CC BY
14Izvorni znanstveni rad
UDC 811.163.2'373.72 UDC 811.163.42'373.72 UDC 811.163.3'373.72 UDC 811.163.41'373.72
FRAZEMI SA ZNACENJEM 'NIKADA' U BUGARSKOM, HRVATSKOM, MAKEDONSKOM I SRPSKOM JEZIKU
Ana Vasung Sveuciliste u Zagrebu, Hrvatska
Keywords: idioms, Bulgarian language, Croatian language, Macedonian language, Serbian language, contrastive analysis
Summary: The paper deals with corpus of Bulgarian, Croatian, Macedonian and Serbian idioms with the meaning 'never'.
Idioms can be classified into three groups; the first group is motivated by days and holidays, in the second group impossible characteristics are attributed to the subject, while the third group consists of idioms with the component of time adverb. We analyse origins, motivation, semantics and their equivalence in both languages.
0. Uvod
U ovome se radu analiziraju frazemi sa znacenjem 'nikada' u bugarskom, hrvatskom, makedonskom i srpskom jeziku. Oni izrazavaju vremensko znacenje i klasificiraju se kao prilozni, pa u recenici imaju funkciju prilozne oznake vremena. U Anicevu rjecniku prilog nikada ima sljedece znacenje: ni u koje vrijeme, nema vremena kad se moze dogoditi, ni u kakvoj prilici, a u radu cemo vidjeti na koji se nacin to znacenje moze izreci frazemima.
Frazeme sam crpila iz frazeoloskih rjecnika cetiriju jezika. Bugarski je korpus prikupljen iz frazeoloskih rjecnika objavljenih od 1975. do 2005, dok je Rjecnik bugarskog jezika Najdena Gerova (1895-1904) koristen samo kako bi se objasnio izvor jednoga frazema (usp. 2.1.). Frazeoloski rjecnici hrvatskoga jezika objavljeni su u posljednjih 10 godina, a od ukupno tri rjecnika dva su dijalektna, pa korpus sadrzi i hrvatske dijalektne i regionalne frazeme. Frazeoloski rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika iz 1982. do odredene je mjere izvor i za srpski korpus. Kriterij je odredivanja frazema iz toga rjecnika kao hrvatskih, odnosno srpskih, bio primjer upotrebe u rjecniku, njihova potvrdenost u korpusima tih jezika te zastupljenost na internetu. Korpus frazema srpskoga jezika je manji zbog nepostojanja vecih frazeoloskih rjecnika, te je u njegovom sastavljanju
koristena i relevantna srpska frazeoloska literatura. Makedonski frazeoloski rjecnik takoder je novijeg datuma i iz njega su iskljuceni frazemi odredeni kao arhaicni. Bitno je naglasiti kako ovaj popis frazema sigurno nije konacan i mogao bi se prosiriti standardnim i dijalektnim fundusom cetiriju juznoslavenskih jezika.
Prikupljen je 121 frazem: 54 bugarskih, 17 hrvatskih, 38 makedonskih i 12 srpskih.
Ti se frazemi dijele u tri skupine: prvu skupinu cine frazemi koji se u semantickom talogu vezu za neke dane i blagdane, u drugoj se skupini frazema predmetu pripisuju nemoguce karakteristike, dok treca skupina za sastavnicu ima vremenski prilog.
1. Frazemi koji se u semantickom talogu vezu za praznike, blagdane ili dane u tjednu
1.1. Skupina frazema motivirana nepostojecim praznicima ili blagdanima
U hrvatskom jeziku zabiljezeni su, i vrlo frekventni, frazemi na sveto nigdarjevo, na svetoga nikada s komponentom koja upucuje na znacenje (nigdarjevo, nikada). Primjere upotrebe tih frazema nalazimo i u srpskom jeziku, ali nedovoljno da bismo ih uvrstili u srpski korpus. U hrvatskom jeziku frazem na sveto nigdarjevo izvorno je kajkavski, no upotrebljava se na citavom hrvatskom podrucju, sto potvrduje i njegova ukljucenost u Hrvatski frazeoloski rjecnik iz 2003. godine. U hrvatskim krizevacko-podravskim kajkavskim govorima nalazimo frazem na savrovo, uz napomenu da se imenica savrovo pojavljuje samo u tom frazemu.
Srpski frazem Ha Сeетог MueKa motiviran je nepostojecim svecem. Mrsevic-Radovic (2008:45) frazem objasnjava figurativnoscu koja je „osnovana na antonimiji mrtav/ziv", dakle „na dan zivog sveca" motivira frazeolosko znacenje „dan koji nikad nece doci".
U bugarskom je jeziku zabiljezen frazem Ha 30 fieepyapu [30. veljace]1, motiviran nepostojecim danom u mjesecu, dok hrvatski ekvivalent 30. veljace nije rjecnicki registriran vec ga nalazimo pretrazujuci internet, najcesce na blogovima i forumima.
Znate li kad ce pajdasi usvojiti Kodeks kojim bi sami sebe istjerali iz kluba? Ili kad idu gradske dionice u prodaju? Je li isti dan kad i Fredi odlazi, 30. veljace; a za prvokup gradskih dionica se mi navijaci zapisujemo 1. travnja. 2
1U zagradama se navodi doslovan prijevod frazema.
2Primjer uzet s pretrazivaca Google (www.google.com).
Bugarski frazem на гръцките календи [na grcke kalende] motiviran je kalendama, sto su prvi dani u mjesecu u starorimskom kalendaru, dakle nisu grcka tvorevina. U rjecnicima on ima odrednicu knjizevni, izvorno je iz latinskoga (ad calendas Graecas), i objasnjen je u Suetonijevoj biografiji Cezara. Isti frazem biljezimo u romanskim jezicima: talijanskom (alle calende greche), francuskom (aux calendes grecques), spanjolskom (calendas griegas), portugalskom (às calendas gregas) i rumunjskom (la Calendele Grecesti), ali i u ruskom jeziku (до греческих календ).
1.2.Skupina frazema motivirana blagdanima, svecima i praznicima
U srpskom su jeziku zabiljezeni frazemi motivirani kukovim ljetom i kukovdanom: куков (кукулев) дан, на куково лето, о кукову лету, на куков дан, a iste nalazimo u bugarskom: на куково лято, на куковден, кога<то> дойде куковден, te u makedonskom: куков ден, на куковден, на куково лето 3.
Mrsevic-Radovic (2008:47) kukovo ljeto dovodi u vezu s nazivima za vrlo siromasno razdoblje, za ljeto (godinu) koje se u narodu naziva nerodnom, zlom, gladnom godinom. Za taj period postoje jos i nazivi „makarova godina" i „bobova godina" (u Baniji i Lici se za vrijeme gladi jeo bob). Makar, Bob i Kuk su poganski bogovi koje su slavila slavenska plemena, ali i Rimljani. Kukovdan je u bugarskom i makedonskom folkloru ponedjeljak u Todorovu tjednu, sto je prvi tjedan uskrsnjega posta, poznat i kao чисти, песи, пес, кучи, разпетни, бесни [cisti, pseci, raspeti, bijesni], a ti su nazivi povezani uz obredno vjesanje pasa kako bi se sprijecila bjesnoca. Toga dana po kucama hodaju kukeri, poput hrvatskih zvoncara, noseci kuku ili stap radi istjerivanja zime i zlih sila.
Uz Todorov tjedan veze se jos jedan blagdan zabiljezen u bugarskim frazemima на конски<я> Великден [na konjski Uskrs], кога<то> дойде конски Великден [kada dode konjski Uskrs] i u srpskom на коъски велигдан. Коп>ски велигдан (srp.) ili конски Великден (bug.) [konjski Uskrs] je prva subota uskrsnjeg posta i posljednji dan Todorova tjedna. Za taj je praznik tipicna utrka konja i razni obredi povezani s konjima, a sv. Todor smatra se zastitnikom konja. Otuda i pridjevska komponenta konjski.
Blagdan Vrbnica (u katolickoj tradiciji Cvjetnica) u krscanskom je svijetu nedjelja prije Uskrsa, kada svecenik vjernicima dijeli grancice vrbe jer se vjeruje da njezine grancice cuvaju od zla i bolesti. Kako taj blagdan
3Zanimljivo je objasnjenje navodne etimologije ovih frazema na jednom bosanskom blogu; „kukovo" se, po autoru bloga, odnosi na ljencarenje, odnosno, lezanje na boku (kuku). Kako je upravo taj obicaj vezan uz stare Rimljane, jasan je i razlog propasti Rimskoga carstva. Bloger zakljucuje kako su ljudi shvatili pouku i vise se nece dovesti u takvu situaciju, te je stoga „kukovo ljeto" nesto sto se nikada nece ponoviti. Naravno, ovdje je rijec o puckoj etimologiji.
uvijek pada u nedjelju, jasna nam je slika u bugarskim frazemima на Връбница в сряда<та> [na Vrbnicu u srijedu], на Връбница в петък [na Vrbnicu u petak], dok je frazem на Връбница vjerojatno nastao elipsom. Cini se da pojava srijede i petka u ovim frazemima nije slucajna, o cemu ce se opsirnije pisati u skupini frazema motiviranih danima u tjednu (usp. 1.3.). U bugarskom postoje jos dva frazema sa znacenjem 'nikada': на върба i на върболина, s komponentom vrba motivirani su istim praznikom.
Bugarski su frazemi на Мукден, на <свети> Мук i на свети Макавей [na Mukden, na svetoga Muka, na svetoga Makaveja] motivirani svecima. Муковден ili Власовден je crkveni praznik u cast sv. Vasilija, zastitnika domacih zivotinja, a naziv Mukden dolazi od obicaja da seljaci „mucu" imitirajuci glasanje stoke. Sveti Makavej je, s druge strane, pravoslavni blagdan posvecen sedmorici brace roda Makaveja, a slavi se 1. kolovoza.
U srpskom je zabiljezen frazem на свето Jурjево4, motiviran blagdanom svetoga Jurja koji se slavi 23.travnja. Mrsevic-Radovic (2008: 59) objasnjava da se Burdevdan u srpskom narodu smatrao pocetkom nove godine i bio je vazan za reguliranje imovinskih odnosa, poreznih obaveza i sl. U 19. stoljecu na taj se dan isplacivala placa slugama, radnicima i placao se porez. Kasnije je pocetak nove godine pomaknut na 1. sijecnja i u tome je kontekstu jasno da se na Burdevdan „vise nista ne moze dobiti". Uz isti se blagdan veze i srpski frazem на Ъурин петак. Prema jednom starom pravilu Srpske pravoslavne crkve, ukoliko Burdevdan pada na Veliki petak, on se pomice kako se ta dva petka nikada ne bi poklopila (2008: 57).
1.3. Skupina frazema motivirana danima u tjednu
Vec sam u prethodnoj skupini navela frazeme koji imaju u svom sastavu i dane u tjednu (на Връбница в сряда<та>, на Връбница в петък). Srijeda i petak ne pojavljuju se u njima slucajno, iza njih stoji jaka simbolika. U bugarskom se folkloru oni smatraju nepovoljnim danima u tjednu, kada je obavezan post; muskarci se ne smiju brijati, a zene prati kosu. Zabranjeni su i zenski kucanski poslovi. Petak se smatra zenskim danom, jer je neparan, a to je potvrdeno u frazemu на мъжкия петък [na muski petak]. Zabiljezen je i frazem на Марта в сряда<та> [na Martu u srijedu], uz koji je u Frazeoloskom rjecniku bugarskoga jezika iz 1975. navedena uputnica za frazem на Връбница в сряда, a motivaciju nalazimo u narodnom prazniku babe Marte. Mjesec ozujak (mart) u bugarskom folkloru ima simboliku povezanu sa zenskim pocelom - naime to je jedini „zenski" mjesec u godini, personificiran u liku babe Marte koja 1. ozujka (u narodu se taj dan smatra pocetkom proljeca) obilazi sela kako bi istjerala zle
4U Matesicevu je frazeoloskom rjecniku zabiljezen glagolski frazem dobiti sto na Jurjevo u znacenju 'nikada ne dobiti sto', motiviran istim blagdanom, u upotrebi je samo uz glagol dobiti.
sile. Toga dana Bugari daruju martenice, vrstu amajlije ispletene od crvenog i bijelog konca.
Prema podacima dvaju dijalektnih frazeoloskih rjecnika dani u tjednu zabiljezeni su i u hrvatskim dijalektnim frazemima sa znacenjem 'nikada': ni petkon ni svecon u novostokavskim ikavskim govorima te ni petkom ni svetkom u kajkavskim.
U bugarskom biljezimo frazem на червен понеделник [na crveni ponedjeljak], koji se pojavljuje u frazeoloskom rjecniku iz 1975, dok u Novom frazeoloskom rjecniku iz 1993. dobiva odrednicu „zargonski". Prema podacima izvornih govornika, ovaj je frazem motiviran radom prostitutki. Naime one ne rade ponedjeljkom, a kako njihovo „radno mjesto" karakterizira crvena boja, jasna nam je slika crvenog ponedjeljka.
Crna je boja sastavnica hrvatskog frazema kad pobili crni dan, zabiljezenog u frazeologiji novostokavskih ikavskih govora. Ovdje se u opreku dovode bijela i crna boja. Bugarski je frazem когато дойде четвъртък подир петък [kada dode cetvrtak nakon petka] u Frazeoloskom rjecniku bugarskog jezika iz 1975. obiljezen kao dijalektni, a u Frazeoloskom sinonimnom rjecniku bugarskoga jezika iz 2005. to obiljezje gubi. U ovom je frazemu ekspresivnost ostvarena nelogicnim vremenskim slijedom (Niceva, 1987: 62).
2. Frazemi s apsurdnom i nerealnom slikom u semantickom talogu
U ovoj se skupini frazema zivotinji, predmetu ili osobi pripisuju nemoguce karakteristike cime se postize alogicnost i jaka ekspresija. Vecina frazema ima strukturu zavisne vremenske recenice.
2.1. Skupina frazema sa slikom krivo povezane biljke i ploda
U ovoj skupini biljezimo model koji funkcionira u razlicitim jezicima. Radi se o slici biljke i ploda koji na njoj ne raste.
Najrasireniji frazem koji nalazimo u vecini juznoslavenskih jezika (nije zabiljezen, recimo, u slovenskom) je bugarski кога<то> върба<та> роди грозде, hrvatski kad na vrbi rodi grozde, makedonski кога врба ке роди грозjе i srpski кад на врби роди грож^е. Rijec je o drvetu (vrbi) kojemu se pripisuje njemu nesvojstven plod. U hrvatskome jeziku postoji nekoliko frazema s komponentom vrba, a navodim ih u skupini 2.2.
Zasto je u dijelu frazema kao sastavnica ukljucena bas vrba? Prema slavenskim folklornim izvorima ona je prokleto drvo. U bugarskoj je mitologiji zapisana legenda o Bogorodici kojoj vjestica ukrade dijete. Bogorodica ga trazi i prvo srece Jasiku (trepetljika) te je upita je li vidjela njezinog sina. Jasika je presutjela istinu, isto je ucinila i Vrba, a jedino je
Maslina pomogla Bogorodici pronaci nestalog sina. Zbog toga je Majka Bozja proklela prva dva drveta, pa ona ne daju plodove.
Ovaj je frazem zabiljezen u Rjecniku bugarskoga jezika Najdena Gerova (1870) a kao izvor se navodi narodna pjesma:
Slican izvor nalazimo i u Frazeoloskom rjecniku makedonskoga jezika, uz frazem кога врба ке роди грозjе navedeni su stihovi narodne pjesme iz Rjecnika makedonske narodne poezije.
U rjecnicima pronalazimo i druge frazeme u kojima se plod pridruzuje pogresnom drvetu: u bugarskim frazemima vrba tako rada kruske (кога върба роди круши), drijenove u makedonskom (кога врба ке роди дренки) i bugarskom (кога<то> върба<та> роди дренки), a jabuke u srpskom (кад врба ]'абукама роди). Javor pak rada jabukama u hrvatskom, makedonskom i srpskom (kada javor jabukama rodi, кога jавор ке роди jаболка, кад jавор jабукама роди), a u makedonskom se lozi pripisuju dinje (кога лозjето ке роди дип>и) i grabu sljive (кога габерот ке роди сливи).
Spomenula bih i frazem zabiljezen u istarskom selu Livade. Kako je nastao? Pocetkom 20. st. njegovi su stanovnici nastojali otvoriti hrvatsku skolu, sto su tadasnja seoska gospoda, pretezno Talijani, podrugljivo komentirali rijecima: „Hrvatska ce se skola otvoriti kad na hrastu naranca rodi". Podrugivanje su Livadani pretvorili u salu i na dan otvaranja hrvatske skole, 1901. godine, u skolskom dvoristu hrast okitili narancama. Gostiju je bilo sa svih strana i dolazili su pjevajuci: „ Na hrastu je naranca rodila, oj naranco, naranco, srce moje. Livadam je skolu otvorila, oj naranco, naranco, srce moje!". Na sto tu obljetnicu otvorenja hrvatske skole postavljena je ploca s prikazom hrasta s narancama i zapisom „Na hrastu je naranca rodila, hrvatska se skola otvorila". I dan-danas Istrani pamte tu narodnu pjesmu.
5Rakita je vrsta vrbe, poznata i kao crvena vrba.
Хайде, хайде, бяла Радо!/ Ти щеш видя майка, баща/ кога роди връба грозде/ и ракита жълти дюли.
Hajde, hajde, bijela Rado!/ Ti ces vidjeti majku, oca/ kada rodi vrba grozde/ i rakita5 zute dunje.
(...) Ke доjда, сестро, ке доjда, / aга роди врба грозде/ a ракита ж"ти дуни./
Doci cu, sestro, doci cu,/ kada rodi vrba grozde/ a rakita zute dunje./
Ovaj je model, kako je vidljivo u navedenim frazemskim primjerima, vrlo pogodan za preoblikovanje, potvrden je u dosta slavenskih i neslavenskih jezika, pa je zanimljivo spomenuti i rumunjski frazem istoga modela, ali s drugim fitonimima: cînd va face plopul pere si rachita misciunele [kada topola rodi kruskama, a vrba ljubicicama]. Uz njega se veze jedna anegdota; Snezana Velkovska (2002: 70) navodi kako je predsjednik Rumunjske, Nicolae Ceauçescu, u jednom govoru izrekao da ce Rumunjska dozivjeti promjene kada topola rodi kruske, a vrba ljubicice. Sljedeceg su dana sve topole u studentskom kompleksu „Grozavesti" bile okicene kruskama, cime je zapocela revolucija.
2.2. Skupina frazema sa sastavnicom vrba
U ovoj skupini biljezimo frazeme s komponentom vrba, no nije rijec o gore navedenom modelu (usp. hrvatski kad na vrbi rodi grozde). U Matesicevu je rjecniku zabiljezen glagolski frazem cekati kruske na vrbi, u znacenju 'cekati nesto sto se ne moze ostvariti'. Ovaj je frazem slabo zastupljen u suvremenom hrvatskom jeziku i mozemo ga odrediti kao arhaican. Vrba je sastavnica frazema kad na vrbi zasvrbi, znacenja 'nikada', zabiljezenog u frazeoloskom rjecniku novostokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj6. Izrazito je ekspresivan i zbog rime (vrbi-zasvrbi).
2.3. Skupina frazema vezana uz berbu grozda
U makedonskom su zabiljezeni frazemi s motivom berbe grozda лани на гроздобер <ке стори нешто> [lani na berbu grozda <ce sto uciniti>] на ланскиот гроздобер <ке стори нешто> [na lanjsku berbu grozda <ce sto uciniti>] u kojem motivacija proizlazi iz suprotstavljanja buduce radnje (ucinit ce) s vremenskom priloznom oznakom za proslo vrijeme (lani, lanjski). Znacenje je ovoga frazema takoder uze: 'nikada nece uciniti sto'.
2.4. Skupina frazema sa slikom drvenoga predmeta
U bugarskom i makedonskom su jeziku zabiljezeni frazemi sa slikom drvenoga predmeta koji je propupao ili procvjetao. U makedonskom su to
кога гламна ластар пушти [kada ugarak pusti mladicu] i кога гламна ке потера [kada ugarak potjera], a u bugarskome когато цъфнат налъмите в банята [kada procvjetaju nanule u kupaonici] i когато цъфнат лампените шишета и налъмите [kada procvjetaju lampe i nanule].
6Spomenut cemo i jedan frazem koji sadrzava istu komponentu i u tom smislu nam je zanimljiv; frazem <to je> na vrbi svirala ima znacenje 'to nista ne vrijedi, <to je> nesto sto se nece ostvariti, nesto posve nesigurno, puko obecanje' i ne uklapa se u semanticki okvir teme ovoga rada.
2.5. Skupina frazema sa zoonimskom sastavnicom
Brojnu skupinu cine frazemi sa zoonimskom sastavnicom, u kojima se zivotinji pripisuje njoj nesvojstvena osobina ili sposobnost.
Tako u bugarskim frazemima кога<то> засвирят биволите с кавали i кога<то> засвирят славеите с кавали bivoli i slavuji sviraju kaval7, a u makedonskom svira riba (pastrva) (кога ке засвири риба летница). Uz ovaj frazem treba spomenuti jos jedan makedonski, кога ке запее камен стеновит [kada zapjeva kamen stjenovit], koji ne sadrzava zoonim, vec sastavnicu kamen. U rjecniku je kao izvor obaju frazema navedena ista narodna pjesma8, pa su zato ubrojeni u ovu skupinu.
U makedonskom je sastavnica frazema ако jа кажува зм^ата ногата [ako zmija pokaze nogu] zoonim zmija, a frazema кога ке обели гавранот [kada gavran pobijeli] gavran.
Vrlo su cesti i frazemi sa sastavnicom domacih zivotinja (macka, pas, konj, svinja, janje).
U bugarskom je jeziku zabiljezen frazem кога направят котката калугерка [kada macku ucine kaludericom] sa zoonimom macka; uz svinju se veze bugarski frazem кога<то> влезе свиня (свинка) в джамия [kada svinja ude u dzamiju] koji se temelji na islamskom poimanju svinje kao neciste zivotinje, dok se u hrvatskim govorima upotrebljavaju frazemi kad se guda uspenje na drvo i kad se prase popenje na vrbu, a slican je i dijalektni frazem u bugarskome jeziku, sa zoonimskom i fitonimskom sastavnicom, кога се покачи свиня с жълти чехли на круша [kada se svinja u zutim natikacama popne na krusku].
Uz konja se javlja motiv roga, koji on, dakako, nema. Tako u bugarskom jeziku imamo frazeme кога<то> на коня израснат (пораснат) рогове [kada konju izrastu (narastu) rogovi] i кога<то> пусне конят рога [kada konj pusti rog] te ekvivalente u makedonskom кога на котот ке му пораснат рогови i кога ке пушти котот рогови.
Uz psa i janje pojavljuje se ljuti neprijatelj - vuk. U bugarskome jeziku to su frazemi кога<то> стане вълкът куче [kada vuk postane pas], когато бил вълка куче [kada je vuk bio pas] i кога<то> вълкът се ожени за агнето [kad vuk ozeni janje], a u makedonskom кога беше
7Narodni puhaci instrument u Bugarskoj i Makedoniji.
8Ког' ке зaсвирит рибa летниця,/ рибa летние по црно море /ко' ке зaпeит гамен сганоит, / гамен сганоит Ha Никополе, / ти тога чедо ке си добиеш! Речник на македонската народна поезща.
Prijevod: Kada zasvira riba pastrva, / riba pastrva po crnom moru / kad zapjeva kamen stjenovit, / kamen stjenovit iz Nikopola, / tad ces dobiti svoje cedo! Rjecnik makedonske narodne poezije.
Frazemi u rjecniku i u pjesmi nemaju isti oblik, u pjesmi je oblik nesto drugaciji zbog rime i ritma.
волкот куче (пес) [kada je vuk bio pas] i кога ке стане волклот куче (пес) [kada vuk postane pas].
Bugarski frazem когато бил вълка куче i makedonski кога беше волкот куче (пес) jedini su primjeri s glagolskom komponentom u proslom vremenu i oznacavaju radnju u proslosti koja se nikada nije ostvarila.
Sa zoonimom vuk u bugarskom jeziku biljezimo frazeme когато вълка си види онова нещо [kada si vuk vidi ono nesto], когато вълкът си види врата [kad si vuk vidi vrat] sa somatizmima koji se, bez ogledala, nikako ne mogu vidjeti. U ovu skupinu ulazi i bugarski frazem koji nema zoonimsku sastavnicu (iako se ona pretpostavlja), nego somatizam rep, кога<то> си видя опашката <без огледало> [kada si ugledam rep <bez ogledala>].
Dalje cemo vidjeti kako je isti motiv iskoristen u frazemima vezanim uz covjeka (usp. 2.6.).
Pojam se strizenja veze uz ovce, no u ovim apsurdnim slikama frazema pojavljuje se uz pijetlove, svinje i majmune; makedonski su frazemi кога ке се стрижат петлите [kada se strizu pijetlovi], на свински стриг [na svinjsko strizenje] i кога ке ги стрижат маjмуните [kada strizu majmune], dok u bugarskom biljezimo frazem кога стрижат яйцата [kada strizu jaja], koji ne sadrzava zoonim, ali ga glagolska sastavnica veze uz ovu skupinu.
Zanimljivo je da je u frazeologiji novostokavskih ikavskih govora zabiljezen frazem na prvi livoga <kad se budu majmuni sisat i kokosi pisat> koji sadrzava sliku majmuna koji se sisaju.
Strizenjem je motiviran i srpski frazem о шкрипову дне koji ne sadrzi zoonim, ali se veze uz zivotinje. Taj se frazem, prema Mrsevic-Radovic (2008: 57), odnosi na dan kada se ritualno, prvi put u godini, strizu ovce i druga stoka. Komponenta шкрипов je onomatopejska rijec kojom se oponasa zvuk skara.
2.6. Skupina frazema motivirana nerealnim pokretima ljudskoga tijela
U bugarskom su zabiljezeni frazemi koji sadrzavaju somatizam, a motivirani su slikom covjeka koji odredene dijelove svoga tijela ne moze vidjeti bez ogledala: кога<то> си видя гърба <без огледало> [kada si vidim leda <bez ogledala>], кога<то> си видя тила <без огледало> [kada si vidim potiljak <bez ogledala>], кога<то> си видя ушите <без огледало> [kada si vidim usi <bez ogledala>], кога<то> си видя врата <без огледало> [kada si vidim vrat <bez ogledala>].
Dio frazema identicne motivacije zabiljezen je i u makedonskom: кога ке си го види вратот [kada si vidi vrat], кога ке си го види грбот [kada si vidi leda] i кога ке си го види тилот [kada si vidi potiljak].
2.7. Skupina frazema motivirana rastom dlaka na ljudskom tijelu
Sljedeci su bugarski frazemi motivirani nerealnom mogucnoscu rasta brade i brkova na licu cosava muskarca: кога<то> на кьосето пораснат (поникнат) мустаци [kada cosavcu narastu (niknu) brkovi], кога<то> кьосето пусне брада [kada cosavac pusti bradu].
Semanticki se talog frazema кога<то> ми поникнат на дланта (дланите) косми [kada mi na dlanu (dlanovima) narastu dlake], кога<то> ми поникнат на петата косми [kada mi na petama narastu dlake] temelji na nerealnoj slici dlakama obraslih dlanova i peta. Od izvornih govornika saznajemo kako se potonji frazem veze uz jedan dogadaj iz Rusko-turskog rata, 1790. godine, kada je ruski general Suvorov napao tvrdavu Izmail. Tada je turskog pasu upozorio da im je bolje odmah se predati, na sto mu je ovaj odgovorio da ce mu prije dlake na dlanu narasti, nego sto ce Rusi zauzeti Izmail.
2.8. Skupina frazema motivirana nerealnim religijskim motivima ili simbolima
U bugarskom su jeziku zabiljezena dva frazema motivirana slikom odlaska Zidova na Bozji grob (hadziluk) кога се върнат евреите от божи гроб [kada se Zidovi vrate s Bozjeg groba] i кога дойдат евреите от хаджилък [kada Zidovi dodu iz hadziluka].
U makedonskom je zabiljezen frazem motiviran silaskom Boga na zemlju кога ке заоди Господ по земjата [kada Gospodin prohoda zemljom]9.
U dva jezika biljezimo frazem motiviran drugim dolaskom Krista, odnosno Strasnim sudom: bugarski на второ пришествие i makedonski на второ пришествие.
U ovu bismo skupinu mogli ukljuciti i frazeme motivirane ozivljavanjem umrle osobe; to su bugarski frazemi кога<то> се върне баща ми от гроба [kada se moj otac vrati iz groba] i кога<то> си дойде баща ми от гроба [kada moj otac dode s groba]. Taj se frazem upotrebljava samo kada se zeli istaci kako je iskljucena mogucnost necijeg povratka.
U hrvatskim je govorima, tocnije u frazemima krizevacko-podravskih kajkavskih govora, zabiljezen frazem ni do sudnjega dana sa znacenjem 'nikada'.
9Zanimljivo je spomenuti da u hrvatskom biljezimo frazem kad (dok) je <jos> Bogpo zemlji hodao, razlicitog znacenja ('u dobra stara vremena, vrlo davno'), ali iste motivacije.
3. Skupina frazema sa sastavnicom vremenskog priloga
Posljednju, manju, skupinu cine frazemi bez jasno izrazene slike u pozadini, kao sto je slucaj u prve dvije skupine. U njihovom je sastavu vremenski prilog koji utjece na formiranje znacenja. Neke od njih, ovisno o kontekstu, ne mozemo smatrati frazemima (primj erice sutra u ovo vrijeme moze se odnositi na trenutak koji ce zaista uslijediti dan nakon trenutka govorenja).
Navodim primjer iz bugarskog jezika: догодина по това време пак ще се режат разходи [dogodine u ovo vrijeme opet ce se rezati troskovi] (G), iz kojeg je jasno da izraz nema uvijek preneseno znacenje.
U bugarskom se jeziku upotrebljavaju frazemi догодина по това време [dogodine u ovo vrijeme] i догодина по (в) тикви [dogodine po (u) tikvama], u makedonskom вгодина (догодина) <во> ова време [godina (dogodine) <u> ovo vrijeme], ни досега ни отсега [ni dosada ni odsada] i сто години [sto godina] koji osim znacenja 'nikada' ima i znacenje 'vrlo dugo vremensko razdoblje, jako davno'.
S vremenskim prilogom sutra biljezimo sljedece frazeme: u makedonskom утре изутрина (сабаjле) [sutra ujutro], утре ова време [sutra u ovo vrijeme] sa znacenjem 'nikada' i 'ne racunaj na to, to se nece dogoditi' te ке биде, утре [bit ce, sutra] i u bugarskom утре по това време [sutra u ovo vrijeme]. U hrvatskoj frazeologiji zabiljezen je i frazem malo morgen znacenja 'ni u kojem slucaju, nikada' i malo sutra znacenja 'nikad, nikako', a isti nalazimo i u makedonskom jeziku малку морген Podne je sastavnica hrvatskog frazema od dvanest do podne, u novostokavskim ikavskim govorima. U makedonskom je jeziku u upotrebi niz frazema sa sastavnicom век [vijek, stoljece]: ни во веки [ni stoljecima], ни до век [ni do stoljeca], ни на овоj век ни на оноj [ni ovog stoljeca ni onog] i ни на тоj век [ni ovog stoljeca].
Zakljucak
Korpus frazema sa znacenjem 'nikada' sadrzava jedinice cetiriju jezika (bugarskog, hrvatskog, makedonskog i srpskog) i broji 121 frazem.
Ove frazeme karakterizira izrazita slikovitost i ekspresivnost, ostvarena apsurdnom i alogicnom slikom u semantickom talogu. Ta je apsurdna slika motivirana danima, praznicima ili svecima koji u narodnome folkloru oznacavaju pocetak novoga ciklusa u prirodi (Mrsevic-Radovic; 2008: 60), ili, u drugoj skupini frazema, pojavama ili karakteristikama koje nisu svojstvene nekom predmetu (najcesce fitonimu ili zoonimu).
Uz ove dvije, brojcano zastupljenije skupine, postoji i skupina frazema bez slike u semantickom talogu. Oni sadrzavaju vremenski prilog i, ovisno o kontekstu, pridobivaju karakteristike frazema.
Literatura:
Fink-Arsovski, Zeljka. 2002. Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra. Zagreb: FF press.
Menac, Antica. 2007. Hrvatska frazeologija. Zagreb: Knjigra. Pintaric, Neda. 2002. Pragmemi u komunikaciji. Zagreb: FF press. Ribarova, Slavomira. 2009. Koliko su sveti „sveti" u frazeologiji. U: Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim I. ur. Dubravka Sesar. Zagreb: FF press. S. 171-177.
Велковска, Снежана. 2002. Белешки за македонската фразеологща. Скоще: Институт за македонски ]азик Крсте Мисирков.
МршевиЪ-Радовип, Драгана. 2008. Фразеологща и национална култура. Београд: Друштво за српски ]език и каижевност Србще.
Ничева, Кети. 1979. Пътища за възникване на фразеологизмите (върху материал от българския език). Във: Въпроси на съвременния български книжовен език. Кн.ХХШ. София. C. 177-226.
Ничева, Кети. 1987. Българска фразеология. София: Наука и изкуство. Стойнев, Анани. 2006. Българска митология, енциклопедичен речник. София: Издателство Захарий Стоянов.
Rjecnici:
Anic, Vladimir. 2003. Veliki rjecnik hrvatskoga jezika. Zagreb: NL. Matesic, Josip. 1982. Frazeoloski rjecnik hrvatskoga ili srpskog jezika. Zagreb: Skolska knjiga.
Maresic, Jela; Menac-Mihalic, Mira. 2008. Frazeologija krizevacko-podravskih kajkavskih govora s rjecnicima. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Menac, Antica; Fink-Arsovski, Zeljka; Venturin, Radomir. 2003. Hrvatski frazeoloski rjecnik. Zagreb: Naklada Ljevak.
Menac-Mihalic, Mira. 2005. Frazeologija novostokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje: Skolska knjiga.
Геров, Найден. 1895-1904. Речник на българския език. Пловдив: Дружествена печатница Съгласие.
Димитровски, Тодор; Ширилов, Ташко. 2003. Фразеолошки речник на македонскиот jазик. Т. 1, 2 и 3. Скоп|е: Огледало.
Нанова, Ани. 2005. Фразеологичен синонимен речник на българския език. София: Хейзъл.
Ничева, Кети; Спасова-Михайлова, Сийка; Чолакова, Кристалина. 1975. Фразеологичен речник на българския език. Т. 1 и 2. София: БАН.
Ничева, Кети Н. 1993. Нов фразеологичен речник на българския език. София: Унив. изд. Св. Климент Охридски.
ОташевиЪ, Ъор^е. 2007. Мали српски фразеолошки речник. Београд: Алма.
