini nije imao tocno odredenu duznost vec je po potrebi radio sve sto mu se naredi.4 Naziv mali koristio se za djecake od 10 do 15 godina, clanove posade koji su sluzili na brodovima kao svojevrsni mornarski segrti s ciljem da jednog dana postanu iskusni pomorci ili pomorski trgovci. Kao clan posade mali jedini nije imao tocno odredenu duznost, a njegove su se obveze kretale u sarolikom ras-ponu od pranja posuda i guljenja krumpira, preko pospremanja kabina drugih clanova posude i kuhanja kave, pa sve do pranja palube, donosenja ugljena i dizanja jedara. S vremenom su se u upotrebi ustalile sintagme kojima se uka-zivalo na njegove razlicite duznosti: mali odfoguna (usp. spanj. fogón - kuhi-nja), mali od kuzine (usp. tal. cucina, spanj. cocina - kuhinja), mali od kamare (usp. tal. camera - soba), mali od makine (usp. tal. machina, spanj. máquina - stroj), mali odkoverte (kuverte) (usp. tal. coperta, spanj. cubierta - paluba) i sl. (Vidovic, 1984: 268-275). Najvazniji poticaj frazeologizaciji ovih dvaju pomorskih termina i njihovoj upotrebi s frazeoloskim znacenjem predstavlja znanje govornika o tome da je mali na brodu zaduzen za najrazlicitije poslove koje je neophodno obaviti da bi brod plovio, ali ih je na neki nacin ispod ca-sti obavljati ostalim vise rangiranim clanovima posade. Rijec je o osobi koja svima mora biti stalno i bez pogovora na usluzi, a u radovima o hrvatskom pomorskom nazivlju cesto se istice da su brodski mali nerijetko bili meta za psihicko maltretiranje i grubo fizicko kaznjavanje od strane ostalih clanova posade (Vidovic 1984: 270). Ironicni prizvuk s kojim se oni cesto koriste mo-zemo povezati prije svega s poimenicenim pridjevom mali kao sastavnicom koja ukazuje na podcjenjivacki odnos prema odrasloj osobi kojoj se obracaju kao djetetu.
Druga podskupina frazema odnosi se na osobu koja mnogo i tesko radi. Frazemi работать как прислуга, работать как невольница i работать (трудиться, вкалывать) какрабa u upotrebi se cesce odnose na zenu koja radi mnogo, bavi se teskim i prljavim poslovima i cesto je pritom ugnjetavana i prisiljena na takav nacin rada. Svi su utemeljeni na usporedbi s osobama koje su na neki nacin prisiljene na tezak rad i nemaju mogucnosti izabra-ti drugacije uvjete rada: sa sluzavkom, zarobljenicom i ropkinjom. Frazemi ломовая лошадь i работать (вкалывать, пахать) как ломовая лошадь
4 Ova dva frazema imaju i drugo frazeolosko znacenje koje nije povezano s temom ovoga rada. Navedeni frazemi mogu se odnositi i na muskarca niskog drustvenog statusa ili beznacajnog polozaja u odredenoj drustvenoj ili profesionalnoj skupini.
odnose se na zenu koja se bavi teskim poslom kakav iziskuje velike tjelesne ili psihicke napore i zahtijeva mnogo truda, odricanja, ustrajnosti i izdrzljivosti. U njihovoj pozadini nalazimo sliku konja koji se u naivnoj slici svijeta simbo-licki povezuje s marljivoscu, izdrzljivoscu, energijom i snagom, a pridjevska komponenta ломовая ukazuje na to da se radi o konju koji je predodreden za teske fizicke napore i prijevoz teskih tereta. Oba frazema u upotrebi se vrlo cesto odnose na zenu koja ima zahtjevan posao, a usto pokusava uskladiti svoje profesionalne obaveze s ulogom majke i domacice na kojoj je sav te-ret roditeljskih i kucanskih obaveza (BFSRJ: 366-367). Za razliku od brojne podskupine frazema koji opisuju tezak i/ili prisilan rad zene, u analiziranom korpusu nalazimo samo jedan ruski frazem slicnog znacenja koji se odnosi na muskarca. Frazem работать (трудиться, вкалывать) как раб u upotrebi se odnosi iskljucivo na referenta muskog spola, a svojim znacenjem upucuje na muskarca koji mnogo i tesko radi, cesto se bavi poslovima koje nitko ne zeli obavljati i pritom je ugnjetavan i prisiljen na takav nacin rada. Rijec je o frazemu utemeljenom na usporedbi s robom, osobom prema kojoj se u ro-bovlasnickom drustvu okrutno postupa i koja nema mogucnosti izabrati dru-gacije uvjete rada.
2.3. Frazemi kojima se imenuju zanimanja
U Tablici br. 3. nalaze se hrvatski i ruski frazemi kojima se imenuju zanimanja. Rijec je o frazemima koji su u upotrebi ograniceni na referenta odredenog spola jer se odnose na tipicno „zenska" ili „muska" zanimanja, a rasporedeni su prema znacenjskoj odrednici koja ih konkretizira.
Najmnogobrojnija podskupina frazema povezana je s prostitucijom, fenomenom koji bez obzira na stigmu moralne i drustvene neprihvatljivosti prati covjecanstvo od samih njegovih pocetaka. Zene koje prodaju seksualne usluge radi novca ili drugih usluga uglavnom su tabuizirani segment drus-tva, a postoje od najstarijih civilizacija do danas. Cinjenica da je prostituci-ja postojala u dalekoj proslosti odrazava se u hrvatskom i ruskom jeziku u ustaljenim sintagmama kojima se prostitucija naziva najstarijim zanatom ili najstarijom profesijom na svijetu. U ruskome jeziku ova se cinjenica ogleda i u frazemu представительница древнейшей профессии koji se upotrebljava kao saljiv i ironican naziv za prostitutku. Frazem жрица Венеры takoder se prema slici u dubinskoj strukturi moze povezati s postojanjem prostitucije u drevnoj rimskoj kulturi. Zanimljivo je da se ovaj frazem odnosi na poseban oblik prostitucije, takozvanu sakralnu prostituciju, povezanu u drevnom Rimu s kultom Venere, boginje ljepote, ljubavi, plodnosti i spolnosti. Dio toga kulta cinile su hramske bludnice, zene s kojima su muskarci u hramu Venere stupali
u spolne odnose shvacene kao vjerski obred plodnosti (Rebic, 1992: 12). U suvremenom ruskom jeziku ovaj je frazem rjede u upotrebi i vezuje se uz visoki, knjizevni stil. Hrvatski frazem zena lakog (sumnjivog) morala i ruski женщина лёгкого поведения utemeljeni su na shvacanju o nemoralnosti i gresnosti prostitutke koja prodaje svoje tijelo i ne zivi u skladu s krscanskim i javnim moralom.
Tablica br. 3.
Frazemi kojima se imenuju zanimanja
Znacenjska odrednica Zena kao referent Muskarac kao referent
Prostitutka • eskort-dama • prijateljica noci • zena lakog (sumnjivog) morala • дама из Амстердама • дама полусвета • дама с камелиями • женщина лёгкого поведения • жрица Венеры • ночная бабочка • представительница древнейшей професии • эскорт-девушка • эскорт-дама
„Muski" posao • мужик в юбке
Predstavnici gradske vlasti • gradski oci • отцы города
Vojnici placenici • psi rata • дикие гуси • псы войны • солдаты удачи
Iskusan pomorac • <stari> morski vuk • морской волк
Tajni agent i/ili placeni ubojica • рыцарь плаща и кинжала
Prostitucija se u naivnoj slici svijeta povezuje s noci i tamom s obzi-rom na to da je rijec o profesiji koja je kroz povijest uglavnom bila nelegal-na i zene su se njome bavile najcesce pod okriljem noci. Takvu predodzbu nalazimo u pozadini hrvatskog frazema prijateljica noci i ruskog ночная бабочка. U ruskom se frazemu prostitutka metaforicki poistovjecuje s noc-nim leptirom, insektom koji je aktivan iskljucivo nocu. Ruske frazeme дама полусвета i дама с камелиями mozemo povezati s knjizevnim stvaralas-tvom A. Dumasa sina. Sam Dumas smatrao se autorom sintagme demi-monde koja se po njegovu misljenju trebala odnositi na svijet tragicno posrnulih zena sklonih nemoralnom ponasanju iz ljubavi. Ruski leksem полусвет pri-jevod je te sintagme kao naslova jedne od njegovih drama. U ruskome jeziku upotrebljava se za svijet kurtizana i prostitutki, a pojavljuje se najcesce u frazemu дама полусвета (Serov, 2005: 605). Istome knjizevniku ruski jezik duguje i frazem дама с камелиями koji se javlja kao ruski prijevod naslova njegova romana i drame „Le dame aux camelias", djela u kojima se kao glavna junakinja pojavljuje prostitutka koja se zaljubljuje i tragicno zavrsava kao zrtva svojih osjecaja (Berkov, Mokienko, Sulezkova, 2005: 134). Stereo-tipna predodzba o Amsterdamu kao svojevrsnom centru europske prostitu-cije, poznatom po specijaliziranom dijelu grada u kojem je ista legalizirana, prisutna je u pozadini frazema дама из Амстердама koji ima posebno saljiv prizvuk jer je utemeljen na rimi dviju imenickih komponenti frazema. Iro-nicnoj obojenosti frazema doprinosi i leksem дама kojim se u ruskom jeziku zeni pripisuje odredena profinjenost i ugladenost koju je tesko spojiti s pona-sanjem prostitutke. Hrvatski frazem eskort-dama i ruski эскорт-девушка i эскорт-дама novijeg su datuma, a odnose se na prostitutke koje se smatraju dijelom takozvane eskort-usluge, elitnog oblika prostitucije koji karakterizi-ra veca izbirljivost klijenata i diskrecija pruzatelja usluge. Frazemi se mogu smatrati svojevrsnim eufemizmima zbog leksema eskort (эскорт) u svom sastavu. Ovi anglicizmi ukazuju na to da je primarni zadatak zene zaposle-nice eskort-agencije da bude pratnja korisniku usluge, a pritom njene usluge ne moraju nuzno biti seksualne prirode. Prisutnost leksema dama (дама) i u ovom slucaju cesto u upotrebi daje frazemima ironican prizvuk.
Supstantivni frazem мужик в юбке utemeljen je na tradicionalnoj po-djeli rodnih uloga i stereotipnoj predodzbi o tome da postoje odredeni po-slovi za koje je uobicajeno da ih obavljaju muskarci. Osim svijesti o tipicno „muskim" i tipicno „zenskim" profesijama, dio tradicionalne podjele rodnih uloga ukljucuje i shvacanje o tome da je zena tradicionalno vise orijentirana na dom i obitelj, a suprug je skrbnik koji je osigurava u materijalnom smislu te stoga donosi vazne odluke o obiteljskom zivotu. Ovim frazemom u ruskom se jeziku imenuje zena koja obavlja tipicno „muske" poslove i preuzima na
sebe obaveze koje se stereotipno pripisuju muskarcu. Saljiva slika muskarca u suknji u pozadini ovog frazema oslanja se na predodzbu o suknji kao isklju-civo zenskom odjevnom predmetu, te na taj nacin s ironijom poistovjecuje dva bioloska spola. Ovisno o stavu govornika frazem u upotrebi moze imati pozitivnu ili negativnu konotaciju.
Dok su u korpusu rodno obiljezenih frazema koji se odnose na zenu kao referenta u obama analiziranim jezicima pronadeni samo frazemi kojima se opisuje prostitutka ili vrlo opcenito zena koja obavlja posao stereotipno shvacen kao „muski", korpus rodno obiljezenih frazema koji se odnose na zanimanje muskarca mnogo je bogatiji i raznolikiji.
U hrvatskom frazemu gradski oci i njegovom ruskom znacenjskom ekvivalentu отцы города predstavnici gradske vlasti metaforicki se poisto-vjecuju s ocevima koji skrbe o gradanima brizno i odgovorno kao o vlastitoj djeci. Cinjenica da je rijec o frazemima koji se aktivno koriste, a odnose se iskljucivo na muskarce kao referente, ukazuje na jos uvijek vrlo izrazenu do-minaciju muskaraca u strukturama vlasti hrvatskog i ruskog drustva. Pritom pomalo ironican prizvuk s kojim se frazemi mogu koristiti govori o kritickom odnosu prema predstavnicima vlasti opcenito, propitivanju njihove djelatno-sti i efektivnosti neovisno o spolnoj pripadnosti.
Svi frazemi naredne podskupine nastaju pod utjecajem engleskog je-zika, a njima se opisuju profesionalni vojnici koji se u ratnim sukobima ne bore zbog ideoloskih, nacionalnih ili politickih uvjerenja i interesa, vec zbog novca koji za to dobivaju kao placu. Hrvatski frazempsi rata i njegov ruski ekvivalent псы войны najucestaliji su u upotrebi. Oni su kalkovi engleske sintagme za koju se smatra da ju je prvi upotrijebio W. Shakespeare u „Juliju Cezaru", a njena popularnost i rasirenost raste nakon izdavanja romana F. Forsytha „The Dogs of War" 1974. i njegove istoimene ekranizacije iz 1980. godine (Serov, 2005: 644). U ruskome se jeziku koristi i frazem дикие гуси koji je najvjerojatnije nastao prema naslovu britanskog filma „The Wild Geese" iz 1978. u reziji A. McLaglena u kojem se prikazuju dozivljaji skupine vojnika placenika. Frazem солдаты удачи moze se smatrati kalkom engleskog frazema the soldier of fortune koji se odnosi na vojnika placenika.
Za vjestog mornara koji ima veliko i bogato iskustvo u pomorstvu u hrvatskom se jeziku koristi frazem <stari> morski vuk, a u ruskom se kao njegov znacenjski ekvivalent pojavljuje морской волк. U obama frazemima pridjevska sastavnica morski (морской) neposredno upucuje na pomorstvo, a zoonimska sastavnica metaforicki poistovjecuje iskusnog mornara s vukom. Rijec je je zivotinji uz koju se povezuje ambivalentna simbolika. Vuk se naj-cesce poima kao simbol agresivnosti i okrutnosti, ali uz njega se stereotipno povezuje i predodzba o neovisnosti i slobodoljublju zbog koje se vuk u naiv-
noj slici svijeta smatra zivotinjom koja cesto zivi sama jer nema potrebu za potporom copora kako bi prezivjela (BFSRJ: 134). U analiziranim frazemima simbolika agresivnosti moze se povezati s iznimnom zahtjevnoscu pomorske profesije koja cesto od covjeka iziskuje da bude snazan, izdrzljiv i otporan, a predodzba o neovisnosti upucuje na cinjenicu da pomorci provode mnogo vremena na moru odvojeni od obitelji i drustva. Fakultativna pridjevska sa-stavnica stari u hrvatskom frazemu dodatno upucuje na bogato iskustvo koje nose godine provedene u plovidbi.
Ruski frazem рыцари плаща и кинжала najcesce nalazimo u publi-cistickom diskursu, a odnosi se na agente tajnih sluzbi, spijune i/ili placene ubojice. Frazem je nastao prema nazivu zanra komedije 17. stoljeca, zlatnog vijeka spanjolske knjizevnosti. Rijec je o komediji intrige u kojoj se kao ju-naci pojavljuju veseli vitezovi koji su trazili bilo kakav povod kako bi izvu-kli mac i sukobili se sa svojim protivnicima (Berkov, Mokienko, Sulezkova, 2005: 374).
3. Zakljucak
Frazemi analizirani u radu vrlo zorno ilustriraju na koji se nacin u dvama srodnim slavenskim jezicima na frazeoloskoj razini ocituje nacionalno-kul-turoloski uvjetovan pogled na covjekov rad i obaveze iz rodne perspektive, tj. pod utjecajem rodnih stereotipa i ustaljenih predodzbi o rodnim ulogama zena i muskaraca.
U promatranom korpusu pogled na rad i sa njim povezane obaveze vid-ljiv je u frazemima kojima se na opcenit nacin opisuje odnos prema radu i obavezama, frazemima koji se odnose na karakteristike covjekova rada i frazemima kojima se imenuju zanimanja. U segmentu ruske rodne obiljezene frazeologije koji upucuje na odnos covjeka prema radu i obavezama ocituje se predodzba o lakomislenom odnosu prema radu i/ili obavezama svojstve-nom zenama, dok se u istom segmentu hrvatske rodno obiljezene frazeologije istice gotovanstvo kao nacin zivota svojstven muskarcima. U oba jezika na razini rodno obiljezene frazeologije nalazimo niz poredbenih frazema koji se odnose na lagodan, raskosan i bezbrizan zivot zena i muskaraca. Pritom takvi frazemi u upotrebi cesto imaju ironican prizvuk buduci da ukazuju na svojevrstan povlasten status ljudi koji nisu prisiljeni raditi jer su u mogucno-sti da zive liseni brige o egzistencijalnim problemima. U oba jezika postoje frazemi kojima se ukazuje na nepovoljnu poziciju zena i muskaraca prisi-ljenih obavljati razlicite, cesto beznacajne poslove uz minimalnu naknadu, a u ruskoj rodno obiljezenoj frazeologiji ocituje se predodzba o tome da su osobito zene cesto obespravljene i primorane na tezak i/ili prisilan rad. U
podskupini frazema kojima se imenuju zanimanja u najvecoj se mjeri ocituje predodzba o rodnoj podjeli uloga u svijetu rada prisutna u obama jezicima podjednako. Pritom se podrazumijeva da je zena tradicionalno u vecoj mjeri orijentirana na dom, obitelj i privatnu sferu, dok je muskarac okrenut javnoj sferi djelovanja i osiguravanju materijalne egzistencije obitelji. Za razliku od muskarca koji se prikazuje kao predstavnik gradske vlasti, vojnik, pomorac, tajni agent, spijun i/ili placeni ubojica, zena je predstavljena samo frazemima koji ju opisuju kao prostitutku ili vrlo opcenito zenu koja obavlja tipicno „muski" posao. Mnogobrojnost frazema kojima se opisuje prostitutka mogu-ce je dovesti u vezu s dvjema univerzalnim lingvistickim tendencijama. Prva je tendencija svojstvena upravo frazeologiji, a u skladu s njome se frazeolos-kim sredstvima jezika mnogo cesce izrazavaju koncepti koje prati negativna konotacija. Druga je tendencija da se u jeziku opcenito za fenomene koji se smatraju moralno i drustveno neprihvatljivima zbog njihove stigmatizirano-sti ucestalo koriste razliciti metaforicki izrazi, a samim time i frazemi, koje u tom slucaju mozemo smatrati eufemizmima.
Analizirani korpus rodno obiljezenih frazema hrvatskoga i ruskog jezika bez obzira na rodne razlike potvrduje da se rad u ruskoj i hrvatskoj kulturi u osnovi visoko ocjenjuje i vrednuje kao djelatnost pomocu koje covjek osigu-rava svoju egzistenciju i ostvaruje vlastiti duhovni potencijal, ali se istovre-meno negativno ocjenjuje tezak, prisilan rad ili rad koji ne ispunjava covjeka i ne donosi mu adekvatnu materijalnu naknadu.
Literatura:
Bagautdinova = Багаутдинова, Г. А. 2006. Фразеологические единицы, отражающие отношение к труду (аксиологический аспект). http://globkazan.narod.ru/2006/b3.htm (datum posjeta 16.5.2015.) BFSRJ = Большой фразеологический словарь русского языка (отв. ред. В. Н.
Телия). 2006. Москва: «АСТ-ПРЕСС КНИГА». Berkov, Mokienko, Sulezkova = Берков, Валерий Павлович, Мокиенко, Валерий Михайлович, Шулежкова, Светлана Григорьевна. 2005. Большой словарь крылатых слов русского языка. Москва: Русские словари, Астрель, АСТ. Cernova = Чернова, Оксана Евгеньевна. 2005. Труд. В: Антология концептов.
Том 2. Волгоград: «Перемена». 332-351. Fink, Zeljka. 2005. Hrvatski frazem djevojka (Katica) za sve i njegovi ekvivalenti u ruskom jeziku. U: VI Славистические чтения памяти проф. П.А.Дмитриева и проф. Г. И. Сафронова (материалы международной научной конференции 9-11 сентября 2004 г.). Санкт-Петербург: Филологичпеский факультет. 131-137.
Fink, Zeljka, Turk, Marija. 2003. Koncept lijenosti u frazeologiji hrvatskoga, ruskog, talijanskog i njemackog jezika. U: Stolac, Diana, Ivanetic, Nada, Pritchard, Bo ris (ur.). Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskojprimijenjenoj lingvis
tici. Zagreb - Rijeka: Hrvatsko drustvo za primijenjenu lingvistiku, Graftrade. 247-258.
Fink-Arsovski = Финк-Арсовски, Желька. 2011. Хорватский фразеологизм zivjeti kao bik na gmajni и его эквиваленты в других языках. В: Литературная и диалектная фразеология: история и развитие. Великий Новгород: НовГу им. Ярослава Мудрого. 294-298.
Gajdarova = Гайдарова, Зайнаб Тагировна. 2010. Анализ фразеологических единиц, выражающих отношение человека к труду (на материале лезгинского, русского, английского и немецкого языков). В: Вестник Адыгейского государственного университета. Серия 2: Филология и искусствоведение. №2. Майкоп: АГУ. 112-115.
Gonnova = Гоннова, Татьяна Витальевна. 2005. Труд. В: Антология концептов. Том 2. Волгоград: «Перемена». 319-332.
Jusupova = Юсупова, Седа Мусаевна. 2011. Семантическое поле «труд» во фразеологии (на материале английского, немецкого, русского и чеченского языков). Диссертация на соискание учёной степени кандидата филологических наук. Москва: Московский государственный университет имени М. В. Ломоносова.
Poljakova = Полякова, Е. В. 2008. Ассоциативно-образное представление концепта "труд" в английской и русской фразеологии. В: Альманах современной науки и образования. No 2 (9): в 3-х ч. Ч. II. Тамбов: Грамота. 147-149.
Rebic, Adalbert. 1992. Biblijske starine. Zagreb: Krscanska sadasnjost.
Серов, Вадим. 2005. Энциклопедический словарь крылатых слов и выражений. Москва: Локид-Пресс.
Tokarev = Токарев, Григорий Валериевич. 2003. Концепт как объект лингвокультурологии (на материале репрезентаций концепта «Труд» в русском языке). Волгоград: «Перемена».
Vidovic, Radovan. 1984. Pomorski rjecnik. Split: Logos.
Wilk = Вильк, Габриела. 2013. Семантика труда в русско-польском языковом сопоставлении. Диссертация на соискание учёной степени кандидата филологических наук. Катовице: Силезский университет.
