CC BY
27Izvorni znanstveni clanak
UDC 811.163.42'373.7 811.163.2'373.7
FRAZEMI SA SASTAVNICAMA PAS I MACKA U HRVATSKOM I BUGARSKOM JEZIKU (SEMANTICKA ANALIZA)
Ana Vasung
Filozofski fakultet Sveucilista u Zagrebu, Hrvatska
The paper deals with corpus of Croatian and Bulgarian phrases with components «Dog» and «Cat». We analyse origins, motivation, semantics and their equivalence in both languages.
The semantic analysis shows that phrases mostly refer to human character and behaviour.
0. Uvod
Tema ovog rada su frazemi sa sastavnicama pas i macka u hrvatskom i bugarskom jeziku. Frazemi sa zoonimskom sastavnicom su uz somatizme najveca skupina u frazeoloskom fondu. Mnogobrojnost te frazeoloske sku-pine moze se protumaciti covjekovim suzivotom sa zivotinjama koje su predstavljale lovinu, radnu zivotinju, domacu zivotinju, ali i prijetnju. U toj su skupini najbrojniji frazemi sa sastavnicama pas i macka, koje su oduvijek covjeku najblize zivotinje, i u ruralnim i u urbanim sredinama, i u davnim vremenima kada su bili neizostavni dio svakog imanja kao radne zivotinje i u moderno doba kada postaju kucni ljubimci i ravnopravni clanovi obitelji.
1. Korpus
Izvori, koje sam koristila za sastavljanje korpusa, su jednojezicni rjecnici, hrvatski i bugarski frazeoloski rjecnici, a podatke sam dobivala i od izvornih govornika.
Korpus sadrzi 98 bugarskih frazema; 68 sa sastavnicom куче, 25 sa sastavnicom котка i 5 frazema s obje sastavnice. Hrvatski korpus ima 63 frazema; 37 frazema sa sastavnicom pas, 15 sa sastavnicom macka i 11 fraze-
ma koji sadrze obje sastavnice. Iz analize su izostavljene jezicne varijante (macak, mace, macic, pseto u hrvatskom jeziku i котарак, котак, коте, мачка, кученце, кушле, кучка, пес, псе u bugarskom jeziku), a nisu ukljuceni ni frazemi sa sastavnicama posvojnih pridjeva (pasji, macji).
U clanku se, metodom kontrastivne analize, promatraju hrvatski i bu-garski frazemi u uzem smislu. Ovdje je predstavljena analiza na semantickoj razini.
2. Semanticka analiza
Semanticka analiza obuhvaca frazeolosko znacenje, porijeklo frazema, njegovu motiviranost i stupanj desemantizacije. Svi frazemi iz korpusa su djelomicno ili potpuno desemantizirani.
Frazemi sa sastavnicama pas i macka (kao i sa svim ostalim zoonims-kim sastavnicama) motivirani su zivotinjskim osobinama, njihovim vanjskim izgledom, ponasanjem, ali i odnosom prema covjeku, kao i covjeka prema zivotinjama. Razlikujemo konkretne, asocijativne i apsurdne poticajne motive. Konkretni motivi su stvarni i prepoznatljivi (presti kao macka, zustar kao macka), asocijativni pretpostavljaju uzimanje u obzir okolnosti koje frazem opisuje (bijesan kao pas u zezelju), a apsurdni nemaju logicno objasnjenje, to su motivi koji su zivotinjama nametnuti covjekovom subjektivnom interpretacijom (bezobrazan kao pas, lagati kao pas). Po misljenju Ivane Vidovic-Bolt postoje jos i biblijski i anticki poticajni motivi (Vidovic - Bolt: 2004), no takvi frazemi nisu zastupljeni u ovom radu.
2.1. Frazemi sa sastavnicom PAS (КУЧЕ)
U korpusu je zabiljezen veci broj frazema s ovom sastavnicom, sto se objasnjava cinjenicom da je pas privrzeniji covjeku od macke i njihova je veza puno cvrsca. Vecina frazema tako ukazuje upravo na covjeka, njegove osobine i ponasanje, pa cak i one osobine koje uopce ne mozemo pripisati psu.
2.1.1. Frazemi motivirani osobinama, simbolikom psa te njegovim ponasanjem
U oba se jezika vjeran i odan covjek usporeduje sa psom (верен като куче, вярно куче на някого, vjeran kao pas).
U hrvatskom se jeziku sa psom usporeduje bijesan covjek (bijesan kao pas u zezelju), gladan (gladan kao pas) i zedan (zedan kao pas), lijen (lijen kao pas), ljubomoran (ljubomoran kao pas), ljut (ljut kao pas), mrsav
(mrsav kao pas), nervozan (nervozan kao pas), ruzan (ruzan kao pas), umo-ran (umoran kao pas), brbljiv i glasan (ne bi koga nadlajalo ni devet pasa), osoba koja trpi nepravdu (trpjeti kao pas), osoba sklona ulizivanju (puzati kao pas), a u bugarskom su korpusu zabiljezeni frazemi koji opisuju ljubo-mornu, zlu i umornu osobu (ревнив като куче, зъл като куче, уморен като куче).
Uloga psa kao radne zivotinje u ruralnim sredinama iskoristena je u frazemima koji opisuju covjeka iscrpljena radom (muciti se / namuciti se kao pas, naraditi se kao pas, измъча се като куче) covjeka koji naporno radi (raditi kao pas) i muci se (страдам (тегля, гладувам) като куче).
Slika psa na lancu u oba je jezika iskoristena u frazemima kao pas na lancu i като куче на сиджимка (каишка) u opisu neslobodna covjeka, dok frazem kao pas pusten s lanca ukazuje na ponasanje covjeka koji je iznenada dobio slobodu. Lose uvjete zivota opisuje frazem куче да вържеш някъде ще пукне u cijem je semantickom talogu slika zavezanog psa.
Tugaljiv pseci pogled motivirali su nastanak frazema zao je kao psu komu i мъчно е някому като на куче koji opisuju tuznu osobu. U semantickom talogu frazema мигам (примигвам) като <куче> в лапавица i мигам (примигвам) като <куче> във воденица je slika psa koji trepce u mecavi ili mlinu, a imaju znacenje «gledati zbunjeno, s krivi-com, dok prekoravaju, kritiziraju koga».
U hrvatskoj su frazeologiji zabiljezeni frazemi zaljubljen kao pas i zal-jubiti se kao pas motivirani ponasanjem psa u vrijeme parenja.
Jedna od glavnih znacajka pasa je njegov rep, koji je posluzio kao semanticki talog u frazemima като кучето с опашката си 1 [kao pas svo-jim repom] koji znaci «nebrizno, nemarno, povrsno» i кучето под опашката [psu pod repom] koji ukazuje na lose, zabaceno mjesto.
Odnos psa prema hrani motivirao je nastanak frazema gladan kao pas koji znaci jako gladan, хвърлям /хвърля като на куче някому [bacati / baci-ti kao psu kome] koji opisuje davanje oskudnih obroka, na grub nacin i ponizavajuce, a frazem чакам като куче пред касапница [cekati kao pas pred mesnicom] opisuje osobu koja ceka, mota se da bi joj nesto bacili. Ljudska osobina pretjerane opreznosti opisuje se frazemom въртя се (обикалям) около някого, около нещо като куче <на сватба> за комад, a motiviran je slikom psa koji se mota na svadbi kako bi dobio malo hrane.
Psi su poznati kao otporne zivotinje, koje se brzo oporavljaju nakon ranjavanja ili neke bolesti, a otuda dolazi i frazem минава ми (заздравява
1 U zagradama se navodi doslovan prijevod onih bugarskih frazema cija motiviranost nije opisana u tekstu.
ми, преминава ми) като на куче [prolazi kome sto kao na psu, oporavlja se tko kao pas] koji opisuje ranu koja brzo prolazi (u hrvatskom jeziku isto znacenje ima poslovica na psu rana, na psu i zarasla).
U oba se jezika zivot i smrt u bijedi i samoci povezuje sa psom (живея като куче под стряха [zivjeti kao pas pod strehom], живея (умирам, издъхвам, пуквам) като куче [zivjeti (umrijeti, izdahnuti, puknuti) kao pas], умра като куче [umrijeti kao pas], umrijeti (crknuti) kao pas <uz tarabu>, zivjeti kao pas, a u bugarskom su jeziku zabiljezeni i frazemi koji opisuju veliku bijedu i siromastvo (и кучетата вар не лижат някъде, и кучетата вар не ядат някъде) koji u semantickom talogu imaju sliku pasa koji ni krec ne mogu jesti zbog velike bijede.
Psi lutalice motivirali su nastanak frazema lutati (landrati, skitati se) kao <jalovi> pas.
U bugarskom se jeziku uz pse veze i svadanje (заяждам се като куче [posvadati se kao pas], ядем (заяждаме се) като кучета <през плет> [svadati se I posvadati se) kao psi <preko plota>] ). Frazem кучета да лаят по някого или нещо motiviran je psecim lavezom, a ukazuje na nesto jako lose i ruzno. Frazem и куче не го лае znaci «sasvim propasti», a temel-ji se na slici covjeka na kojeg ni psi ne laju.
U frazeologiji obaju jezika se brojnost povezuje sa psom; u osnovi je bugarskog frazema валят като на бясно куче камъне slika bijesnog psa kojeg se gada kamenjem, slika crva u mrtvom psu osnova je frazema като в умряло куче червеи, a i frazemi има някого като глутница кучeта i ima koga kao kusih (kusatih) pasa ukazuju na velik broj osoba. Suprotno znacenje «pusto, prazno, nitko» ima frazem nema ni psa, a frazem ni bije-san pas rabi se samo u znacenju «nitko».
2.1.2. Frazemi motivirani apsurdnim i nelogicnim motivima i odnose se na osobine i ponasanje covjeka koji su pripisani psu bez logickog razloga
U oba jezika je iskoristen motiv laganja u frazemima lagati kao pas, lazljiv kao pas i лъжа като куче, a osim lazljive i ravnodusna se osoba usporeduje sa psom (mariti za koga, za sto, kao pas za petu nogu), te bezo-brazna osoba (bezobrazan kao pas).
Korpus bugarskih frazema sa zoonimom pas biljezi i veliki broj frazema koji ukazuju na teske, bezizlazne situacije u kojima se covjek moze naci. Slika bijesnog psa napadnutog stapovima osnova je frazema върви ми (потъргна ми) като на бясно куче тояги (тоягите), a znaci «nikako, uopce ne ide, desavaju se samo lose stvari», frazem заборчлял съм и на кучетата ukazuje na velike dugove, a u semantickom je talogu osoba koja
je duzna cak i psima, tezak i bezizlazan polozaj opisuje frazem наpедuх се катo куче в каpуца (кала) motiviran slikom psa u kociji, kao i frazem дoбpе мu е катo на куче в каpуца koji znaci «jako je lose komu».
U bugarskoj su frazeologiji zabiljezeni frazemi sa zoonimom pas koji ukazuju na radnju koja se nikako ne moze dogoditi; кoгатo бш вълка куче [kada je pas bio vuk] i тга (кoгатo) стане вълка куче [kada pas postane vuk], a u semantickom je talogu vjerovanje da je pas potomak vuka, a ista je slika iskoristena u frazemu вълк куче става лu? koji znaci «covjek ne mi-jenja svoju narav» (u hrvatskom jeziku isto znacenje ima poslovica vuk dla-ku mijenja, a cud nikada).
U obama se jezicima za opis neceg loseg, ruznog i odbojnog rabi frazem ni pas s maslom (na maslu) ne bi pojeo (pokusao) sto i bugarski куче с маcлo не гм яде.
Brojni su i negativno konotirani frazemi koji opisuju covjeka i njegove mane koje ga dovode u teske situacije: frazem давам слама на кучетo, а кoкалu на мулетo temelji se na slici covjeka koji daje slamu psu, a kosti magarcu i ukazuje na covjeka koji vrsi glupe i nerazumne radnje, frazemom u кучетата не ме ядат [ni psi ne jedu koga] opisuje se nesposoban covjek te covjek koji ne brine za sebe frazemom <мене> кучета ме mmu [psi su jeli koga], a u osnovi frazema лая катo банст куче npед тла je slika psa koji laje ispred kocije, a ukazuje na osobu koja se gura tamo gdje joj nije mjesto.
U frazemu вpъщам се катo куче на бълвoча cu iskoristena je slika psa koji se na vraca na ono sto je povratio i ukazuje na ponovno okretanje onima kojima je tko nanio zlo, a frazem хpанu куче да те лае znaci «uciniti dobro kome, a on vraca zlom», motiviran je slikom psa kojeg se hrani, a on ipak laje na svog dobrocinitelja.
U semantickom talogu frazema куче влачu <дupя няма> slika je psa koji se vuce, ali ne ostavlja trag, a opisuje prekrsaj koji ce ostati nekaznjen.
Neodlucnog covjeka, koji puno razmislja opisuje frazem мжля катo куче на велuкu no^u, motiviran slikom psa za vrijeme posta; samovoljnog covjeka opisuju frazemi намеpuл съм cелo без кучета, тpъгнал съм без тпа [pronaci selo bez pasa, krenuti bez batine]; намеpuл съм cелo без кучета <тpъгнал съм без тoяга> [pronaci selo bez pasa <krenuti bez toljage>] i намеpuл съм cтадo без кучета [pronaci stado bez pasa], u cijem je semantickom talogu covjek koji pronalazi selo bez pasa i koristi situaciju. Frazem на умpялo (мъpтвo) куче нoж вадя ukazuje na osobu koja se pravi hrabra kada vise nema opasnosti, a iskoristena je slika osobe koja vadi noz na vec mrtvog psa.
Selo u kojem nema ni psa semanticki je talog i frazema cелo без кучета koji ukazuje na organizaciju bez reda i kontrole.
Covjeka koji se osramotio i postao predmet ismijavanja opisuje frazem смеят ми се и кучетата, koji sadrzi sliku covjeka kojem se cak i psi smi-ju, a osoba koja razlaje pse iskoristena je u frazemu разлайвам кучетата i opisuje osobu koja izaziva javnost i postaje predmet napada i kritika od strane zlonamjernika.
Frazemi свършвам я (свършвам работата) като кучето на нивата i свършил я като кучето с опашката си opisuju covjeka koji je nesto lose (neuspjesno) obavio, kao sto je u semantickom talogu pas lose zavrsio na njivi ili sa svojim repom.
Osobu koju svi znaju opisuju frazemi знаят ме и кучетата [poznaju koga i psi], знаят ме и късите кучета [poznaju koga i kusati psi], a osobu koja ima mane i ne krije ih, ali ju netko trpi jer mu je blizak frazem наше куче [nas pas].
• Frazemi motivirani ponasanjem covjeka prema psu
Nasilnim i nehumanim ponasanjem ljudi prema psu motivirani su frazemi istuci kao psa koga, postupati s kim kao sa psom, tretirati kao psa koga i ubiti kao psa koga, te bugarski избивам (изтрепвам) като кучета, пребия като куче някого i убиям / убивам (претрепвам) като куче, a iskoristena je i slika prebijenog psa u frazemu влача се (влека се, ходя) като пребито куче [vuci se (hodati) kao prebijen pas] sa znacenjem «jedva (posljednjim snagama, malaksalo) se vuci».
Covjekova zelja za dominacijom nad psom izrazena je u frazemima беся кучето [objesiti psa] i коля кучето [zaklati psa] koji znace «biti glav-ni, imati vlast u svojim rukama».
2.2. Frazemi sa sastavnicom MACKA (КОТКА)
2.2.1. Frazemi motivirani ponasanjem i simbolikom macke
Macja obiljezja kao konkretni poticajni motivi upotrijebljeni su u frazemima koji opisuju spretnu i snalazljivu osobu (zustar kao macka, катеря се като котка). Macje predenje ukazuje na zadovoljnu osobu (presti kao macka), a slicna slika macke koja se mazi iskoristena je u bugarskom frazemu sa znacenjem «njezno se maziti» (галя се като котка).
Slika pretucene macke osnova je frazema izgledati (osjecati se) kao prebijena macka, koji ukazuje na covjeka losa izgleda iscrpljena napornim radom
Odnos macke prema hrani iskoristen je u frazemima popasan kao macka na ribu, koji oznacava pohlepnu i nezasitnu osobu, vrtjeti se (motati, obilaziti) oko koga oko cega, kao macka oko vruce kase u opisu neodlucna i pretjerano oprezna covjeka, te covjeka koji se pretvara i pravi nezainteresi-ran u frazemu nece macka kobasice, i u bugarskim frazemima; гледам като котка на джигер [gledati kao macka jetricu] motiviran macjim zu-renjem, koji izrazava covjekovu zelju za hranom, te като котки на сирене [kao macke na sir] koji opisuje navalu na sto, u velikom broju i s velikom zeljom.
U oba jezika iskoristena je slika macjeg kretanja; besciljno kretanje izrazava se frazemom ici kao corava macka, a u bugarskom je jeziku besumno kretanje izreceno frazemom стъпвам (ходя, вървя) като котка [koracati (hodati, ici) kao macka].
Macje nezadovoljstvo izrazeno mrstenjem iskoristeno je u frazemu навъсвам се (намусвам се) като котка на зло време [mrstiti se I namrstiti se) kao macka na lose vrijeme], a znaci «jako se mrstiti», a frazemom гледам като котка в календар, koji sadrzi sliku macke koja bulji u kalendar opisuje se tupo gledanje, buljenje. U hrvatskom jeziku tom je frazemu ekvivalentan gledati (buljiti i sl.) kao tele u sarena (nova) vrata.
Macke su poznate kao brizne i njezne majke koje svoje mlade pazljivo skrivaju i cuvaju i ta je slika upotrijebljena u oba jezika (nositi (prenasati, prenositi, premjestati) kao macka mlade sto, мъкна като котка малките си нещо), a opisuje cesto premjestanje stvari s jednog mjesta na drugo.
Macjim glasanjem motiviran je frazem дера котки (котка, котката) [derati macke (macku)] koji opisuje povracanje. Neskladno pjevanje ili svi-ranje opisuje frazem дразня котките [gnjaviti macke].
Tvrdnja da se macka uvijek doceka na noge motivirala je nastanak frazema като котка по гърб не падам / падна i падам / падна като котка на краката си, koji opisuju covjeka koji je uvijek u pravu i ne priznaje krivicu.
Frazem настъпвам / настъпя <котката (котето)> по (за) опашката ima znacenje «doticati I dotaci osjetljivu temu», a motiviran je slikom gazenja macjeg repa, na sto je macka jako osjetljiva.
Odnos lovca - macke i lovine - misa motivirao je nastanak brojnih frazema s obje sastavnice.
Slika njenog vrebanja misa iskoristena je u frazemu вардя като котка мишка [cuvati kao macka misa], koji opisuje pazljivo cuvanje koga, a njeno poigravanje s misem motiviralo je nastanak frazema igra macke i misa koji ukazuje na borbu neravnopravnih protivnika, nezanimljivu borbu, zatim igrati se (poigravati se /poigrati se) s kim macke i misa koji znaci «igrati se (poigravati se I poigrati se) s kim, pretvarati se» i играя си някого, като
^тка (кэтката) u мuшка (мuшката) koji opisuje zabavljanje uz mucenje i unistavanje koga.
Sastavnice macka i mis tvore frazem kojima se opisuje velika hladnoca ттка u мuшка ще спят заеднo [macka i mis ce zajedno spavati].
2.2.2. Frazemi motivirani apsurdnim ili nelogicnim motivima
Pohlepan i nezasitan covjek opisuje se frazemom i macku bi pomuzao
tko.
Za isticanje cega sto se nikad nece dogoditi u bugarskom jeziku zabiljezen je frazem тга надавят ттката калугеpка [kada macku ucine kaludericom], a njemu su u hrvatskom ekvivalentni kad na vrbi rodi grozde, na sveto nigdarjevo ili na svetoga nikada.
2.2.3. Frazemi motivirani ponasanjem covjeka prema macki
Nasilje je iskoristeno u frazemima istuci (pretuci, prebiti) kao macku koga sa znacenjem «zestoko (jako) istuci koga» i ubiti (ucmekati) kao macku koga, koji oznacava bezobzirno ubojstvo.
U bugarskom su tim frazemima ekvivalentni frazemi npебш катo мpъcнo тте някага i убш (удавя) катo мpъcнo тте някага, cija je sas-tavnica hipokoristik кoтe.
2.2.4. Frazemi koji imaju izvor u knjizevnim djelima ili narodnim obicajima
Frazem вшзам / вляза с ттка в чувал znaci «biti u losem polozaju pri obavljanju zajednickog posla s kim», a u semantickom talogu ima sliku covjeka koji se zajedno s mackom nasao u vreci.
Hrvatski frazem kupovati / kupiti (uzimati / uzeti) macku u vreci ukazuje na nepromisljenu kupovinu, a za njega sam pronasla dva izvora: prvi je legenda o Tillu Eulenspieglu iz 16.st. koji je krznaru prodao macku u vreci od zecje koze, a drugi je obicaj iz 18.st. kada su odojci na sajmove dopre-mani zatvoreni u vreci, pa bi varalice cesto u vrecu stavljali macke i varali kupce.
Za frazem на ттка хлonка [na macki zvono], sa znacenjem «nesto neostvarivo» u Novom frazeoloskom rjecniku dato je objasnjenje: «iz price o misevima, koji su htjeli objesiti zvono na macku, pa kad bi ga culi mogli bi pobjeci, sakriti se i spasiti svoj zivot.» (Ничева, 1993: 164), cime bi se taj frazem moglo klasificirati kao knjiski.
U bugarskom jeziku zabiljezen je i nacionalni frazem oдupам / oдеpа ттката (pаздupам / pаздеpа) ттката <на npага>, koji je nastao iz
narodnog svadbenog obicaja u kojem mladozenja zakolje macku na pragu kuce, kako bi uplasio mladenku i uvjerio ju da mu se mora pokoravati (Ничева et al., 1975).
U semantickom talogu frazema минава / мина ми черна котка помежду ни (между нас), мина ми <черна> котка път i пресече ми котка път (пътя) narodno je praznovjeije koje se odnosi na crnu macku koja ako prijede preko puta donosi nesrecu. Prvi frazem opisuje svadu, ljutnju zbog neceg beznacajnog, a druga dva ukazuju na neuspjeh.
2.3. Frazemi s obje sastavnice motivirani odnosom psa i macke
U korpusu obaju jezika brojni su frazemi s dvjema zoonimskim sastavnicama (pas i macka, odnosno macka i pas) kojima se opisuju neskladni meduljudski odnosi.
U hrvatskoj se frazeologiji ono iskazuje frazemima biti kao pas i macka, gledati se kao pas i macka, slagati se kao pas i macka, voljeti se kao pas i macka i zivjeti kao pas i macka, kod svih je zabiljezena i inverzija (macka i pas), a njihovo je znacenje «ne slagati se, stalno se svadati, biti u losim odnosima».
U bugarskim je frazemima provedena djelomicna desemantizacija. Frazem гледаме се като куче (кучето) и котка (котката) [gledati se kao pas i macka] znaci «gledati se neprijateljski», zivot u neprestanoj svadi i mrznji opisuje frazem живеем като куче (кучето) и котка (котката) [zivjeti kao pas i macka], a frazem погаждаме се (разбираме се) като куче (кучето) и котка (котката) [svadati se (razumijeti se) kao pas i macka] ukazuje na svadu i neslogu. U istu skupinu ubrajaju se i frazemi обичаме се като кучето и котката [voljeti se kao pas i macka] i обичаме се като мишката и котката, u kojem je sastavnica куче zami-jenjena s мишка, sa znacenjem «uopce se ne voljeti».
Veliku hladnocu opisuju frazemi котка и куче ще спят заедно i pas i macka zajedno spavaju, a motivirani su slikom psa i macke (ili misa) koji spavaju zajedno za vrijeme velike hladnoce kako bi se ugrijali.
3. Zakljucak
Kontrastivna analiza frazema sa sastavnicama pas i macka u bugarskom i hrvatskom jeziku pokazuje slicnosti dvaju srodnih jezika.
Svi analizirani frazemi imaju provedenu djelomicnu ili potpunu dese-mantizaciju sto je prikazano u semantickoj analizi. Neki su frazemi motivirani ponasanjem i simbolikom zivotinja dakle konkretnim i realnim situaci-
jama (vjeran kao pas), a drugi apsurdim i nelogicnim motivima koji cesto zivotinjama pripisuju osobine koje pripadaju covjeku (lazljiv kao pas).
Poznato je da su Grci poslovicno smatrali da pas oponasa osobine svoj ega gospodara, pa ne iznenaduje sto je vecina frazema sa sastavnicom pas negativno konotirana i ukazuje upravo na covjeka, njegove osobine i ponasanje.
Literatura
Anic. Vladimir. 2003. Veliki rjecnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber.
Fink-Arsovski. Zeljka i sur. 2006. Hrvatsko - slavenski rjecnik poredbenih frazema. Zagreb: Knjigra.
Fink-Arsovski. Zeljka. 2002. Poredbena frazeologija - pogled izvana i iznutra. Zagreb: FF-press.
Ladan. Tomislav. 2006. Etymologicon. Zagreb: Masmedia
Ljubicic. Maslina. 1994. O hrvatskim zoonimima: konotativno znacenje i frazeologija. Filologija. 22-23. Zagreb. 245 - 252
Matesic. Josip. 1982. Frazeoloski rjecnik hrvatskoga ili srpskog jezika. Zagreb: Skolska knjiga.
Menac. Antica. Fink-Arsovski. Zeljka. Venturin. Radomir. 2003. Hrvatski frazeoloski rjecnik. Zagreb: Naklada Ljevak.
Pintaric. Neda. 1996. Poljski i hrvatski adresativni zoo-afektivi. Zbornik HDLP Jezik i komunikacija. Zagreb. 390 - 401
Vidovic-Bolt. Ivana. 2004. Frazemi sa zoonimskom sastavnicom u poljskom i hrvatskom jeziku: doktorska disertacija. Zagreb (rukopis).
Арнаудов. Михаил. 1918. Български празнични обичаи. София.
Шнова. Ани. 2005. Фрaзeологичeн синонимeн рeчник на българския eзик. София: Хeйзъл.
Hичeвa. Kern. 1979. Пътища за възниквaнe на фрaзeологизмитe (върху материал от българския eзик). Въпроси на съврeмeнния български книжовeн eзик. Кн.ХХШ. София. 177 - 226
Hичeвa. Keти. 1987. Българска фрaзeология. София: Haукa и изкуство.
Hичeвa. Kern. 1993. Hов фрaзeологичeн рeчник на българския eзик. София: Унив. изд. Св. Kлимeнт Охридски.
Hичeвa. Kern. Спасова-Михайлова. Сийка. Чолакова. Кристалина. 1975. Фрaзeологичeн рeчник на българския eзик. Т. 1 и 2. София: БАК
Hичeвa. Мира. 2002. Фрaзeологичeн рeчник на българския eзик. София: Хeрмeс.
