Научная статья на тему 'Frazeoloske modifikacije u novinskim naslovima'

Frazeoloske modifikacije u novinskim naslovima Текст научной статьи по специальности «История и археология»

CC BY
68
37
i Надоели баннеры? Вы всегда можете отключить рекламу.
Ключевые слова
FRAZEMI / FRAZEOLOSKE MODIFIKACIJE / NASLOVI / HRVATSKI JEZIK

Аннотация научной статьи по истории и археологии, автор научной работы — Kovacevic Barbara

U radu se analiziraju frazemi i frazeoloske modifikacije u naslovima jednih od najcitanijih dnevnih novina u Hrvatskoj Jutarnjemu listu. Pokusava se utvrditi jesu li odredene frazemske strukturę podlożnije modifikacijama

i Надоели баннеры? Вы всегда можете отключить рекламу.
iНе можете найти то, что вам нужно? Попробуйте сервис подбора литературы.
i Надоели баннеры? Вы всегда можете отключить рекламу.

Текст научной работы на тему «Frazeoloske modifikacije u novinskim naslovima»

Учет записки Тавршського нацюнального утверситету ím. В. I. Вернадського.

Серiя: Фiлологiя. Соцiальнi комунтацп. - 2012. - Т. 25 (64), № 2 (1). - С. 141-145.

УДК 811.162.5'82

FRAZEOLOSKE MODIFIKACIJE U NOVINSKIM NASLOVIMA

Kovacevic Barbara Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Hrvatska

U radu se analiziraju frazemi i frazeoloske modifikacije u naslovima jednih od najcitanijih dnevnih novina u Hrvatskoj Jutarnjemu listu. Pokusava se utvrditi jesu li odredene frazemske strukture podloznije modifikacijama.

Kljucne rijeci: frazemi, frazeoloske modifikacije, naslovi, hrvatski jezik.

Tijekom 2003. godine provela sam s kolegicom M. Mihaljevic opseznije istrazivanje o frazemima u govorenim i pisanim medijima te o pojavljivanju frazema u raznim stilovima suvremenoga hrvatskoga jezika s posebnim osvrtom na frazeme u publicistickome stilu [5, str. 393-404; 8, str. 141-164; 9, str. 1-15]. U jezicnoj analizi izabranih frazema nerijetko su bili primjeri preuzeti iz novinskih naslova. Stoga sam ovdje odlucila istraziti frazeme koji se javljaju u novinskim naslovima jednih od najcitanijih dnevnih novina u hrvatskoj Jutarnjemu listu. Korpus sam ogranicila na travanjske brojeve tih dnevnih novina koji su objavljeni u 2012. godini. U obzir su usli samo tradicionalno receno frazemi u uzem smislu, tj. oni u kojima je prisutna desemantizacija vecine frazemskih sastavnica ili frazema u cjelini.

Sve postojece definicije frazema u okviru hrvatske frazeologije od njezinih zacetaka do posljednih istrazivanja isticu postojanost ili ustaljenost leksicko-gramatickoga sastava i semanticko jedinstvo frazeoloskih sastavnica [4, str. 1-15; 6, str. 1-4; 7, str. 6]. U jezicnoj je praksi taj pojam ustaljenosti relativan sto posebno dolazi do izrazaja u publicistickome funkcionalnom stilu jer je taj stil najblizi razgovornomu stilu i u njemu se zrcale inovacije na svim jezicnim razinama pa tako i u frazeologiji.

S obzirom na postojanost frazema koji se pojavljuju u publicistickome stilu, pa tako i u korpusu prikupljenih frazema u novinskim naslovima Jutarnjega lista iz travnja ove godine, izdvajaju se tri skupine. U prvoj skupini ne dolazi ni do kakve modifikacije frazema, tj. nije naruseno osnovno odredenje frazema kao jedinice koja ima stalan sastav i raspored sastavnica. Takvih je frazema najvise: Sanader u prvom planu, pokraj njega Macek. Leda im cuva Barisic, a sa strane su Jurak i Pavosevic - HDZ ce skupo platiti ovu aferu; Predbracni ugovor: Ljubav u Hollywoodu nije slijepa i ima svoju cijenu; Rumunjsko ruzno pace uz renaultpostao labud; Najnovija zlatna koka General Motorsa; Najjeftiniji auto nije pokorio svijet; Ni ministar nije shvatio da su rijeci vrlo opasno oruzje, da se mogu vratiti kao bumerang; Pamet nam soli onaj dizac 'tegova'; Gradani zbog skupih stadiona ostaju bez krova nad glavom; Suradujuci s USKOK-om Males je dirnuo u osinjak. ; Osveta za izdaju ide preko leda splitskog kluba; Nervozni ste, vrti vam se u glavi, rastu vam zazubice, krulji vam u trbuhu, imate gladne oci. ..

Zbog cestotnosti uporabe u publicistickome funkcionalnom stilu neki se frazemi mogu smatrati i zurnalizmima, tj. rijecima ili svezama koje su posebno svojstvene funkcionalnome stilu, npr.: Transseksualka Jenni dobila zeleno svjetlo izbora za Miss; Pirova pobjeda: Mijanmarska junakinja; Kamen smutnje: Godisnjica rata Argentine i V. Britanije; Probni balon za mracne igrace; Oduzimanje licence je drakonska kazna; SDP dao zeleno svjetlo; Pokusni kunic; Ahilova peta obrazovne strukture; David i Golijat: Zagrebova utakmica desetljeca.

U drugu skupinu, skupinu koja je zanimljivija za jezicnu analizu, usli su frazemi kod kojih je doslo do neke kreativne modifikacije ili do kontaminacije. Frazemi pritom bivaju dotaknuti nekim stranim elementom koji ne pripada izvornome frazemu koji je u tome izvornom obliku poznat govornicima cijele zajednice. Dakle, pojedine sastavnice frazema bivaju zamijenjene kojima drugima. Tom zamjenom upucuje se citatelja na frazem koji mu je iz jezicne stvarnosti poznat, ali frazem nije naveden u cijelosti ili nije naveden u nepromijenjenu obliku. Iako je na taj nacin prekrsena jedna od osnovnih znacajka frazema, on je dobio novu aktualizaciju s obzirom na vijest koju treba prenijeti citatelju. Ova druga skupina moze se podijeliti na nekoliko podskupina:

Prvu podskupinu cine kontaminacije koje su karakteristican nacin nastajanja izraza spajanjem dvaju semanticki ili strukturno slicnih frazema. Kao rezultat toga procesa pojavljuje se nova frazeoloska struktura s kombiniranim gramaticko-leksickim elementima dvaju frazema. Iako neki frazeolozi smatraju da takvim procesom nastaju novi frazemi [12, str. 104], smatram da novonastale kombinacije ne obogacuju frazeoloski fond jer su okazionalnoga karaktera. To pokazuje i naslov Ja sam zadnji republikanac na nogama u kojemu je doslo do stapanja frazemaposljednji Mohikanac i biti na nogama.

Drugu podskupinu cine transformacije standardne forme frazema mijenjanjem ustaljenoga gramatickoga sastava ili rasporeda sastavnica. Pritom ne dolazi do stvaranja novih frazema nego su promjene ucinjene namjerno iz stilistickih razloga. Izrazito veliku brojnost u promatranome korpusu pokazuju frazemi u kojima je glagol zamijenjen glagolskom, odglagolskom ili obicnom imenicom: Pogled u pod (< gledati u pod); Kupovanje vremena (< kupiti vrijeme); Bacanje novca (< baciti novac); Rad na crno cemo sprijeciti OIB-om i RS obrascem (< raditi na crno); Neki su izabrali krivu stranu, neki su se umorili, a nekima je bas politick izlazak iz sjene presudio (< izaci iz sjene); Fileri postali idealna zamjena za odlazakpod noz i face lifting (< otici pod noz)...

Izostavljanje glagola jos je jedan nacin transformacije standardne forme koji je posebno cest u novinskim naslovima. Iz glagolsko-imenicke strukture obicno se ispusta glagol, a ostaje jezgra koja je citatelju dovoljno informativna. Glagol je ispusten jer je redundantan te bi smanjio funkcionalnost i djelotvornost naslova. Ispustanje glagola stedi se prostor sto je veoma bitno pri oblikovanju naslova. Promjenom strukture dolazi i do promjene kategorijskoga znacenja frazema: Vladi sindikalni zuti karton zbog teske situacije (dati zuti karton; dobiti zuti karton); Ponovno na dnu: Hrvatsko gospodarstvo u prvom kvartalu 2012 (biti na dnu); Na sigurnom (biti na sigurnom); Na zlu glasu (biti na zlu glasu); Osamina desna ruka (biti cija desna ruka); Zeleno svjetlo (dati zeleno svjetlo); Linija manjega otpora (ici linijom manjeg otpora); Prepusteni sami sebi (biti prepusten sam sebi); Omca oko vrata (staviti omcu oko vrata komu); Na stupu srama 132 tisuce

gradana i tvrtki (biti na stupu srama); Gotove crne liste (biti na crnoj listi); Glava u pijesku (drzati glavu u pijesku).

Katkad je reducirani frazem prisutan samo u naslovu i ne spominje se u tekstu clanka, katkad je u tekstu cijeli frazem, a u naslovu reducirani oblik: Pijani milijarderi („Intelektualna elita, koja bi trebala biti moralni autoritet drustva i primjer drugima, ponasala se poput pijanih milijardera"); Novo svjetlo („Svjedocenja clanova Inine Uprave... bacaju novo svjetlo na nacin upravljanja Inom"); Pucanj u noge („Kovacevic je sam sebe u vise navrata upucao u nogu nesmotrenim istupima..."). Takoder, postoji mogucnost da se u tekstu clanka reducira glagolska sastavnica kao i u naslovu: Jak vjetar („Ovo je njegova prva pobjeda, ali svakako i jak vjetar u leda uoci drugog kruga izbora predvidenog za 6. svibnja"); Tamni oblaci („Iako je prepoznao znakove oporavka u eurozoni, MMF je ovih dana ukazao i na »tamne oblake na horizontu«").

Promatrajuci ovu podskupinu namece se pitanje je li rijec o frazeoloskoj produktivnosti i nastanku novih frazema ili o nacinima ostvarivanja vec poznatih frazema.

Trecu skupinu cine frazemi kod kojih je doslo do zamjene jedne ili vise frazemskih sastavnica u poznatom leksickom spoju frazema. Takav nacin zamjene nazivamo frazeoloskom igrom, a prisutna je u sljedecim frazemima: Ime ne cini covjeka (odijelo ne cini covjeka); Sake i slatkisi: Najbogatiji ruski uznik (mrkva i batina); Pomak unaprijed -Liverpoolov zaokret (korak naprijed); Iskaz koji je otvorio lavinu (pokrenuti lavinu cega); Izgubljeni u etickim vrijednostima (izgubljen u vremenu <i prostoru>; izgubljen u svemiru); Tudman je prema Bosanskoj Posavini vodio politiku s figom u dzepu (drzati figu u dzepu); Ruzni patuljak (ruzno pace). Medutim, poigravanja su vidljiva i u frazeoshemama u kojima poznati modeli na kojima su utemeljeni neki frazemi dobivaju nove sastavnice: Prica o uspjehu - od vrta do Gardena (od glave do pete); Ni vjetra ni plime - Premijer je diler pesimizma (ni mesa ni ribe)

Frazeoloske igre veoma su ceste i u novinskim reklamama, a autori teksta moraju voditi racuna o tome da osiguraju prepoznatljivost frazema koji je posluzio kao model [11, str. 174]: Gdje ima mora, ima i bure! (gdje ima dima, ima i vatre; reklama za plovila); Voda i minerali zivot znace (daske koje zivot znace; reklama za mineralnu vodu); Pogledajte kvaliteti u oci (pogledati istini u oci; reklama za marku automobila); Palcic gore za palcice! Palcic gore za zivot! (palac gore; reklama za humanitarnu akciju za nedonoscad).

Poigravanje sastavnicama pridonosi zanimljivosti jer cilj je privuci citatelja da procita clanak. Osim poigravanja s frazemima u novinskim su naslovima cesta i poigravanja s poznatim naslovima filmova i knjiga: Desant na Split - Puciska republika' ili kako su bracki kamenari uveli direktnu demokraciju (Desant na Drvar); Bezobraznik naseg doba (Junak naseg doba). U prikupljenom korpusu prisutno je i poigravanje frazemima srpskoga jezika, npr. Sitna boranija u clanku u kojemu je rijec o srpskim mafijasima kao stupovima drustva, a u nekim se frazemima autori duhovito poigravaju s prijevodima frazema, npr. Berlusconi ostaje vjeran sebi i svojim metodama u skladu s poslovicom da novac vrti ondje gdje ni svrdlo ne moze (para vrti gdje burgija nece).

Vec je uoceno da je publicisticki stil veoma plodno tlo za nastanak novih frazema. U njega lako probijaju frazemi iz razgovornoga stila. U korpusu prikupljenih novinskih naslova zabiljezeni su sljedeci frazemi koji jos nisu zabiljezeni u frazeoloskim rjecnicima,

a prisutni su u svakodnevnome govorui Kraljevi su milijunasi i bas ih briga sto 80. Igrac svijeta igra za 'kikiriki' - teniska pobuna (za kikiriki [raditi, igrati itd.] 'za malo novca, jeftino [raditi, igrati itd.]'); Zaljubljeni vampiri i carobnjaci su out, nove su zvijezde djeca gladijatori (biti out 'ne biti popularan'); Upaljen nam je alarm, moramo naci motiv (upalio se alarm komu 'pojavilo se upozorenje'); Dio tekstilnih poduzeca morao bi zatvoriti vrata ('prestati s radom'); To bi znacilo povratak stranke ne u baraku, nego u pecinu (vratiti se u pecinu 'vratiti se na najnizi civilizacijski nivo', vratiti se u baraku 'vratiti se na pocetak'); MilanoviC ide blaze, a Jansa radikalno. Zato su mu radnici i izasli na cestu (izaci na cestu 'prosvjedovati, strajkati); Premijer MilanoviC ukinuo zlatni padobran za sefove javnih tvrtki ('visoke otpremnine'); Zasto je Josipovic pikado meta (biti pikado meta 'biti kriv za sve'); Skretanje udesno (skrenuti udesno 'pribliziti se desnoj politickoj opciji'); Mora se dogoditi klik (dogodio se klik izmedu koga 'razumjeli su se').

Analiza frazema u novinskim naslovima prikupljenoga korpusa na hrvatskome jeziku pokazala je najcesce tipove modifikacija frazema. Modifikacije su uglavnom leksicke bez obzira je li rijec o izostavljanju frazemskih sastavnica ili njihovoj zamjeni drugim sastavnicama unutar iste gramaticke kategorije vrste rijeci. Izmjene leksickoga sastava u sluzbi su sadrzaja teksta i informacije koja se zeli podastrijeti citatelju. Slozene su modifikacije rjede zastupljene cemu je cilj protocnost teksta i obavjestajna funkcija naslova. Frazeoloske igre u naslovima sluze izazivanju pozornosti i znatizelje citatelja jer su svojevrstan pomak u odnosu na izvorni oblik i znacenje frazema.

Literatura

1. Fink Z. Frazeoloske igre u reklamama ili misli li cetkica za zube svojom glavom / Z. Fink // Tekst i diskurs ; zbornik HDPL-a / ur. M. Andrijasevic, Lovorka Zerngollern-Miletic. - Zagreb, 1997. -Str. 325-330.

2. Fink Z. Sport u frazeologiji / Z. Fink // Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj ; izazovi na pocetku XXI. stoljeca i zbornik HDPL-a / ur. D. Stolac, N. Ivanetic, B. Prichard. - Zagreb, Rijeka, 2002. Str. 123-128.

3. Fink Z. Politika mrkve i batine ili bica i medenjaka / Z. Fink // Jezik i mediji - jedan jezik i vise svjetova i zbornik HDPL-a / ur. J. Granic. - Zagreb, Split, 2006. Str. 241-249.

4. Fink-Arsovski Z. Poredbena frazeologija i pogled izvana i iznutra / Z. Fink-Arsovski. - Zagreb i FF press, 2002. - 128 str.

5. Kovacevic B. Mihaljevic M. Frazemi u publicistickome funkcionalnom stilu (modifikacija, kontaminacija i transformacija frazeoloske strukture / B. Kovacevic, M. Mihaljevic // Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike i zbornik HDPL-a / ur. J. Granic. -Zagreb, Split, 2005. Str. 393404.

6. Menac A. O strukturi frazeologizma / A. Menac // Jezik, casopis za kulturu hrvatskoga knjizevnog jezika, 18/1 / ur. Lj. Jonke. - Zagreb, 1970/1971. Str. 1-4.

7. Menac A. Fink-Arsovski Z. Venturin R. Hrvatski frazeoloski rjecnik / A. Menac, Z. Fink-Arsovski, R. Venturin // Zagreb i Naklada Ljevak, 2003. - 414 str.

8. Mihaljevic M., Kovacevic B. Frazemi u govornim i pisanim medijima // Rijecki filoloski dani 6 / ur. I. Srdoc-Konestra, S. Vranic. - Rijeka, 2006. Str. 141-164.

9. Mihaljevic M. Kovacevic B. Frazemi kroz funkcionalne stilove // Jezik, casopis za kulturu hrvatskoga knjizevnog jezika, 53/1 / ur. S. Ham. - Zagreb, 2006. Str. 1- 15.

10. Parizoska J. Semanticke modifikacije frazema u novinskim naslovima / J. Parizoska // Jezik i mediji -jedan jezik i vise svjetova i zbornik HDPL-a / ur. J. Granic. - Zagreb, Split, 2006. Str. 533-540.

11. Parizoska J. Pragmaticki aspekti modifikacija frazema u novinskim naslovima J. Parizoska // Slavenska frazeologija i pragmatika / Славянская фразеология и прагматика / ur. Z. Fink-Arsovski, A. Hrnjak. -Zagreb : Knjigra, 2007. Str. 173-177.

12. Petrovic V. Neki tipovi transformacija frazeoloskih izraza u jeziku novina / V. Petrovic // Zbornik za filologiju i lingvistiku, 25/2. - Novi Sad : Matica srpska, 1982. Str. 103-111.

Ковачевич Барбара. Фразеолопчш модифжащ!" в газетних заголовках // Барбара Ковачевич // Учеш записки Тавршського нащонального унiверситету iм. В. I. Вернадського. Серiя: Фiлологiя. Соцiальнi комушкаци. - 2012. - Т. 25 (64), №2 (1). - С. 141-145.

У статп розглянуто модифжацп фразеолопчних одиниць у хорватських газетах, зокрема типи модифжацш, що вiдображенi в газетних заголовках. Здшснено спробу виявити частотнiсть фразеологiчних модифжацш.

Ключовi слова: фразеолопя, фразеологiчна одиниця, модифiкацiя, газетш заголовки, хорватська мова.

Kovachevich Barbara. Idiom Modifications in Newspaper Headlines / Barbara Kovachevich // Scientific Notes of V. I Vernadsky Taurida National University. - Series: Philology. Social Communications. -2012. - V. 25 (64), №2 (1). - P. 141-145.

The paper discusses the creative use of idioms in the Croatian press. The focus is on the types of modification which occur in newspaper headlines. The paper also attempts to examine whether certain type of idiom modifications are more frequent then others.

Key words: phraseology, idioms, modifications, newspaper headlines, the Croatian language.

Стаття надШшла до редакци 23 травня 2012 року

i Надоели баннеры? Вы всегда можете отключить рекламу.