ANTROPOMORFIZAM I ZOOMORFIZAM U HRVATSKIM, RUSKIM I NJEMAČKIM ZOONIMSKIM FRAZEMIMA Текст научной статьи по специальности «Языкознание и литературоведение»

izvorni znanstveni clanak

УДК 811.163.42'373.7 811.161.1'373.7 811.112.2'373.7

ANTROPOMORFIZAM I ZOOMORFIZAM U HRVATSKIM, RUSKIM I NJEMACKIM ZOONIMSKIM FRAZEMIMA

Branka Barcot

Sveuciliste u Zagrebu, Hrvatska

Keywords: anthropomorphism, zoomorphism, zoonymic phraseology, Croatian language, Russian language, German language

Abstract: The research topic of this paper are anthropomorphism and zoomorphism in Croatian, Russian and German zoonymic idioms which have, at least, one wild animal component. The two terms come from the field of cultural zoology. Anthropomorphism is, at its most general, the assignment of human characteristics to animals, and zoomorphism is a human having animal like characteristics. Anthropomorphic representation dates to Paleolithic art, when some drawings of animals included characteristically human features. Ethologists have proved that in the animal world there are some elements of culture, which means that animals are doubly related to culture: they have their own culture and they are important for shaping the human culture. The main aim of this paper is to show which Croatian, Russian and German idioms with wild animal as a component were created based on anthropomorphism, and which of them were based on zoomorphism, and to what extent those idioms have had influence on prejudice about wild animals embedded in the subconscious minds of Croats, Russians and Germans.

Kljucne rijeci: antropomorfizam, zoomorfizam, zoonimska frazeologija, hrvatski jezik, ruski jezik, njemacki jezik

Sazetak: Predmet su ovoga rada antropomorfizam i zoomorfizam u hrvatskim, ruskim i njemackim zoonimskim frazemima koji kao jednu od sastavnica imaju naziv divlje zivotinje. Rijec je o dvama pojmovima iz podrucja kulturne zoologije. Antropomorfizam je pridavanje ljudskih obiljezja zivotinjama, a zoomorfizam je pokazivanje „zivotinjskog" kod ljudi. Antropomorfizam datira jos iz doba paleolitika kada su se na crtezima zivotinja prikazivale ljudske osobine. Etolozi su dokazali da u animalnom svijetu postoje odredeni elementi kulture, a to znaci da su zivotinje u dvostrukoj vezi s pojavom kulture: imaju same svoju kulturu i vazne su za oblikovanje ljudske kulture. Glavni je cilj ovoga rada pokazati koji su hrvatski, ruski i njemacki frazemi s divljom zivotinjom kao sastavnicom nastali na temelju

antropomorfizma, a koji na temelju zoomorfizma i koliko je to utjecalo na predrasude o divljim zivotinjama ukorijenjene u svijesti Hrvata, Rusa i Nijemaca.

U sredistu zanimanja ovoga rada nalaze se dva pojma koja pripadaju sirem podrucju kulturne zoologije. Rijec je o antropomorfizmu i zoomorfizmu. Antropomorfizam je, najopcenitije govoreci, pripisivanje ljudskih osobina predmetima, pojavama, dogadajima i zivotinjama, no ovdje se shvaca iskljucivo kao pripisivanje ljudskih osobina zivotinjama, dok se zoomorfizam shvaca kao pripisivanje zivotinjskih osobina ljudima. Ponekad je tesko jednoznacno odrediti radi li se o zoomorfizmu ili antropomorfizmu pa se smatra da je zoomorfizam nalicje antropomorfizma. „Antropomorfiziranje" je zapravo prirodna ljudska tendencija koja se smatra rezultatom covjekove percepcije i koja postoji kako bi se covjek lakse snasao u kompliciranom svijetu. U radu ce se promatrati prikupljeni zoonimski1 frazeoloski fond u dvama slavenskim jezicima (hrvatski i ruski) i jednom germanskom jeziku (njemacki) i to upravo iz perspektive antropomorfizma i zoomorfizma. Zoonimska frazeologija obuhvaca frazeme koji za barem jednu od svojih sastavnica imaju naziv zivotinje, a ovdje ce se analizirati samo nazivi divljih zivotinja kao sastavnice frazema u trima navedenim jezicima.

Rad je temeljen na istrazivanju provedenom za potrebe doktorskog rada2 autorice ovih redaka. Spomenuto je istrazivanje zapravo asocijativno ispitivanje3 koje je pokazalo da su antropomorfizam i zoomorfizam duboko ukorijenjeni u svijesti izvornih govornika hrvatskog, ruskog i njemackog jezika i da se kroz prizmu jezicne slike svijeta oni transponiraju u samoj jezicnoj uporabi (ovdje je u zaristu interesa bio prvenstveno frazeoloski jezicni sloj). Naime, za one divlje zivotinje koje se pojavljuju kao

1 U hrvatskoj se frazeoloskoj tradiciji zoonimom naziva zivotinjska sastavnica frazema, dok je u suvremenoj onomastici koja razlikuje ime i naziv, zoonim zapravo vlastito ime za zivotinju, a ne naziv za zivotinju (D. Brozovic Roncevic i A. Cilas Simpraga 2008). U hrvatskoj se lingvistici odnedavno pojavljuje i termin zoosem kojim se podrazumijeva naziv za zivotinju u njezinu metaforickom znacenju te za referiranje na covjeka (Milic 2013). U inozemnoj se frazeologiji za oznacavanje zivotinjske sastavnice frazema susrece i termin animalizam. U ovom se radu za oznacavanje zivotinjske sastavnice upotrebljava termin zoonim (kako se on definira u hrvatskoj frazeoloskoj tradiciji nastaloj prema ruskom uzoru).

2 Doktorski rad pod naslovom Divlja zivotinja kao sastavnica u hrvatskoj, ruskoj i njemackoj frazeologiji obranjen je u srpnju 2014. g. na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu.

3 Asocijativno ispitivanje podrazumijeva anketiranje u kojem je svaki ispitanik trebao pismeno ispuniti upitnik te za svaku od ukupno 32 rijeci podrazaja napisati prvu asocijaciju izazvanu tim podrazajem. To je mogla biti rijec, sintagma ili frazem. Rijeci podrazaji su bile sljedece: jelen, medvjed, lisica, vuk, ris, dabar, zec, ptica, svraka, cavka, vrana, gavran, sokol, orao, sova, jez, mis, stakor, muha, mrav, pcela, zmija, lav, tigar, slon, majmun, deva, zirafa, krokodil, gusterica, kuna, tvor.

sastavnice u frazemima temeljenim na zoomorfizmu (poput frazema brz kao zec), ispitanici su dali malobrojne4 odgovore koji svjedoce o transponiranim antropomorfnim osobinama za razliku od divljih zivotinja koje su sastavnice u frazemima nastalim kao posljedica antropomorfizma (poput frazema hrabar kao lav) kod kojih su ti odgovori daleko brojniji5.

O antropomorfizmu i zoomorfizmu iz perspektive kulturne zoologije

Kulturna zoologija je mlada znanstvena disciplina koja pokusava dati odgovor na pitanje: Kakav polozaj zauzima zivotinja u ljudskoj kulturi i kakav je utjecaj ljudske kulture na egzistenciju zivotinjskih vrsta i jedinki? Zacetnik je kulturne zoologije u Hrvatskoj Nikola Viskovic. On 1997. g. objavljuje knjigu pod naslovom Zivotinja i covjek, a 2009. g. izlazi ponovljeno izdanje s nekim preinakama ali i novim naslovom: Kulturna zoologija: Sto je zivotinja covjeku i sto je covjek zivotinji. N. Viskovic tiska zbornik radova Kulturna animalistika (1998.) sa znanstvenog skupa odrza-nog u Splitu 1997. g., a 2007. g. izlazi Kulturni bestijarij pod urednistvom S. Marjanic i A. Zaradije Kis. Podrucje animalistike objedinjuje i teorijske radove i drustveni aktivizam i pravno-politicku regulaciju pitanja koja se ticu zivotinja (zoopravo, zooetika, kulturna zoologija itd.).

Opcepoznato je da je covjek spram zivotinje imao odnos ovisnosti jer mu je ona bila izvor hrane, odjece ali i sirovine. Ljudske su zajednice u davna vremena bile usko povezane uz zivotinjski svijet i to je razlog sto su se zivotinjama pridavale razne osobine koju su odgovarale njihovoj prirodnoj snazi i/ili njihovu znacenju u zivotinjskom svijetu. Covjek zamjecuje slicnosti sa zivotinjskim svijetom, primjerice, u nacinu organizacije zivota (zivotinje zive u coporima) ili brige o mladima, i to je bilo vazno za poistovjecivanje sa zivotinjom zastitnikom. Tako su postojale

4 Na rijec podrazaj заяц ruski su ispitanici dale sljedece odgovore: трус, несчастный, a njemacki su ispitanici na rijec podrazaj Hase odgovorili: aufmerksam, clever, dumm, funny, geschickt, naiv, scheu, schüchtern, vorsichtig. Hrvatski ispitanici na rijec podrazaj zec nisu dali odgovore koji bi se ubrajali u polje asocijacija ZEC — antropomorfne osobine.

5 Hrvatski su ispitanici na rijec podrazaj lav odgovorili: hrabrost, moc, ponos, lijenost, velicanstvenost, autoritet, borbenost, faca, nadmoc, oholost, plemenit, rascupan, srcanost, strasan, tvrdoglav, upornost velebnost, velicina, zgodan, zlocest. Polje asocijacija LAV — antropomorfne osobine i aktivnosti konstruiraju i odgovori njemackih i ruskih ispitanika. Ruski dio odgovora na rijec podrazaj лев je: злой, грозный, страшный, свирепый, добрый, могучий, разъяренный, смелый, храбрый, благородство, в гневе, герой, гнев, грозен, мужественный, свиреп, смелость и сила, усталый, циркач, яростный. Njemacki odgovori na rijec podrazaj Löwe su: mutig, mächtig, majestätisch, stolz, faul, prächtig, edel, eigensinnig, imposant, tapfer, weise, würdevoll.

dvije skupine zivotinja: one kojima su davali osobiti znacaj i koje su zrtvovali (bik, konj, ovan, svinja, tele i dr.) i one kojima su pridavali nadnaravna svojstva i koje se nije smjelo ubijati (tabu-zivotinje) (Culinovic-Konstantinovic, 1998: 159). Tako se razvila bogata simbolika zivotinja, ali su se jednako tako uzajamno i transponirale osobine (ljudske i zivotinjske).

Smatra se da je ukljucivanje zivotinja u ljudski svijet, tj. njihovo pripitomljavanje i dresiranje, dokaz antropomorfizacije. U basnama, bajkama i djecjoj knjizevnosti pojavljuju se likovi zivotinja koji govore, misle i osjecaju: lija je lukava; vuk je neiskren, opasan, brutalan; lav je hrabar; zmija je podmukla i prijetvorna itd. Ovo je poznato vec od Ezopa, potom iz srednjovjekovnih bestijarija, zatim preko La Fontainea, a aktualno je sve do danas (primjerice, u Disneyjevim crtanim filmovima). Zapravo ne postoji takva slicnost izmedu realnosti neke zivotinje i stereotipnog modela konstruiranog o njoj u covjekovu mentalnom sklopu. Taj je stereotipni model uvijek antropocentrican - zivotinjama su pripisane ljudske karakteristike, procjenjivane su u moralnom, intelektualnom, emocionalnom i interpersonalnom smislu, a promatrani su i njihovi obicaji i navike (Bertosa, 1999: 65). Realnost, mentalitet i tradicija stvaraju circulus vitiosus u stereotipnom poimanju zivotinje i obogacuju jezik mnogim poredbama i metaforama, a takav stereotipni simbolizam zivotinja zivi u jeziku i prenosi se na nove narastaje koji usvajajuci gotove jezicne figure, obicno ne preispituju njihovu povezanost s izvanjezicnim univerzumom (ibid.).

Znanstvenici (biolozi i etolozi) opcenito smatraju da je antropomorfizam zamka u koju se moze upasti ukoliko se ne objektivizira spoznaja ne-ljud-skih bica jer se u protivnom svodi na predrasude. No s druge strane, poznata su istrazivanja iz podrucja eksperimentalne psihologije, iz biheviorizma, gdje se o ljudskim ponasanjima zakljucivalo na temelju eksperimenata provedenih sa zivotinjama. Dakle, pretpostavka za takve znanstvene zakljucke temeljila se na srodnosti covjeka i zivotinje.

Danas pobornici prava i zastite zivotinja razlikuju tzv. opravdano i neopravdano pridavanje ljudskih osobina zivotinjama (Viskovic, 2009: 5455). Radi li se o generickim osobinama koje su zajednicke i ljudima i zivotinjama, animalisti to smatraju opravdanim, a ukoliko se radi o iskljucivo ljudskim osobinama poput moralne svijesti, uracunljivosti, krivnje i sl., takvo pridavanje osobina zivotinjama smatraju neprihvatljivim.

Smatra se da je najdublji vid zoomorfizma upravo onaj kada se osobine koje su duboko skrivene u covjeku (poput bestijalnosti, okrutnosti, divlje spolnosti i sl.), objasnjavaju zivotinjskim osobinama, tj. onima koje su izvanjske humanom podrijetlu (ibid.: 57).

Zivotinje u jeziku s naglaskom na frazeoloskom jezicnom sloju

Kulturna zoologija polazi od pretpostavke da je jezik mnogostruko prozet tzv. zivotinjstvom. U okviru ovoga rada nece se podrobnije govoriti o jeziku zivotinja i nacinu njihova komuniciranja, vec ce se pokusati ukazati na animalisticki svijet kao dio covjekove izvanjezicne realnosti koji se odrazio u jeziku covjeka. Zanimljivo je poblize promotriti inventar onomatopejskih rijeci kojima covjek predocuje glasanje zivotinja, no ovdje se time ne bavim6. Covjek imenuje brojne zivotinjske vrste, rase, zivotinjske dijelove tijela, mladuncad, njihovo glasanje i sl. Osim toga, nerijetko se domacim zivotinjama (a kucnim ljubimcima u pravilu uvijek) nadijevaju imena.

Zivotinje su sa svojim atributima posluzile i kao asocijacije pa je tako covjek imenovao razne pojave inspiriran animalnim svijetom. To su imena osoba i naselja, nazivi biljaka, nebeskih tijela, vremenskih razdoblja, horoskopskih znakova i sl.

Jedna od najfrekvetnijih upotreba zivotinja u jeziku jest ona vezana za psovke i kletve. Moze se pretpostaviti da covjek covjeka psuje domacim zivotinjama jer su mu one oduvijek bile u neposrednoj blizini pa ih je „upoznao" (ali i majmunom koji je covjeku „blizak" po drugom kriteriju), ali ne i divljim i slobodnim zivotinjama. Za psa se tako navodi kako je covjekova percepcija najvjernijega covjekovog prijatelja, dvoznacna i proturjecna: s jedne strane, pasja je odanost zadivljujuca a s druge strane, vrijedna prezira jer se pas voli pokoravati covjeku te je na taj nacin uzor ropskog, kukavickog i bijednog karaktera (A. Katcher prema Viskovic, 2009: 59).

Cijelo je jezicno bogatstvo frazema i poslovica sa zivotinjskom sastavnicom, a ovdje treba jos spomenuti i erotski jezik koji je „preplavljen zooloskim asocijacijama" (Viskovic, 2007: 365).

Poslovice se ubrajaju u frazeologiju u sirem smislu i u ovom radu nisu ukljucene u analizirani korpus. Valja istaknuti da paremioloski jezicni sloj svakoga jezika iskazuje kolektivno iskustvo o ljudskim postupcima, a paremioloske jedinice sa zivotinjskim sastavnicama govore i o zivotinjskom ponasanju iz perspektive odredene kulture (najcesce seoske).

6 Slicnostima i razlikama u inventaru onomatopejskih rijeci u hrvatskom i ruskom jeziku bavi se I. Mironova Blazina u radu Covjek i zivotinje: onomatopejski uzvici u hrvatskom i ruskom jeziku (2013). Podrobnije o onomatopejskim glagolima u hrvatskim, ruskim i njemackim frazemima moze se saznati u: Barcot, Branka (2014): Onomatopejski glagoli kao sastavnica u hrvatskim, ruskim i njemackim zoonimskim frazemima. Rad je dostupan u elektronickom obliku na poveznici: http://www. animali sticki-frazemi .eu/index. php/kazalo-radovi

Sto se tice frazeologije u uzem smislu, u Hrvatskoj je 2011. g. objavljena znanstvena knjiga I. Vidovic Bolt naslovljena Zivotinjski svijet u hrvatskoj i poljskoj frazeologiji I. U navedenom radu autorica kontrastivno analizira hrvatske i poljske frazeme s tzv. domestozoonimskom sastavnicom, tj. sastavnicom koja oznacava domace zivotinje. Ovisno o podrijetlu I. Vidovic Bolt zoonimske frazeme dijeli na nacionalne, biblijske i anticke, a prema motiviranosti na konkretne, asocijativne i nelogicne ili apsurdne (Vidovic Bolt, 2011: 43-48).

Osim spomenute knjige, u Hrvatskoj postoji niz znanstvenih i strucnih radova u kojima se analiziraju frazemi sa zoonimskom sastavnicom (primjerice, M. Ljubicic (1994a; 1994b); S. Ribarova i I. Vidovic Bolt (2005); Vidovic Bolt (2005; 2007); M. Menac-Mihalic (2007); A. Bunk i M. Opasic (2010.), Broz (2012); Barcot (2013a; 2013b; 2013c) i dr.). U ruskoj se frazeografji po svojoj koncepciji istice rjecnik Идеографический словарь русских фразеологизмов с названиями животных (Kozlova 2001). Rjecnik Wie viel „Bock" steckt in der Bockwurst? Tiere in deutschen Redewendungen (Walter et al. 2012) zauzima posebno mjesto u njemackoj frazeografiji jer fiksira njemacke frazeme sa zoonimskom sastavnicom, donosi njihovu etimologiju te paralele u ruskom i nekim europskim7 jezicima. Frazeodidaktika je u Njemackoj dobro razvijena, a medu brojnim frazeoloskim prirucnicima mogu se izdvojiti dva s iskljucivo zoonimskom tematikom: Wo liegt der Hund begraben? (Krumm 2010) i Wie kommt die Katze in den Sack und was weiß der Kuckuck davon? (Kube 2011). Niz je znanstvenih radova tiskan u Rusiji i Njemackoj na animalisticku temu (Mokienko, Walter, Volodzina 2004; Mokienko, Valodzina, Walter 2006 i dr.)

Primjeri antropomorfizma i zoomorfizma iz prikupljenoga frazeoloskog korpusa

Prikupljeni frazeoloski korpus konstruiran za potrebe doktorskog rada, obuhvaca oko 300 hrvatskih, ruskih i njemackih frazema (ukljucujuci i frazemske okazionalizme8). Dodane su jos poslovice i uzrecice (40-ak poslovica i 10-ak uzrecica). Ovdje ce se tom frazeoloskom korpusu oduzeti frazeoloski okazionalizmi, poslovice i uzrecice, a potom ce ga se promotriti iz antropomorfne i zoomorfne perspektive. Vazno je istaknuti kako se svi ti frazemi upotrebljavaju ili u odnosu na covjeka kao zivo bice, covjeka kao razumno bice ili pak u odnosu na covjeka kao drustveno bice. S obzirom na

7 U podnaslovu navedenog rjecnika stoji „ mit russischen und europäischen Parallelen''".

8 Frazeoloski okazionalizam u ovom radu podrazumijeva ustaljenu svezu rijeci koja ima sva obiljezja frazema, ali nije zabiljezena u frazeoloskim rjecnicima.

cinjenicu da je antropomorfizam neizbjezan jer ukljucuje promatranje zivotinja iz ljudske perspektive, ne cudi da je najveci broj ekscerptiranih frazema upravo antropomorfne prirode.

Frazemi se navode u trima tablicama: I. Covjek kao zivo bice, II. Covjek kao razumno bice i III. Covjek kao drustveno bice. U svakoj se tablici navode po dva stupca: Antropomorfni frazemi i Zoomorfni frazemi. U svakom se retku zasebno navodi svaka pojedina podskupina s pripadajucim frazemom (ili vise njih), odgovarajucom definicijom i ekvivalentom, tj. ekvivalentima u drugim analiziranim jezicima. Nerijetko se isti frazem pojavljuje u nekoliko skupina ili podskupina, ovisno o tome koliko znacenja ima.

U prvoj skupini Covjek kao zivo bice zastupljene su sljedece podskupine sa zoonimskim frazemima: fizicke mogucnosti, fizicka stanja, fizicke pojave, vanjstina, higijena, potrebe, kretanje i obiljezja kretanja. Od svih navedenih podskupina zoomorfni se frazemi pojavljuju jedino u podskupinama fizicke mogucnosti (jak / snazan), kretanje (trcanje i izvijanje) i obiljezja kretanja (brzina i spretnost). Slijedi tablicni prikaz tog dijela prikupljenog korpusa:

1. COVJEK KAO ZIVO BICE

Antropomorfni frazemi Zoomorfni frazemi

♦ fizicka stanja: PIJAN pijan kao deva: jako pijan napiti se kao deva: jako se napiti напиться как верблюд ZNOJAN мокрый как мышь: jako znojan MOKAR mokar (pokisao) kao mis: potpuno (skroz, do koze) mokar, promocene odjece /ob. od kise itd./ мокрый как мышь nass wie eine gebadete Maus; aussehen (dastehen, dasitzen) wie eine gebadete Maus ♦ fizicke mosucnosti: JAK / SNAZAN jak kao medvjed: vrlo jak (snazan) сильный как медведь stark wie ein Bär; bärenstark; ein Mann wie ein Bär jak kao lav: vrlo jak (snazan) сильный (мощный, могучий) как лев stark wie ein Löwe; löwenstark

♦ fizicke pojave: ZNOJENJE schwitzen wie ein Bär: jako se znojiti GRCENJE виться (извиваться) змеёй, виться ♦ kretanie: TRCANJE проскочить зайцем: jako brzo i spretno protrcati, projuriti прошмыгнуть как заяц: jako brzo i

(извиваться) как змея: grciti se /od bolova/ spretno protrcati, projuriti IZVIJANJE виться (извиваться) змеёй, виться (извиваться) как змея: spretno se gibati, izvijati se

♦ vanjstina: BRADA колючий как ёж: o neobrijanom muskarcu cija je brada zapustena (nepodsisana) KOZA / LICE серый как мышь: siva, pepeljasta boja koze /osobito lica/ ♦ obiljezja kretanja: BRZINA lak kao jelen: cio, hitar, brz быстроногий как олень flink (frisch) wie ein Hirsch brz kao zec: vrlo brz, hitar flink wie ein Hase laufen (springen) wie ein <junger> Hirsch: brzo i spretno trcati (skakati) SPRETNOST ловкий (проворный) как хорёк (хорь): vrlo okretan, spretan i brz wendig wie ein Iltis юркий (ловкий, вёрткий) как ящерица (ящерка): vrlo okretan, spretan i brz flink wie eine Eidechse

♦ higiiena: SMRDLJIVOST smrdjeti (zaudarati) kao tvor: nepodnosljivo smrdjeti (zaudarati), siriti oko sebe smrad вонючий как хорёк (хорь) stinken (riechen) wie ein Iltis müffeln (riechen) wie ein <wilder> Hirsch: neugodno mirisati, vonjati stinken wie ein Bär: neugodno mirisati, vonjati

♦ potrebe: JESTI essen wie eine Maus (ein Mäuschen): jako malo jesti APETIT vucji apetit: veliki apetit, velika glad волчий аппетит GLAD gladan kao vuk: jako gladan, izgladnio

голодный как волк

hungrig wie ein Wolf

einen Bärenhunger haben: jako gladan,

izgladnio

hungrig wie ein Bär: jako gladan,

izgladnio

PITI

piti kao deva: mnogo i cesto piti

saufen wie ein Kame

OPIJANJE

piti kao deva: mnogo i cesto piti /o

alkoholu/

saufen wie ein Kamel

PLJUVANJE

плевать (плеваться) как верблюд:

pljuvati cesto i posvuda

SPAVANJE

спать как хорёк: cvrsto i dugo spavati

♦ obiljezja kretanja:

NESPRETNOST

elegant wie ein Elefant: jako nespretan

Druga skupina Covjek kao razumno bice obuhvaca podskupine: emocionalna stanja, intelektualna djelovanja i stanja, voljna djelovanja i osobine, temperament, osobnost / karakterne crte, opci dojam, osobine koje odrazavaju odnos prema drugim ljudima i manifestacije tih osobina, osobine koje odrazavaju odnos prema stvarima, i osobine koje odrazavaju odnos prema radu. Jedini su zoomorfni frazemi nabrojani u podskupini intelektualna djelovanja i stanja (sjecanje). Sporna je lukavost navedena u oba stupca, odnosno pripadajuci se frazemi mogu protumaciti i kao antropomorfni i kao zoomorfni. Radi se o frazemima: lukav kao lisica (lija); хитрый как лиса (лисица, лисичка); schlau (listig) wie ein Fuchs. Razlog tomu je spoznaja znanstvenika koji lukavost lisice interpretiraju u okvirima njezine izrazito razvijene sposobnosti snalazenja u problemskim situacijama. Lisice uce brzo, povezuju nauceno, a potom to znanje upotrebljavaju u situacijama prezivljavanja i to u obliku rafiniranih strategija. To je dokaz da antropo-morfizam i zoomorfizam u frazeologiji nije uvijek jednostavno jednoznacno tumaciti. Nize je navedena tablica s dijelom prikupljenoga frazeoloskog korpusa pod nazivom Covjek kao razumno bice:

2. COVJEK KAO RAZUMNO BICE

Antropomorfni frazemi Zoomorfni frazemi

♦ emocionalna stanja: PRESTRASENOST / BOJAZLJIVOST plasljiv kao zec: jako plasljiv боязливый (пугливый) как заяц Angsthase LJUTITOST / BIJES ljut (ljutit, bijesan) kao ris: vrlo ljut, pun ljutnje (bijesa) siktati kao zmija: biti jako ljut, siktati od bijesa шипеть как змея; шипеть змеёй (змеёю) zischen (fauchen) wie eine Schlange fuchsteufelswild: jako ljut, bijesan

♦ intelektualna djelovanja i stanja: MUDROST schlau wie eine Eule: vrlo mudar LUKAVOST lukav kao lisica (lija): vrlo lukav; onaj koji za razliku od drugih, ima vjestinu iskoristiti sve okolnosti kako bi ostvario vlastitu namjeru хитрый как лиса (лисица, лисичка) schlau (listig) wie ein Fuchs ♦ intelektualna djelovanja i stanja: SJECANJE imati slonovsko pamcenje; imati pamcenje kao u slona: imati odlicno pamcenje, dobro pamtiti ein Gedächtnis wie ein <indischer> Elefant haben; nachtragend wie ein <indischer> Elefant sein LUKAVOST lukav kao lisica (lija): vrlo lukav; onaj koji za razliku od drugih, ima vjestinu iskoristiti sve okolnosti kako bi ostvario vlastitu namjeru хитрый как лиса (лисица, лисичка) schlau (listig) wie ein Fuchs

♦ voljna djelovanja i osobine: HRABROST hrabar kao lav: vrlo hrabar храбрый как лев mutig wie ein Löwe hrabra kao lavica: vrlo hrabra /o zenama/ храбрая как львица

mutig wie eine Löwin boriti se kao lav: hrabro se boriti сражаться (драться) как лев kämpfen wie ein Löwe boriti se kao lavica: hrabro se boriti /o zenama/ сражаться (бороться) как львица jmdn., etw. verteidigen wie eine Löwin <ihre Kinder (Jungen)>

♦ temperament: TIH mucksmäuschenstill; mäusestill; leise wie ein Mäuschen: jako tih /o osobi/ тихий как мышь

♦ osobnost / karakterne crte: ZNATIZELJNOST / RADOZNALOST radoznao (znatizeljan) kao svraka: jako (pretjerano) radoznao любопытный как сорока neugierig wie eine Elster

♦ opci dojam: OSREDNJOST mausgrau: nevazan, dosadan, koji se ne istice

♦ osobine koje odrazavaju odnos prema drugim ljudima i manifestacije tih osobina: PODMUKLOST / PRIJETVORNOST / DVOLICNOST виться (извиваться) змеёй, виться (извиваться) как змея: izmotavati se, izbjegavati odgovornost /ob. o podmuklom covjeku, prevarantu/ ZAJEDLJIVOST колючий как ёж: vrlo zajedljiva osoba koja reagira vrlo odrjesito i zlobno SVADLJIVOST zänkisch wie eine Elster: jako svadljiv NEISKRENOST falsch wie eine Schlange: vrlo neiskren; o osobi koja nije od povjerenja

SOCIJALNA NEOSJETLJIVOST eine Elefantenhaut haben: socijalno neosjetljiva osoba, debelokozac ein Gemüt haben wie ein Elefant: socijalno neosjetljiva osoba, debelokozac

♦ osobine koje odrazavaju odnos prema stvarima: POHLEPNOST gierig wie eine Elster: jako pohlepan (gramzljiv) KLEPTOMANIJA / KRADLJIVOST kradljiv kao svraka: o osobi koja krade красть (воровать, тянуть, тащить) как сорока diebisch wie eine Elster; klauen wie eine Elster

♦ osobine koje odrazavaju odnos prema radu: MARLJIVOST fleißig wie ein Biber: vrlo marljiv (radisan) arbeiten wie ein Biber: naporno raditi

Treca tablica donosi najmalobrojniju skupinu frazema Covjek kao drustveno bice. Podskupine koje se u njoj pojavljuju, su: (ne)aktivnosti, ponasanje / postupci, polozaj u trenutnoj situaciji, komunikacija, umijeca / vjestine i neposjedovanje materijalnih dobara. Jedini zoomorfni frazem aufpassen wie ein Luchs frazeologizira risovo ponasanje u prirodi kada pazljivo promatra lovinu, tj. vreba je, prije negoli krene u napad pa se shodno tomu i nalazi u podskupini ponasanje / postupci.

3. COVJEK KAO DRUSTVENO BICE

Antropomorfni frazemi Zoomorfni frazemi

♦ (ne)aktivnosti SUNCANJE suncati se kao guster: uzivati na suncu

♦ ponasanje / postupci VIRENJE / GLEDANJE viriti (gledati) kao mis iz brasna: viriti ♦ ponasanje / postupci OPREZNO PONASANJE aufpassen wie ein Luchs: biti na

odnekud /uglavnom se odnosi na dijete kad viri ispod pokrivaca/ SKRIVANJE kriti (skrivati) kao zmija (guja) noge koga, sto: pomno kriti (skrivati) da se sto ne otkrije, tajiti (prikrivati) sto od javnosti, ne odavati tajnu oprezu; paziti tako da nista ne promakne

♦ polozaj u trenutnoj situaciji BESPOMOCNOST aussehen (dastehen, dasitzen) wie eine gebadete Maus: nalaziti se u nezgodnom polozaju; biti bespomocan

♦ komunikacija BRBLJAVOST brbljati kao cavka: pricati (govoriti, brbljati) glasno i mnogo /ob. o zenama/ трещать как сорока: iritantno mnogo pricati schnattern (schwatzen, schwätzen) wie eine Elste brbljav kao svraka: jako brbljav болтливый как сорока geschwätzig wie eine Elster

♦ umijeca / vjestine PJEVANJE pjevati kao svraka: jako lose pjevati; imati lose glasovne sposobnosti

♦ neposjedovanje materijalnih dobara SIROMASTVO gol (siromasan, ubog) kao crkveni mis: posve siromasan (ubog), bez sredstava za zivot беден (бедный) как церковная мышь (крыса) arm wie eine Kirchenmaus

Umjesto zakljucka

Iako bi se moglo tvrditi kako je antropomorfizam posebna vrsta metafo-rickog opisa, postavlja se pitanje shvacaju li govornici koji upotrebljavaju takve izraze, svoje rijeci doslovno ili ne. Moze se pretpostaviti da bi odgovor na to pitanje bio potvrdan cime bi se navedena tvrdnja opovrgnula. Iz svega ranije navedenog u tekstu jasno je da je antropomorfizam

znanstveno neutemeljen i da ga se moze smatrati predrasudom ili cak greskom buduci da se s entitetom (u danom slucaju sa zivotinjom) postupa kao s clanom razreda (u danom slucaju s covjekom) kojem zapravo ne pripada. S druge strane, nije istinita ni tvrdnja da je svaka mentalna sposobnost koju posjeduje covjek, iskljucivo ljudska (primjerice, lukavost kod lisice).

Prikupljeni je korpus zoonimskih frazema (divlje zivotinje) u trima tablicama pokazao koliko je u svijesti Hrvata, Rusa i Nijemaca antropomorfizam zastupljeniji u odnosu na zoomorfizam: 77% naspram 23%. Dokaz je to koliko malo znamo o divljim zivotinjama, a koliko predrasuda imamo o njima. Ono sto znamo o divljim zivotinjama a sto se transponira kroz upotrebu analiziranih frazema, ograniceno je na njihove fizicke mogucnosti (jak / snazan), njihovo kretanje (trcanje, izvijanje), obiljezja tog kretanja (brzina, spretnost) i njihovo ponasanje (primjerice, oprez kod risa u frazeoloskoj slici svijeta kod njemackih ispitanika), ali isto tako i na neke njihove sposobnosti (primjerice, intelektualna sposobnost slona, tj. njegovo dugo sjecanje / dobro pamcenje). Ostaje za nadati se da ce buduce spoznaje etologa rasvijetliti i odagnati postojece predrasude i pouciti nas o ovim zivotinjama pri cemu antropomorfizam moze biti i koristan -primjerice, kod predvidanja ponasanja kod divljih jednako kao i kod domacih zivotinja.

Literatura:

Barcot, Branka. 2013a. Frazemi i poslovice s komponentom zec u jezicnoj slici svijeta Hrvata, Nijemaca i Rusa. U: Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim III. (ur. D. Sesar). Zagreb: FF press. 183-192. Barcot, Branka. 2013b. Концепт ЛИСА в языковой картине мира хорватов, русских и немцев. У: Мир человека на гранях языка (под ред. Е.Е. Стефанского). Самара: НОУ ВПО «СаГа». 11-18. Barcot, Branka. 2013c. Фразеологизмы с компонентом волк в языковой картине мира хорватов, русских и немцев. У: Die slawische Phraseologie (Hrsg. von H. Walter, V.M. Mokienko). Greifswald: Ernst-Moritz-Arndt-Universität Greifswald. 30-34.

Barcot, Branka. 2014. Divlja zivotinja kao sastavnica u hrvatskoj, ruskoj i

njemackojfrazeologiji. Doktorski rad (u rukopisu). Bertosa, Mislava. 1999. Stereotipi o zivotinjama. U: Teorija i mogucnosti primjene pragmalingvistike (ur. L. Badurina, N. Ivanetic, B. Pritchard, D. Stolac). Rijeka / Zagreb: Hrvatsko drustvo za primijenjenu lingvistiku. 63-76. Broz, Vlatko. 2012. Imageable Idioms in Croatian. In: Cognitive Linguistics between Universality and Variation (ur. M. Brdar, I. Raffaelli, M. Zic Fuchs). New Castle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing. 233-249.

Brozovic Roncevic, Dunja i Ankica Cilas Simpraga. 2008. Nacrt za zoonomasticka istrazivanja (na primjeru imena konja). Folia onomastica Croatica. 17 (2008). 37-58.

Bunk, Ana i Maja Opasic. 2010. Prilog kontrastivnoj analizi frazema sa zoonimskom sastavnicom u hrvatskome i ceskome jeziku. U: Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 36/2 (2010). 237-250.

Culinovic-Konstantinovic, Vesna. 1998. Zivotinje u narodnim vjerovanjima. U: Kulturna animalistika: zbornik radova sa znanstvenog skupa odrzanog 29. rujna 1997. u Splitu (ur. N. Viskovic, N. Cambi).Split: Knjizevni krug. 158-183.

Horowitz, A. 2007. Anthropomorphism. In: Encyclopedia of Human-Animal Relationships (ed. M. Bekoff).Westport, CT: Greenwood Publishing Group. 6066.

Kozlova 2001 = Козлова, Татьяна Валентиновна. 2001. Идеографический словарь русских фразеологизмов с названиями животных. Москва: Дело и Сервис.

Krumm, Michael. 2010. Wo liegt der Hund begraben? Wie die Tiere in die deutsche Sprache kamen. Stuttgart: PONS GmbH.

Kube, Sibi. 2011. Wie kommt die Katze in den Sack und was weiß der Kuckuck davon? Tierische Redewendungen und ihre Bedeutung. München: Heyne Verlag.

Ljubicic, Maslina. 1994a. O hrvatskim zoonimima: konotativno znacenje i frazeologija. Filologija, 22-23. Zagreb: HAZU, Razred za filoloske znanosti. 245-252.

Ljubicic, Maslina. 1994b. O zoonimima u poslovicama. U: Primijenjena lingvistika danas: zbornik HDPL-a (ur. J. Mihaljevic Djigunovic, N. Pintaric). Zagreb. 8695.

Menac-Mihalic, Mira. 2007. O nekim hrvatskim dijalektnim frazemima sa zoonimskom sastavnicom. U: Kulturni bestijarij (ur. S. Marjanic, A. Zaradija Kis). Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatska sveucilisna naklada. 389-400.

Milic, Goran. 2013. Pristup zoosemiji u okviru teorije konceptualne metafore i metonimije. Jezikoslovlje. 14.1.(2013). 197-213.

Mironova Blazina, Irina. 2013. Covjek i zivotinja: onomatopejski uzvici u hrvatskom i ruskom jeziku. U: Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim III. (ur. Sesar, Dubravka). Zagreb: FF press. 113-121.

Mokienko, Valerij, Harry Walter, Tatiana Volodzina. 2004. Slawisch-germanische Projektionen pomoranischer Redewendungen (Animalistische Phraseologismen mit der Komponente Hund). In: Dzieje wsi pomorskiej, III. mi§dzynarodowa konferencja naukowa (pod redakj R. Gazinskiego, A. Chludzinskiego). Dygowo / Szczecin. 191-210.

Mokienko, Valerij M., Tatjana Valodzina, Harry Walter. 2006. Slawischgermanische Projektion pomoranischer Redewendungen (III) (Animalistische Phraseologismen mit der Komponente Kater/Katze). In: Dzieje wsi pomorskiej, V. mi§dzynarodowa konferencja naukowa (pod redakcj^: A. Chludzinskiego, R. Gazinskiego). Dygowo / Szczecin. 199-213.

Ribarova, Slavomira i Ivana Vidovic Bolt. 2005. Biblijski frazemi sa zoonimskom sastavnicom u hrvatskom, ceskom i poljskom jeziku. U: Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike: zbornik Hrvatskoga drustva za primijenjenu lingvistiku (ur. J. Granic). Zagreb / Split. 643-654.

Vidovic Bolt, Ivana. 2005. Prinos proucavanju biblijskih frazema u poljskom i hrvatskom jeziku (ekvivalencija zoonimskih biblijskih frazema). U: Wyraz i zdanie w j§zykach slowianskich, 5 (pod redakj M. Sarnowsiego i W. Wysoczanskiego), Acta Universitatis Wratislaviensis, № 2747, Slavica Wratislaviensia CXXXIII. Wroclaw: Wydawnictwo Uniwersytetu Wroclawskiego. 385-394.

Vidovic Bolt, Ivana. 2007. Metaforika zoonima u hrvatskoj frazeologiji. U: Kulturni bestijarij (ur. S. Marjanic, A. Zaradija Kis). Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatska sveucilisna naklada. 403-424.

Vidovic Bolt, Ivana. 2011. Zivotinjski svijet u hrvatskoj i poljskoj frazeologiji I. Zagreb: Hrvatska sveucilisna naklada.

Viskovic, Nikola. 2007. Jezik i zivotinja. U: Kulturni bestijarij (ur. S. Marjanic, A. Zaradija Kis). Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatska sveucilisna naklada. 355-371.

Viskovic, Nikola. 2009. Kulturna zoologija: Sto je zivotinja covjeku i sto je covjek zivotinji. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Walter et al. 2012 = Walter, Harry, Jekaterina Müller, Alexandra Scholtes, Viktoria Ritter. 2012. Wie viel „Bock" steckt in der Bockwurst? Tiere in deutschen Redewendungen mit russischen und europäischen Parallelen. Greifswald: ErnstMoritz-Arndt-Universität Greifswald.