Frazemi s varijabilnom numerickom sastavnicom u bugarskom i hrvatskom jeziku Текст научной статьи по специальности «Языкознание и литературоведение»

Учет записки Тавршського нацюнального утверситету ím. В. I. Вернадського.

Серiя: Фiлологiя. Соцiальнi комунтацп. - 2012. - Т. 25 (64), № 2 (1). - С. 153-158.

УДК 811.161.5=163.2'82

FRAZEMI S VARIJABILNOM NUMERICKOM SASTAVNICOM U BUGARSKOM I HRVATSKOM JEZIKU

Vasung Ana Filozofická fakulta Univerzity v Záhrebu, Záhreb, Hrvatska

U radu se analiziraju primjeri frazeoloskih igara u naslovima bugarskih i hrvatskih televizijskih i radio emisija, vrste transformacija i modifikacija frazeoloskih struktura te razlozi takvih jezicnih strategija. Kljucne rijeci: bugarski jezik, hrvatski jezik, frazeoloska igra, televizija, radio.

Frazemi i frazeoloske igre jedna su od vaznih znacajka publicistickog funkcionalnog stila te se cesto pojavljuju u novinskim naslovima, gdje dolazi do modifikacije, kontaminacije i transformacije frazeoloske strukture [5, s. 401]. Takvu pojavu biljezimo i u druga dva medija, na radiju i televiziji, u naslovima emisija, filmova i serija, te osobito u reklamama. Razlog tomu je sto frazeoloska jedinica ima obiljezje ekspresivnosti i metaforicnosti, a time i moc privlacenja paznje recipijenta.

Radovi o frazeoloskim igrama najcesce su posveceni takvim pojavama u reklamama [usp. 8; 9; 3]. V. Bondzolova razlikuje dvije vrste jezicnih igara: okazionalizme, sto su nove rijeci koje nastaju za potrebe nekog teksta, i citiranje, koje definira kao koristenje poznatih i postojecih leksickih jedinica poput frazema [8, s. 414]. Citiranje je igra koja testira jezicno znanje recipijenta jer se ocekuje da on moze prepoznati originalan tekst, najcesce frazem ili poslovicu. U toj skupini razlikuje netransformirane citate, tj. one doslovno upotrijebljene i modificirane, pri cemu se oni mogu modificirati zamjenom jedne ili nekoliko sastavnica, prosirivanjem frazeoloske strukture, reduciranjem frazeoloske strukture ili stvaranjem novih frazeoshema.

Z. Fink u reklamama biljezi semanticku ili strukturno-semanticku preinaku frazeoloskih jedinica. Semanticka preinaka ne mijenja leksicki sastav samih frazema, vec aktualizira znacenje frazeoloskih sastavnica u slobodnom skupu rijeci dovodeci ga u odnos s frazeoloskim znacenjem. U drugoj skupini frazema, transformiranih strukturno-semantickom preinakom, jedna se sastavnica zamjenjuje nekom drugom, znacenjski vezanom s potrebama teksta ili se ubacivanjem nove sastavnice mijenja struktura [3, s. 328]. Ovaj se nacin transformacije temelji na kontrastu poznato - nepoznato, jer primatelja poruke asocira na njemu poznati kanonski oblik frazeoloske jedinice, a netipicna, neuobicajena i nova sastavnica budi njegovu znatizelju. Svrha takvih jezicnih strategija u reklamama je predstaviti proizvod, probuditi interes za njega i na kraju ga prodati, a isti je cilj televizijskih i radijskih emisija, te je razumljivo da na takve strategije nailazimo i u naslovima tih televizij skih „proizvoda".

U ovaj su rad ukljuceni primjeri frazema s numerickom sastavnicom u nazivima televizijskih i radijskih emisija kod kojih je doslo do transformacije, motivirane sadrzajem, temom ili formatom emisije. Takvim se izmijenjenim oblikom frazema postize originalnost, jedinstvenost i neponovljivost, a time i njegova pamtljivost, jer lakse pamtimo ono sto nam je otprije poznato, ali istovremeno neobicno i iznenadujuce.

I u bugarskom i u hrvatskom biljezimo velik broj frazema s numerickom sastavnicom. Brojevi opcenito pripadaju najstarijim jezicnim slojevima [7, s. 75] i u svakoj kulturi predstavljaju simbolicke znakove, tako da je njihova velika zastupljenost u frazemima ocekivana i razumljiva. U oba analizirana jezika nalazimo numericke frazeme jednake ili slicne strukture i jednakoga znacenja, primjerice като две и две четири, kao dva i dva cetiri u znacenju 'sigurno, pouzdano'; между (на) четири очи, u cetiri oka 'nasamo, bez svjedoka'; на седмото (деветото) небе съм, biti na sedmom (devetom) nebu 'biti vrlo sretan'; deveta rupa na svirali, деветата дупка на кавала znacenja 'sasvim nevazna (nezanimljiva) stvar (osoba)'1. U dijelu frazema sadrzane su i neke kulturoloske razlike, primjerice, u hrvatskom se jeziku za nesto izvrsno kaze za pet, a u bugarskom всичко е на шест, jer je u Hrvatskoj pet najvisa skolska ocjena, a u Bugarskoj - sest. Opcenito su zastupljeniji frazemi s jednoznamenkastim brojevima, ali u oba jezika biljezimo i brojeve s vise znamenki. U bugarskom su jeziku, primjerice, zastupljeni frazemi sa sastavnicom devedeset i devet, navodimo ovdje samo jedan: докарвам/докарам (донасям/донеса) вода от деветдесет и девет реки znacenja 'skupljati/skupiti dokaze kako bi se koga uvjerilo u sto', dok u hrvatskom biljezimo, na primjer, sastavnicu dvadeset i pet: opaliti komu dvadeset i pet <po goloj>, koji znaci 'izudarati koga'. U oba je jezika cesto naglasavanje, pojacavanje ili pretjerivanje uporabom viseznamenkastih brojeva [usp. 2, s. 93 i 6, s. 615], u hrvatskom su to, primjerice, biti (naci se) na sto muka znacenja 'biti (naci se) u velikoj neprilici, nevolji; jednom u sto godina 'vrlo rijetko', a u bugarskom jeziku правя от едно сто 'pretjerivati, pridavati veliko znacenje cemu', с триста зора u znacenju 'vrlo tesko, s velikom mukom'.

Brojevi u nazivima televizijskih i radijskih emisija. U potrazi za televizijskim i radijskim emisijama s numerickom sastavnicom u nazivu naisli smo na velik broj primjera. Spomenut cemo samo neke: „8. kat", „Nedjeljom u 2", „Studio 45", „4 zida", „Vecera za 5", „Peta brzina", „10 do 8", „RTL 5 do 5", „Nad lipom 35", „Treca dob", „Drugi format", „1 protiv 100" na hrvatskim televizijskim kanalima, te radijske emisije „Deveti krug", „Cener", a u Bugarskoj televizijske emisije „В десетката", „7 въпроса", „60 секунди", „Последно десет", „Третото око", „На четири очи", „5 за 4", „Да ти паднат 100 хиляди", „10-та степен по Рихтер" i radijskе emisijе „Тройка за разсъмване", „12+3", „По първи петли" itd.

U daljnjem cemo se tekstu podrobnije osvrnuti na dva naziva bugarskih emisija („Трето полувреме", „Великолепната шесторка") te tri naziva hrvatskih emisija („Sve u 7", „Sve u 16 i pol", „Trece poluvrijeme"), koji sadrze transformaciju numerickih frazema.

1 Ovaj frazem biljezimo i s pridjevskom sastavnicom zadnja u hrvatskom, odnosno последна u bugarskom, a kako nije rijec o numerickoj sastavnici izostavljen je iz ovoga rada.

Transformacija frazema sve u sesnaest.

Frazem sa sastavnicom sesnaest jedini je s tim brojem u prikupljenome korpusu bugarskih i hrvatskim frazema. Zabiljezen je u oba hrvatska frazeoloska rjecnika sa znacenjem 'jako, iz sve snage, svom snagom, punim intenzitetom, sto je najvise moguce' i rijec je o priloznom frazemu, u kojem se kategorijalno znacenje ne poklapa sa strukturnim zamjenickim. Na internetskim forumima nailazimo na tumacenje da ovaj frazem potjece iz nogometa i odnosi se na sesnaesterac, odnosno kazneni prostor na nogometnom igralistu, koji je najvazniji za odvijanje igre. U hrvatskom se jeziku ustalio i izraz guzva u sesnaestercu za nogometnu situaciju kada se veci broj igraca nade u tom prostoru, a javlja se i u politickom kontekstu. Ipak, frazem sve u sesnaest nije motiviran sesnaestercem i nogometom. Prema podacima iz Hrvatskog jezicnog korpusa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje javlja se u romanima s pocetka 20. stoljeca (Uzroci zlocina Josipa Silovica iz 1913., Iz kobnih dana: historijski roman Milana Senoe iz 1914. te u Feljtonima i esejima A. G. Matosa iz 1917). U isto to vrijeme nogomet se pojavio u Hrvatskoj i to zahvaljujuci Englezima koji su dosli kao strucnjaci za eksploataciju hrastovih suma i naucili lokalne djecake novoj igri. Prvo izdanje Pravila igre tiskano je 1896. godine, a prvi sportski nogometni klub osnovan je 1903. godine. Prve su utakmice odigrane 1913. godine, sljedece godine dolaze prvi profesionalni treneri, 1911. je osnovan prvi nogometni klub Hajduk, a Jugoslavenski nogometni savez pocinje s radom u Zagrebu 1919. Kako je frazeologizacija prilicno dug proces, tesko je povjerovati da je frazem, koji je istih tih godina registriran u knjizevnim djelima, potekao iz tada sasvim novog sporta, nogometa. Motivaciju bi trebalo traziti u simbolici broja sesnaest, za koji Inoslav Besker [1, s. 191] tvrdi da se kao primjer velikog broja koristio u deseterackim pjesmama i pricama, i to kao figurativan broj te kaze: „cini mi se da se sesnaest prije nekoliko stoljeca doimao kao veliki broj".

Za ovaj frazem nalazimo dva primjera transformacije. U programu Radija Sljeme petkom u 16.30 emitira se emisija naziva „Sve u 16 i pol", u kojoj psihologinja Miijana Krizmanic govori o zivotnim temama i problemima te odgovara na pitanja slusatelja. Naziv je motiviran vremenom emitiranja (16 i 30), a emisija je najavljena recenicom: „O onom o cemu se nigdje ne govori, sve je u sesnaest i pol". U ovom je slucaju frazem transformiran prosirivanjem strukture novim sastavnicama.

Primjer zamjene numericke sastavnice biljezimo u nazivu popularnog kviza „Sve u 7", koji se od jeseni 2011. emitira na 1. programu Hrvatske televizije. Ova je frazeoloska igra motivirana formatom kviza, koji se sastoji od sedam tema, svaka tema krije jedno pitanje, a sedam tocnih odgovora natjecatelju donosi milijun kuna.

Kratko je vrijeme na Hrvatskoj televiziji prikazivana i zabavna emisija „Sve u 16", s kanonskim oblikom frazema u naslovu, ali u kojem je numericka sastavnica napisana brojkom. Taj je nacin biljezenja brojeva zastupljen u sva tri primjera, cime se postize dodatna vizualna ekspresivnost naslova emisija.

Transformacija bugarskih frazema първо полувреме, второ полувреме, odnosno hrvatskih prvo poluvrijeme, drugo poluvrijeme. U oba je jezika velik broj frazema koji su iz sportskoga zargona presli u opci frazeoloski fond, a osobito su brojni frazemi koji potjecu iz nogometa. Taj je sport Bugarskoj i Hrvatskoj vrlo popularan te se na televiziji i radiju emitiraju emisije posvecene nogometu, osobito u vrijeme prvenstava.

Bugarski frazemi пъpво полyвpeмe, вmоpо полyвpeмe i hrvatski prvo poluvrijeme, drugo poluvrijeme motivirani su podjelom utakmice na dva ravnopravna dijela, a u oba se jezika cesto koriste i u politickom kontekstu te se odnose na prvi i drugi mandat ili dva kruga (primjerice, predsjednickih) izbora.

Prvo poluvrijeme izborne rekonstrukcije HDZ-a zavrseno je u ranim jutarnjim satima ovoga ponedjeljka pobjedom Tomislava Karamarka. Postao je novi predsjednik HDZ-a. Drugo poluvrijeme ove izborne utrke ocekuje se sredinom sljedece godine nakon lokalnih izbora.

(nacional.hr, 22.05.2012.)

Ние не щавим paзлuкa между кампания за eвpопeйcкu uзбоpu и национален пapлaмeнm, ние щовеждаме единна кампания и въpвuм заедно кamо екип. Евpопeйcкume uзбоpu ca първото полуврeмe на един важен мач", заяви Любен Коpнeзов.

(www.bspfs.com, 04.06.2009.)

Иван Тотев: С Райна Петрова и след изборите ще играем второто полувреме. (www.marica.bg, 16.09.2011.)

U zabiljezenim su primjerima emisija ostali u okviru sporta: u Bugarskoj su motivirali frazeolosku transformaciju u naslovu sportske emisije „Трето полувреме" na nacionalnoj televiziji. Rijec je o emisiji posvecenoj nogometu, sto se samim naslovom aludira, a trece poluvrijeme gledatelji percipiraju kao svojevrsni nastavak utakmice u obliku komentara i analize igre.

Na emisiju istoga naslova - „Trece poluvrijeme" - nailazimo i u programu hrvatskoga, tocnije zadarskoga Novog radija. Naravno, i ova je emisija iste tematike.

Transformacija frazema вeликолeпнaтa ceдморкa. U oba jezika biljezimo frazem koji vodi podrijetlo iz filma; frazemi sedam (sedmorica) velicanstvenih u hrvatskom i вeлuколeпнama ceдмоpкa u bugarskom jeziku u dubinskoj strukturi imaju poznati americki vestern Johna Sturgesa iz 1960. godine „The Magnificent Seven". Pretrazivanjem interneta uocavamo da se moze odnositi na skupinu od sedam politicara, nogometasa ili pobjednika u kakvom natjecanju, ali i na gradove, restorane ili bilo koji drugi pojam koji se svrstava u sedam najboljih u svojoj kategoriji.

Za ulazak u drustvo sedam velicanstvenih, izmedu ostalog, borit ce se Istanbul, Pariz, Addis Abeba, Prag i Salzburg, Dublin, Vancouver, Barcelona... (slobodnadalmacija.hr, 06.01.2012.)

Slovaci su u Kanadi uvjerljivo najslabiji od vjecitih sedam velicanstvenih svjetskog hokeja, tako da pobjeda Nijemaca uopce nije iznenadenje. (Hrvatska jezicna riznica)

"Вeликолeпнaтa ceдморкa " meпъpвa започва cвоя пъm към въpхa, но бuвшume meнuc величия вече ca впeчamлeнu оm млaдоцume. (newsmaker.bg, 23.02.2012.)

Великолепнашл ceдмоpкa: 7 Плодовг и зeлeнчуци, които nprnucmeam оргaнизмa (belladonna-bg .com, 06.2011)

Do zamjene numericke sastavnice doslo je u nazivu emisije „Великолепната шесторка" na bugarskoj televiziji bTV, u kojoj sest bugarskih pjevaca i sest poznatih

osoba iz drugih sfera (politike, sporta, medija) u duetu izvodi po jednu pjesmu, dok gledatelji glasaju za najbolju izvedbu. Emisija je humanitarnoga karaktera jer se novac prikupljen pozivima gledatelja donira UNICEF-u za pomoc napustenoj djeci. Sudjelovanje sest parova (pjevac i poznata osoba) motiviralo je zamjenu numericke sastavnice, a pridjev великолепни odnosi se na njihovu dobrotvornu misiju, cime se aludira na sedmoricu revolverasa iz gore spomenutog vesterna, koji su unajmljeni kako bi od grupe bandita zastitili malo selo u Meksiku.

Zakljucak. U radu su analizirani naslovi televizijskih i radijskih emisija u kojima je kanonski oblik frazeoloske jedinice preinacen zamjenom numericke sastavnice („Sve u 7", „Великолепната шесторка", „Трето полувреме", „Trece poluvrijeme") ili dodavanjem nove („Sve u 16 i pol"). Transformacija frazema nije slucajna ili nemotivirana, vec sasvim suprotno - motivirana i dobro osmisljena od medijskih strucnjaka. Autori naziva televizijskih i radijskih emisija koriste jezicne strategije, poput ovdje analiziranih frazeoloskih igara, kako bi privukli paznju recipijenta, sto pokazuje njihovu svjesnost o prepoznatljivosti kanonskog oblika frazema i pozitivnoj reakciji primatelja na takvu strategiju.

Literatura

1. Besker I. Filoloske dvoumice / I. Besker. - Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2007.

2. Fink Z. Frazeologizmi s numerickom komponentom / Z. Fink // Radovi Zavoda za slavensku filologiju -Zagreb, 1989. - br. 24 - S. 81-95.

3. Fink Z. Frazeoloske igre u reklamama ili misli li cetkica za zube svojom glavom / Z. Fink // Tekst i diskurs / ur M. Andrijasevic, L. Zergollern-Miletic - Zagreb, 1997.- S. 325-331.

4. http://riznica.ihjj.hr/

5. Kovacevic B., Mihaljevic M. Frazemi u publicistickome funkcionalnom stilu (modifikacija, kontaminacija i transformacija frazeoloske strukture / B. Kovacevic, M. Mihaljevic // Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike : zbornik Hrvatskoga drustva za primijenjenu lingvistiku / ur. J. Granic - Zagreb, Rijeka, 2005. - S. 393-404.

6. Pintaric N. Brojke kao pragmemi / N. Pintaric // Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici: zbornik Hrvatskoga drustva za primijenjenu lingvistiku / ur. D. Stolac, N. Ivanetic, B. Prichard - Zagreb, Rijeka, 2003. - S. 607-615.

7. Venturin R. Neka zapazanja o frazeologiji s numerickim clanom / R. Venturin // Iz frazeoloske problematike / ur A. Menac - Zagreb : Zavod za lingvistiku FF-a, 1980 - S. 72-81.

8. Бонджолова В. Езиковата игра в рекламните текстове / В. Бонджолова // Теме 2/2007 часопис за друштвене науке. - Ниш, април-jyH 2007. - бр. 2 Г. XXXI. - С. 401-419.

9. Бонджолова В. Фразеологията в рекламния текст / В. Бонджолова // Изследвания по фразеология, лексикология и лексикография (В памет на проф. Дфн. Кети Анкова-Ничева). - София : Академично издателство ,Дроф. Марин Дринов", 2008. C. 142-148.

10. Пенева К. Стилистична функция на фразеологизмите в речта на български журналисти / К. Пенева, С. Ставрева-Доростолска // Научни трудове на Русенския университет. - Русе, 2009. -том 48, серия 6.3. - C. 38-41.

Васунг Ана. Фразеолопзми з варiативним числовим компонентом у болгарськш i хорватськ1й мовах / Ана Васунг // Учеш записки Тавршського нацiонального унiверситету iM. В. 1 Вернадського. Серiя: Фiлологiя. Соцiальнi комушкацИ. - 2012. - Т. 25 (64), №2 (1). -С. 153-158.

У статт проаналiзовано приклади фразеологiчноï гри в назвах болгарських i хорватських радiо- й телепередач, види трансформацiй i модифiкацiй фразеолопчних структур та причини подiбних мовних стратегiй.

KnwHoei слова: болгарська мова, хорватська мова, фразеолопчна гра, телебачення, радiо.

Vasung Ana. Idioms With a Variable Numeric Component in Croatian and Bulgarian language / Ana Vasung // Scientific Notes of V. I. Vernadsky Taurida National University. - Series: Philology. Social Communications. - 2012. - V. 25 (64), №2 (1). - P. 153-158.

The works analyses the examples of idioms games from Bulgarian and Croatian tv and radio show headlines, the types of transformation and modification of the phraseological structures, and the motives for such language strategies.

Key words: Bulgarian language, Croatian language, idioms games, television, radio.

Стаття надшшла до редакци 8 березня 2012 року