CC BY
5Philological Studies 17,1, (2019) 292-304
Izvorni znanstveni rad
UDK: 81'33+81'25+37.02 doi: 10.17072/1857-6060-2019-17-1-292-304
ARIJADNINA NIT U OVLADAVANJU FRAZEMIMA NA NASTAVI MATERINSKOGA I STRANOGA JEZIKA - KVANTITAVNO OBRADENI PODACI (PRVI DIO STUDIJE)
Branka Barcot Tanja MilciC
Sveuciliste u Zagrebu Zagreb, Hrvatska
Kljucne rijeci: frazeodidaktika, frazemi s mitoloskom sastavnicom, hrvatski jezik, njemacki jezik.
Sazetak: S obzirom na cinjenicu da se frazeologija kao lingvisticka disciplina pocinje razvijati tek sredinom 20.st., jezikoslovci svoju pozornost najprije usmjeravaju na razna teorijska pitanja primjenjujuci pri tome razlicite pristupe (primjerice, strukturalisticki, kognitivni, lingvokulturoloski). Posljedica toga jest cinjenica da je frazeodidaktika postala najslabijom karikom frazeologije. Frazeoloska kompetencija je jedan od najvecih izazova ucenicima u procesu ovladavanja stranim jezikom, ali ne samo njima nego i njihovim nastavnicima. Frazeodidaktika kao jedan od aspekata primijenjene frazeologije pomaze razviti te kompetencije i nudi nastavnicima i ucenicima odredene instrumente i nacine za svladavanje frazeoloske grade stranog jezika - ali i materinskog jezika.
Za potrebe sire studije provedeno je pismeno anketiranje hrvatskih i austrijskih studenata. Cilj istrazivanja jest empirijskim putem saznati poznaju li studenti (i ako da, u kojoj mjeri) frazeme s mitoloskom sastavnicom te koriste li ih u materinskom jeziku. Anketa ukljucuje 30 frazema s mitoloskom sastavnicom, a njome se ispituju znacenje, kontekst upotrebe frazema i slika / asocijacija koju taj frazem izaziva u govorniku. Podaci dobiveni u anketi analizirani su kvantitativno i kvalitativno. Za kvantitativnu obradu podataka koristili smo statisticki softver SPSS, a za kvalitativnu obradu podataka - program Atlas.ti. U ovom radu predstavit ce se samo jedan dio ukupnih podataka, tocnije kvantitativno obradeni podaci. Dakle, ovdje ce se predstaviti samo prvi dio studije.
ARIADNE'S THREAD IN IDIOM ACQUISITION IN MOTHER-TONGUE AND FOREIGN LANGUAGE CLASSROOMS -QUANTITATIVE DATA ANALYSIS (THE FIRST PART OF THE STUDY)
Branka Barcot Tanja MilciC
University of Zagreb Zagreb, Croatia
Keywords: phraseodidactics, idioms with a mythological component, Croatian language, German language.
Summary: Considering the fact that phraseology as a linguistic discipline started developing as late as the mid-twentieth century, linguists first directed their attention to various theoretical questions using different approaches (e.g. structuralist, cognitive, linguocultural approach). Consequently, phraseodidactics became the weakest link of phraseology. Phraseological competence is one of the biggest challenges for students today; and not only for them, but also for their teachers. As one of the aspects of applied phraseology, phraseodidactics helps both the teachers and the students develop these competences, and offers them certain instruments and ways of mastering idiomatic expressions of a foreign language, as well as their maternal language.
As a part of a broader study, a survey was conducted in which Croatian and Austrian respondents completed paper-based questionnaires. The aim of our research is to use empirical methods in determining whether or not (and if yes, to what degree) the students are familiar with idioms containing a mythological component and do they use them in their maternal language. The questionnaire consists of 30 idioms with a mythological component and aims to gather data about meaning, context of idiom usage and the image (association) a speaker forms about a particular idiom. The acquired data was analyzed using quantitative and qualitative research methods. The quantitative data analysis was conducted using SPSS, a statistical software, whereas we used Atlas.ti, a qualitative data analysis software to carry out the qualitative research. In this paper, we will present merely a portion of total data, i.e. only the first part of the study.
1. Uvodni dio: o frazeodidaktici
Buduci da se frazeologija kao lingvisticka disciplina razvija od sredine prosloga stoljeca, ne cudi cinjenica da su se jezikoslovci ponajprije bavili
293
samo teorijskim frazeoloskim pitanjima, i to uz razlicite pristupe. Zacetak se frazeologije u Rusiji vezuje uz ime V. V. Vinogradova, a od sredine XX. st. pa do danas izdvaja se dvadesetak tezista u frazeoloskim istrazivanjima. To su, primjerice, morfolosko-gramaticke specificnosti frazeoloskih jedinica, struktura frazeoloskih jedinica, semantika frazeoloskih jedinica, odnos frazeoloskih jedinica i njihovih sastavnica, kognitivni pristup u proucavanju frazeoloskih jedinica, stilistika frazeoloskih jedinica, nacini frazeologizacije, dijalektalna frazeologija, frazeoloski autorski stil, frazeografija, funkcionalno-komunikativni aspekt frazeoloskih jedinica, lingvokulturoloski aspekt i nacionalno-kulturna specificnost, frazeoloska terminologija, kontrastivno proucavanje frazeoloskih jedinica u raznim jezicima, translatoloski aspekt u proucavanju frazeoloskih jedinica, lingvodidakticki aspekt.
U konacnici je frazeodidaktika ili lingvodidakticki aspekt frazeologije postala najslabija karika frazeologije, a upravo je frazeoloska kompetencija jedan od glavnih izazova prilikom usvajanja nekoga stranog jezika, ali i materinskog jezika. Hrvatska u tome jako zaostaje za Njemackom, ali i za Rusijom (usp. istrazivanje u: Barcot, 2017). Frazeodidaktici se u nas ne posvecuje dovoljno pozornosti sto potvrduju skolski i studijski planovi i programi u kojima ona gotovo da nije uopce zastupljena. Izuzetak su pojedini kolegiji koji se predaju na hrvatskim sveucilistima (Frazeologija i Leksikologija) i u sklopu kojih se frazeodidaktika obraduje samo usputno.
Osim sto su frazemi cuvari povijesnog i kulturnog naslijeda u jeziku, njima se postize posebna ekspresivnost govorene i pisane rijeci. Tu se vracamo na pocetak XX. st. kada Charles Bally razlikujuci relativno slobodne spojeve rijeci (franc. séries phraséologiques) i cvrste i ustaljene spojeve u kojima se gubi individualno znacenje sastavnica (franc. unités phraséologiques), 1909. g. govori o tim spojevima rijeci u okvirima stilistike francuskoga jezika (Traité de stylistique française). Dakle, govori o njima kao o jezicnima ornamentima.
U tom smjeru donekle ide i ova nasa studija1 koja ima za cilj ispitati koliko hrvatski i austrijski studenti drustvenih i humanistickih znanosti - znaci, buduci punopravni clanovi akademske zajednice u Hrvatskoj i Austriji -vladaju frazemima s mitoloskom sastavnicom, ako pretpostavimo da kultura Zapadne Europe dobrim dijelom pociva na grcko-latinskom kulturnom naslijedu. U tom smislu neizostavan dio cini mitologija koja je u dvanaestogodisnjem skolovanju nasih ispitanika bila zastupljena u nekom obliku (bilo na nastavi povijesti, i/ili na nastavi materinskog jezika).
1 Studija je nastala u okviru projekta Primjena frazeoloske teorije u frazeografiji (broj 4054) Hrvatske zaklade za znanost koji je zavrsio 1.7.2018.
2. Hipoteza i cilj rada
Nasa hipoteza je da studenti u nedovoljnoj mjeri vladaju frazemima s mitoloskom sastavnicom te da ih stoga ne koriste i ne razumiju (ili barem nedovoljno koriste i razumiju) u jeziku. S obzirom da je rijec o (buducim) akademskim gradanima dviju europskih zemalja, smatramo ovaj leksicki sloj vaznim sastavnim dijelom njihova vokabulara. Osim toga, taj leksicki sloj pridonosi retorickom umijecu buduci da je rijec o frazemima koji se ponajprije susrecu u knjizevno-umjetnickim, publicistickim i znanstvenim tekstovima.
Cilj istrazivanja je empirijski - dakle, na znanstveno legitiman i uvjerljiv nacin - dokazati ovu hipotezu te u konacnici u obliku prirucnika ponuditi potencijalna frazeodidakticka rjesenja koja ce pocivati na rezultatima obradenih kvantitativnih i kvalitativnih podataka. Ovdje donosimo rezultate prvog dijela studije, odnosno u ovom prilogu opisujemo provedeno istrazivanje, njegovu metodologiju te kvantitativno obradene podatke.
3. O provedenom istrazivanju: metodologija i rezultati
Kako bismo postigli navedeni zadani cilj, u tu smo svrhu proveli istrazivanje medu izvornim govornicima hrvatskoga i njemackoga jezika: u ozujku 2016. godine s izvornim govornicima hrvatskoga na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu2, a u svibnju 2016. godine s izvornim govornicima njemackoga jezika na Institutu za slavistiku pri Sveucilistu u Grazu (Karl-Franzens-Universitat).
Pismena anketa za govornike hrvatskoga jezika sadrzavala je 30 frazema s mitoloskom sastavnicom, a za govornike njemackoga jezika 29 (jer u njemackom jeziku nema ekvivalenta hrvatskomu frazemu hrana bogova). Od ispitanika se zahtijevalo da za svaki od 10 frazema, koliko ih je sadrzavala jedna anketa, napisu a) znacenje, b) kontekst upotrebe i c) sliku / asocijaciju koju u njima izaziva navedeni frazem. Vrijeme za popunjavanje anketnog lista nije bilo ograniceno. Treba istaknuti da su ankete za govornike hrvatskoga i njemackoga jezika bile jednake. Postojale su tri ankete. To znaci da je jedan ispitanik dao odgovore za 10 frazema (odnosno jedna je njemacka anketa sadrzavala 9 frazema).
2 Tanja Milcic provela je spomenuto istrazivanje za potrebe svoga diplomskog rada pod naslovom Фразеодидактический подход к фразеологизмам с мифологическим компонентом koji je obranila 19. rujna 2016. g. na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu.
Prikupljeni su podaci potom analizirani kvantitativno i kvalitativno. Za kvantitativnu obradu podataka koristili smo statisticki softver SPSS, a za kvalitativnu obradu podataka - program Atlas.ti. Zbog ogranicenog prostora u ovom ce se radu predstaviti samo jedan dio ukupnih podataka, tj. predstavit ce se kvantitativno obradeni podaci.
U ispitivanju je sudjelovalo ukupno 150 govornika hrvatskoga jezika i 142 govornika njemackoga jezika. Dob govornika hrvatskoga jezika bila je od 18 do 30 godina, a gornja granica govornika njemackog jezika bila je za pet godina visa, tj. raspon je bio od 18 do 35 godina. S obzirom na cinjenicu da je jedan hrvatski ispitanik u to vrijeme imao 54 godine, on predstavlja tzv. strseci podatak (eng. outlier). U Tablici 1 donosi se spolno-dobna distribucija anketiranih govornika hrvatskoga jezika, a u Tablici 2 spolno-dobna distribucija anketiranih govornika njemackoga jezika:
Tablica 1. Spolno-dobna distribucija anketiranih govornika hrvatskoga jezika
zene muskarci ukupno
N 118 31 149
% 79 21 100
Mdob i SD 21 i 2 21 i 2 21 i 2
Median 21 20 21
Mode 19 19 19
min - max 18 - 30 18 - 25 18 - 30
Tablica 2. Spolno-dobna distribucija anketiranih govornika njemackoga jezika
zene muskarci ukupno
N 106 36 142
% 74.6 25.4 100
Mdob i SD 22.69 i 2.95 23.23 i 3.37 22.83 i 3.06
Median 22 22 22
Mode 20 21 20
min - max 18 - 30 18 - 35 18 - 35
Imajuci na umu da je Austrija multietnicka zemlja, valja napomenuti da struktura ispitanika u Austriji nije bila jezicno homogena kao u Hrvatskoj. Naime, od 142 ispitanika 87,32 %, odnosno njih 124 izjasnilo se da im je
njemacki jezik materinski. Na drugom je mjestu hrvatski jezik (5 ispitanika ili 3,52 %), potom slovenski (4 ispitanika ili 2,82 %), zatim tzv. BKS3 (2 ispitanika ili 1,41 %), pa madarski (1 ispitanik ili 0,7 %) i slovacki (1 ispitanik ili Q,7 %). Bilo je i nekoliko dvojezicnih govornika sa sljedecim kombinacijama jezika: njemacko-talijanski (3 ispitanika ili 2,11 %), njemacko-hrvatski (1 ispitanik ili Q,7 %) i njemacko-slovenski (1 ispitanik ili Q,7 %).
Polazisni jezik u nasem istrazivanju bio je hrvatski. To znaci da je najprije ekscerptiran frazeoloski korpus za hrvatski jezik. Izvori su bili relevantni frazeoloski rjecnici hrvatskoga jezika (jednojezicni, dvojezicni i visejezicni): Frazeoloski rjecnik hrvatskoga ili srpskog jezika Josipa Matesica (1982); Hrvatsko-slavenski rjecnik poredbenih frazema Zeljke Fink Arsovski et. al (2QQ6); Hrvatsko-ruski frazeoloski rjecnik autorskog kvarteta A. Menac - Z. Fink Arsovski - I. Mironova Blazina - R. Venturin (2Q11); Hrvatski frazeoloski rjecnik autorskog trojca A. Menac - Z. Fink-Arsovski - R. Venturin (2014). Potom je ekscerptiran frazeoloski korpus za njemacki jezik, a za to su posluzili sljedeci njemacki jednojezicni frazeoloski rjecnici: Duden (2QQ2): Redewendungen. Wörterbuch der deutschen Idiomatik; Duden (2Q12): Redensarten: Woher sie kommen, was sie bedeuten; Wörterbuch deutscher sprichwörtlicher und phraseologischer Vergleiche, Teil 1 Harryja Waltera (2QQ8). Osim toga, frazeoloski se korpus ovjeravao i na mreznim pretrazivacima te u nacionalnim korpusima dvaju analiziranih jezika.
Kvantitativnom statistickom obradom podataka u SPSS-u prema trima parametrima koji su u sredistu zanimanja naseg istrazivanja, odnosno a) znacenje, b) kontekst upotrebe i c) slika / asocijacija, nastale su tri tablice (Tablica 3. Hijerarhija poznavanja frazema: ZNACENJE; Tablica 4. Hijerarhija poznavanja frazema: KONTEKST UPOTREBE; Tablica 5. Hijerarhija poznavanja frazema: SLIKA / ASOCIJACIJA) u kojima se supostavno za dva analizirana jezika donose rezultati. Tablice se navode nize u tekstu.
Tablica 3, Tablica 4 i Tablica 5 koncipirane su na nacin da se u njima nabrajaju frazemi s rezultatima anketiranja. U svim tablicama frazemi s mitoloskom sastavnicom navode se prema opadajucem postotku rijesenosti, dakle, od najviseg postotka prema najnizem. U iducem dijelu rada bit ce vise rijeci o korelaciji medu rezultatima. S lijeve su strane u tablicama hrvatski analizirani frazemi, a s desne strane njemacki. U trima se tablicama donose stupci s podacima o tome koliko je ispitanika dalo ili nije dalo odgovor, i koliko je ukupno bilo odgovora. Potom se donose podaci o postotku rijesenosti i postotku tocnih odgovora. U Tablici 5 nema stupca s postotkom
3 Bosnisch-Kroatisch-Serbisch (dosl. bosanski-hrvatski-srpski).
tocnih odgovora buduci da slika / asocijacija ne moze biti kvalificirana kao tocna ili netocna.
Zanimljivo je uociti da su u Tablici 3 medu najpoznatijima po znacenju u oba jezika sljedeci frazemi: Ahilova peta /Achillesferse; pogodila je Amorova strelica koga / von Amors Pfeil getroffen sein; lijep kao Apolon / schön wie ein junger Gott; Sizifov posao / Sisyphusarbeit; uskrsnuti kao Feniks iz pepela / wie Phönix aus der Asche wiederauferstehen (aufsteigen); trojanski konj / das Trojanische Pferd. Anketirani predstavnici obaju jezika najmanje poznaju znacenje ovih frazema: Talijin hram / Thaliatempel; Prokrustova postelja / Prokrustesbett; homerski smijeh /Homerisches Gelächter.
Sto se tice ispravnog konteksta upotrebe, prva tri mjesta u oba jezika „drze" isti oni frazemi koji su i bili najpoznatiji po znacenj
Tablica 3. Hijerarhija poznavanja frazema: ZNACENJE
FRAZEM ODGOVORILO NIJE ODGOVORILO O N B % RIJESENOSTI % TOCNIH ODGOVORA red. br. FRAZEM ODGOVORILO NIJE ODGOVORILO O N & % RIJESENOSTI % TOCNIH ODGOVORA
Ahilova peta 50 0 50 10 0 96 1 schön wie ein junger Gott 51 1 52 98 100
pogodila je Amorova strelica koga 49 0 49 10 0 96 2 von Amors Pfeil getroffen sein 50 1 51 98 100
lijep kao Apolon 49 1 50 98 96 3 Achillesferse 51 1 52 98 96
Sizifov posao 48 2 50 96 94 4 Herkulesarbeit 38 1 39 97 84
okrece se kolo srece 47 3 50 94 88 5 die Lorbeeren ernten 50 2 52 96 78
uskrsnuti kao Feniks iz pepela 46 3 49 94 76 6 das Trojanische Pferd 47 3 50 94 62
Pandorina kutija 44 5 49 90 43 7 Sisyphusarbeit 36 3 39 92 61
trojanski konj 43 6 49 88 73 8 wie Phönix aus der Asche wiederaufersteh en (aufsteigen) 46 5 51 90 89
jabuka razdora 44 6 50 88 62 9 Gigantenschritt 35 4 39 90 88
ici gigantskim koracima 43 7 50 86 72 10 die Büchse der Pandora 42 9 51 82 71
lovorov vijenac 41 9 50 82 70 11 Lorbeerkranz 41 11 52 79 93
pobrati lovorike 38 12 50 76 48 12 Argusaugen 41 11 52 79 88
hrana bogova 37 13 50 74 66 13 das Rad der Geschichte zurückdrehen 31 8 39 79 77
okrenuti kotac povijesti 36 14 50 72 26 14 Tantalusqualen 30 9 39 77 77
Herkulov posao 35 15 50 70 58 15 Stein der Weisen 26 13 39 67 81
zagonetka Sfinge 34 15 49 69 57 16 Apfel der Zwietracht 25 14 39 64 84
presjeci gordijski cvor 32 18 50 64 50 17 Schicksalsrad 23 16 39 59 87
Tantalove muke 28 22 50 56 34 18 Damoklesschw ert 29 23 52 56 65
izmedu Seile i Haribde 27 23 50 54 50 19 das Rätsel der Sphinx 28 23 51 55 96
prometejsk a vatra 22 27 49 45 18 20 reich wie Krösus 27 24 51 53 93
Arijadnina nit 22 28 50 44 36 21 den gordischen Knoten durchschlagen (zerschlagen) 26 26 52 50 92
kamen mudraca 20 30 50 40 2 22 der Tempel der Athene 18 33 51 35 55
bogat kao Krez 19 30 49 39 37 23 Ariadnefaden 16 36 52 31 56
popeti se na Parnas 14 35 49 29 2 24 zwischen Skylla und Charybdis sein 14 38 52 27 93
Damoklov mac 12 38 50 24 14 25 das Feuer des Prometheus 11 40 51 21 27
Argusove oci 7 43 50 14 6 26 den Parnass besteigen 11 40 51 21 0
hram bozice Atene 6 43 49 12 4 27 Homerisches Gelächter 8 43 51 16 12
Talijin hram 6 44 49 12 4 28 Thaliatempel 6 33 39 15 67
Prokrustov a postelja 5 45 50 10 6 29 Prokrustesbett 3 36 39 8 67
homerski smijeh 5 44 49 10 4 30
Tablica 4. Hijerarhija poznavanja frazema: KONTEKST UPOTREBE
FRAZEM ODGOVORILO NIJE ODGOVORILO UKUPNO % RIJESENOSTI % TOCNIH ODGOVORA red. br. FRAZEM ODGOVORILO NIJE ODGOVORILO UKUPNO % RIJESENOSTI % TOCNIH ODGOVORA
Ahilova peta 43 7 50 86 100 1 von Amors Pfeil getroffen sein 43 8 51 84 100
lijep kao Apolon 43 7 50 86 100 2 schön wie ein junger Gott 41 11 52 79 98
pogodila je Amorova strelica koga 40 9 49 82 100 3 Achillesferse 41 11 52 79 93
Pandorina kutija 39 10 49 80 74 4 die Lorbeeren ernten 41 11 52 79 80
Sizifov posao 37 13 50 74 100 5 das Trojanische Pferd 36 15 51 71 94
jabuka razdora 36 14 50 72 89 6 die Büchse der Pandora 35 16 51 69 74
ici gigantskim koracima 35 15 50 70 83 7 Herkulesarbeit 26 13 39 67 96
uskrsnuti kao Feniks iz pepela 33 16 49 67 91 8 wie Phönix aus der Asche wiederaufersteh en (aufsteigen) 32 19 51 63 88
okrece se kolo srece 33 17 50 66 94 9 Argusaugen 32 20 52 62 91
okrenuti kotac povijesti 28 22 50 56 50 10 Sisyphusarbeit 22 17 39 56 91
Herkulov posao 27 23 50 54 96 11 das Rad der Geschichte zurückdrehen 22 17 39 56 77
hrana bogova 27 23 50 54 96 12 Gigantenschritt 21 18 39 54 100
pobrati lovorike 26 24 50 52 69 13 reich wie Krösus 23 28 51 45 83
trojanski konj 25 24 49 51 100 14 Damoklesschw ert 18 34 52 35 94
lovorov vijenac 21 29 50 42 100 15 Apfel der Zwietracht 13 26 39 33 92
zagonetka Sfinge 20 29 49 41 95 16 Schicksalsrad 12 27 39 31 100
presjeci gordijski cvor 20 30 50 40 90 17 Stein der Weisen 12 27 39 31 100
izmedu Seile i Haribde 17 33 50 34 94 18 das Rätsel der Sphinx 16 35 51 31 94
bogat kao Krez 14 35 49 29 100 19 Lorbeerkranz 16 36 52 31 64
Tantalove muke 14 36 50 28 93 20 Tantalusqualen 10 29 39 26 100
kamen mudraca 14 36 50 28 29 21 den gordischen Knoten durchschlagen (zerschlagen) 11 41 52 21 73
Arijadnina nit 9 41 50 18 100 22 das Feuer des Prometheus 10 41 51 20 55
Argusove oci 6 44 50 12 83 23 der Tempel der Athene 10 41 51 20 40
popeti se na Parnas 6 43 49 12 17 24 Thaliatempel 5 34 39 13 80
Damoklov mac 4 46 50 8 75 25 Ariadnefaden 7 45 52 13 71
Prokrustov a postelja 3 47 50 6 67 26 zwischen Skylla und Charybdis sein 6 46 52 12 100
prometejsk a vatra 3 47 50 6 64 27 den Parnass besteigen 5 46 51 10 0
Talijin hram 2 48 50 4 100 28 Homerisches Gelächter 3 48 51 6 67
hram bozice Atene 2 47 49 4 50 29 Prokrustesbett 2 37 39 5 100
homerski smijeh 1 48 49 2 100 30
Tablica 5. Hijerarhijapoznavanja frazema: SLIKA /ASOCIJACIJA
FRAZEM ODGOVORILO NIJE ODGOVORILO LI O RN B % RIJESENOSTI red. br. FRAZEM ODGOVORILO NIJE ODGOVORILO LI O RN & % RIJESENOSTI
lijep kao Apolon 42 8 50 84 1 schön wie ein junger Gott 47 5 52 90
jabuka razdora 40 10 50 80 2 das Trojanische Pferd 43 8 51 84
Sizifov posao 40 10 50 80 3 Achillesferse 43 9 52 82
Ahilova peta 37 13 50 74 4 von Amors Pfeil getroffen sein 42 9 51 82
pogodila je Amorova strelica koga 36 13 49 73 5 Sisyphusarbeit 31 8 39 79
kamen mudraca 35 15 50 70 6 wie Phönix aus der Asche wiederauferstehen (aufsteigen) 39 12 51 76
okrece se kolo srece 34 16 50 68 7 Herkulesarbeit 29 10 39 74
uskrsnuti kao Feniks iz pepela 33 16 49 67 8 Stein der Weisen 29 10 39 74
trojanski konj 33 16 49 67 9 die Lorbeeren ernten 38 14 52 73
Herkulov posao 32 18 50 64 10 die Büchse der Pandora 36 15 51 69
lovorov vijenac 32 18 50 64 11 Lorbeerkranz 35 17 52 67
ici gigantskim koracima 31 19 50 62 12 Schicksalsrad 26 13 39 67
Pandorina kutija 30 19 49 61 13 Gigantenschritt 25 14 39 64
hrana bogova 29 21 50 58 14 das Rad der Geschichte zurückdrehen 24 15 39 62
okrenuti kotac povijesti 27 23 50 54 15 Apfel der Zwietracht 24 15 39 62
zagonetka Sfinge 22 27 49 45 16 Argusaugen 32 20 52 62
pobrati lovorike 21 29 50 42 17 Tantalusqualen 22 17 39 56
izmedu Seile i Haribde 21 29 50 42 18 Damoklesschwert 29 23 52 56
presjeci gordijski cvor 20 30 50 40 19 den gordischen Knoten durchschlagen (zerschlagen) 22 30 52 42
Arijadnina nit 18 32 50 36 20 reich wie Krösus 21 30 51 41
Tantalove muke 17 33 50 34 21 das Rätsel der Sphinx 21 30 51 41
prometejska vatra 16 33 49 33 22 Ariadnefaden 19 33 52 37
bogat kao Krez 11 38 49 22 23 Thaliatempel 13 26 39 33
Talijin hram 10 40 50 20 24 der Tempel der Athene 17 34 51 33
popeti se na Parnas 9 40 49 18 25 das Feuer des Prometheus 13 38 51 25
Argusove oci 9 41 50 18 26 Homerisches Gelächter 10 41 51 20
Damoklov mac 8 42 50 16 27 zwischen Skylla und Charybdis sein 10 42 52 19
Prokrustova postelja 6 44 50 12 28 den Parnass besteigen 8 43 51 16
homerski smijeh 4 45 49 8 29 Prokrustesbett 6 33 39 15
hram bozice Atene 3 46 49 6 30.
4. Rasprava: korelacija medu rezultatima
Dovedemo li u korelaciju sve rezultate u svakoj pojedinoj tablici, za znacenje mozemo zakljuciti da oni frazemi koji imaju veci postotak
302
rijesenosti u hrvatskom jeziku imaju i veci postotak rijesenosti u njemackom. Nadalje, sto je znacenje frazema tocnije navedeno u hrvatskom, tocnije je navedeno i u njemackom. Za hrvatski jezik vrijedi da sto je veca rijesenost frazema, to je veca i tocnost odgovora, tj. znacenje je ispravnije navedeno. I za njemacki jezik vrijedi isto.
Pogledamo li pomnije rezultate za kontekst upotrebe, uocava se da oni frazemi koji imaju veci postotak rijesenosti u hrvatskom imaju i veci postotak rijesenosti u njemackom. Povezanost tocnosti za hrvatski jezik i njemacki u okviru konteksta upotrebe nije statisticki znacajna. Postotak rijesenosti frazema ovdje nije povezan s tocnoscu konteksta u kojem bi se upotrijebio na hrvatskom jeziku. Isto vrijedi i za njemacki dio podataka.
Iz posljednje tablice (Tablica 5) proizlazi samo jedna korelacija, a to je da oni frazemi koji u vecoj mjeri izazivaju slike / asocijacije u hrvatskom jeziku u vecoj mjeri izazivaju slike / asocijacije i u njemackom jeziku
5. Najvazniji zakljucci i daljnji koraci
Nakon detaljne i sveobuhvatne kvantitativne analize podataka za promatranu frazeolosku gradu mogu se donijeti sljedeci zakljucci: 1) za hrvatski i njemacki jezik: Sto je veci stupanj rijesenosti znacenja frazema, veci je i stupanj rijesenosti konteksta upotrebe kao i stupanj rijesenosti slike / asocijacije; 2) za hrvatski jezik: Sto je tocnije prepoznavanje znacenja frazema, to se tocnije navodi kontekst u kojem bi se frazem upotrijebio. Takoder, sto je tocnije prepoznavanje znacenja frazema, on izaziva vise slika. Nema povezanosti izmedu tocnog navodenja konteksta u kojem bi se koristio frazem i stupnja u kojem frazem izaziva slike. Za njemacki jezik vrijedi isto sto i za hrvatski, ali su za hrvatski jezik povezanosti vece, tj. izrazenije.
Kvantitativna je analiza potvrdila nasu hipotezu te dokazala da ispitanici u Hrvatskoj i u Austriji nedovoljno dobro vladaju frazemima s mitoloskom sastavnicom.
Nastavak ove studije bit ce prikaz potpune kvalitativne obrada podataka za sve analizirane frazeme u obama jezicima po uzoru na frazem jabuka razdora, kako ga je u svom diplomskom radu obradila T. Milcic, a konacni cilj je sastaviti rjecnicke natuknice po uzoru na ogledni primjerak hrvatske rjecnicke natuknice za frazem izmeáu Scile i Haribde koji je takoder u svom diplomskom radu demonstrirala T. Milcic, jedna od autorica ovih redaka. Intencija je u buducnosti sastaviti frazeodidakticki prirucnik za analizirane hrvatske i njemacke frazeme i to prema modelu ruskoga frazeoloskog rjecnika Uma palata. Detskij frazeologiceskij slovar' autorskog tandema E. Rogaleva i T. Nikitina. Takav bi prirucnik bio Arijadnina nit nastavnicima na nastavi materinskoga ali i stranog jezika, a s druge bi strane sluzio
poboljsanju frazeoloske kompetencije govornika hrvatskoga i njemackoga
jezika Cime bi se pridonijelo ekspresivnosti i retorickom umijecu govornika.
Literatura / References
Barcot, Branka. (2017). Lingvokulturologija i zoonimska frazeologija [Linguoculturology i zoonimic frazeology]. Zagreb: Hrvatska sveucilisna naklada.
Kuvac Kraljevic, Jelena, Lencek, Mirjana. (2012). Frazeologija djecjega jezika: psiholingvisticki pristup [The phraseology of children's language: a psycholinguistic approach]. In Logopedija [Speech therapy] 3, No 1. 26-30.
Vidovic Bolt, Ivana. (2013). O mogucnostima poucavanja i usvajanja hrvatskih frazema [On the possibilities of teaching and learning Croatian phrases]. In Medunarodni suradni skup Prvi, drugi, ini jezik: hrvatsko-makedonske usporedbe [International Collaborative Meeting „First, second, another language: Croatian-Macedonian Comparisons"]. Zbornik radova. Cvikic, Lidija (ed.). Filozofski fakultet u Zagrebu i Filoloski fakultet Blaze Koneski u Skoplju. 275-287. URL: http://www.ffzg.unizg.hr/fisol/zbornik.pdf (accessed March 21, 2019).
Rjecnici
DUDEN. (2002). Redewendungen. Wörterbuch der deutschen Idiomatik. Band 11. Hrsg. von der Dudenredaktion. Mannheim; Leipzig; Wien; Zürich: Dudenverlag.
DUDEN. (2012). Redensarten: Woher sie kommen, was sie bedeuten. Mannheim; Zürich: Dudenverlag.
Fink Arsovski, Zeljka et al. (2006). Hrvatsko-slavenski rjecnik poredbenih frazema [Croatian- Slovenian dictionary of comparative phrases] (u suautorstvu s E. Krzisnik, S. Ribarovom, T. Dunkovom, N. Kabanovom, I. Mironovom Blazinom, R. Trostinskom, A. Spaginskom Pruszak, I. Vidovic Bolt, D. Sesar, M. Dobrikovom, M. Kursar). Zagreb: Knjigra.
Matesic, Josip. (1982). Frazeoloski rjecnik hrvatskoga ili srpskog jezika [Phraseological dictionary of Croatian or Serbian]. Zagreb: Skolska knjiga.
Menac, Antica, Fink Arsovski, Zeljka, Mironova Blazina, Irina, Venturin, Radomir. (2011). Hrvatsko-ruski frazeoloski rjecnik [Croatian-Russian phraseological dictionary]. Zagreb: Knjigra.
Menac, Antica, Fink-Arsovski, Zeljka, Venturin, Radomir. (2014). Hrvatski frazeoloski rjecnik [Croatian phraseological dictionary]. Zagreb: Naklada Ljevak.
Walter, Harry. (2008). Wörterbuch deutscher sprichwörtlicher und phraseologischer Vergleiche, Teil 1. Hamburg: Verlag Dr. Kovac.
