CC BY
6VISEJEZICNI RJECNIK POREDBENIH FRAZEMA
(Zeljka Fink Arsovski i sur.: Hrvatsko-slavenski rjecnik poredbenih frazema, KNJIGRA, Zagreb, 2006., 439 str.)
Cetiri godine nakon objavljivanja monografije Poredbena frazeologija - pogled izvana i iznutra (FF press, Zagreb, 2002., 128 str.), uvazena hrvatska frazeologinja Zeljka Fink Arsovski upotpunila je svoja istrazivanja o poredbenim frazemima izradom devetojezicnoga rjecnika poredbenih frazema pod naslovom Hrvatsko-slavenski rjecnik poredbenih frazema.
Knjiga Zeljke Fink Arsovski prvi je sustavni i visokoprofesionalni pokusaj u hrvatskoj frazeologiji, ali i u svjetskim razmjerima, da se unese red u frazeografski opis jednoga frazemskoga tipa. Premda naslov moze zbuniti jer su u usporedni odnos stavljeni hiponim i hiperonim, naslov zaista odgovara sadrzaju ove knjige. Naime, poredbeni frazemi kao predmet ovoga rjecnika imaju potpunu obradu na hrvatskom jeziku, a zatim su na osam slavenskih jezika navedeni samo frazemski ekvivalenti istoga strukturnoga tipa.
Zbog slozenosti predmeta i opsega koji koncepcija visejezicnoga rjecnika iziskuje organizacija je posla trazila suradnju s vrhunskim jezicnim strucnjacima poznavateljima ciljnih jezika koji su ujedno i frazeoloski educirani. Osim autorice rjecnika, koja je idejno osmislila i koncepcijski ustrojila rjecnik te izradila hrvatsku i rusku stranu rjecnika, na rjecniku su suradivale: Erika Krzisnik (slovenski), Slavomira Ribarova (makedonski), Tatjana Dunkova i Natalija Kabanova (bugarski), Rajisa Trostinska (ukrajinski), Agnieszka Spaginska-Pruszak (poljski), Dubravka Sesar i Slavomira Ribarova (ceski) te Mária Dobríková i Maria Kursar (slovacki). Pri izradi rjecnika suradivale su i Irina Mironova Blazina (lektorica za ruski) i Ivana Vidovic Bolt (suradnica za poljski). Kazala je za sve jezike izradila Anita Hrnjak.
Knjiga se sastoji od: Predgovora (5 - 58), poglavlja Osnovni podaci o rjecniku (59 - 141), Hrvatsko-slavenskoga rjecnika poredbenih frazema (143 - 346), Kazala (347 - 430), Popisa izvora i Literature (431 - 436). Predgovor nosi pecat dosadasnjih autoricinih razmisljanja o poredbenim frazemima, koje u prvom redu razgranicava od slobodnih poredaba. Za razgranicenje poredbe i poredbenoga frazema nije relevantan samo strukturni, semanticki i sintakticki kriterij, vec ce vaznu ulogu pri njihovoj frazeologizaciji odigrati ustaljenost i reproduktivnost. Ustalivsi se u govoru mnoge su poredbe presle u frazeoloski fond jezika i time ga obogatile. Takoder, autorica se u ovom rjecniku ogranicava na poredbene frazeme trodijelne (A+B+C, npr. debeo kao svinja, pljusti (lije) kao iz kabla) i dvodijelne strukture (B+C, npr. kao nov, kao grom iz vedra neba). U trodijelnih je frazema sastavnica A najcesce nedesemantizirana, tj. drzi svoje leksicko znacenje. Kao zajednicka poveznica cijeloga strukturnoga tipa, sastavnica C najvise utjece na formiranje frazeoloskoga znacenja. Pritom ovaj strukturni tip karakterizira slikovitost, snazno ekspresivno i konotativno znacenje.
Zanimljivim i vjesto odabranim primjerima autorica pokazuje na temelju kojih se i kakvih slika stvaralo identicno frazeolosko znacenje u razlicitim slavenskim jezicima, koji su imali ista ili slicna izvorista, koliko je poredbenih frazema u slavenskim jezicima pod utjecajem mitologije i Biblije, koliko u njima ima utjecaja vlastite nacionalne povijesti, koliko je i koja je simbolika zivotinja utjecala na formiranje frazeoloskoga znacenja te koje su osobine zivotinja u kojim jezicima bile jace motivirajuce od drugih. Primjerice, bik u poredbenim frazemima biva simbolom za snagu, bijes i zdravlje, ali distribucija tih osobina nije u svim slavenskim jezicima ista. Tako se jak covjek (jak kao bik) usporeduje s bikom u svim slavenskim jezicima, bijesan se covjek (bijesan kao bik) usporeduje s bikom samo u hrvatskom, bugarskom, ceskom i slovackom, u slovenskom i makedonskom usporeduje se s risom, u ruskom s vukom i medvjedom, a u poljskom sa psom. Zdrav se covjek u vecini jezika takoder moze usporediti s bikom (zdrav kao bik), dok se u slovenskom usporeduje s ribom, u makedonskom sa slonom, a u ceskom s risom.
U poglavlju Osnovni podaci o rjecniku autorica razraduje koncepciju rjecnika, iznosi nacela za odabir grade i nacin njezine obrade. Takva su poglavlja u frazeoloskim rjecnicima kljucna za korisnika koji pomnim iscitavanjem dobiva vazne obavijesti kako se sluziti rjecnikom. Takoder,
Филолошки студии
navedena su dva uvodna poglavlja prevedena s hrvatskog na sve ostale slavenske jezike koji su ukljuceni u ovaj rjecnik, sto ce svakako omoguciti bolju recepciju rjecnika.
Sredisnji dio knjige cini devetojezicni rjecnik poredbenih frazema. Slavenski su jezici izabrani tako da u njima budu zastupljene sve tri slavenske jezicne podskupine (istocna, juzna i zapadna). Polazni je jezik hrvatski, a ciljni su jezici: slovenski, makedonski, bugarski, ukrajinski, ruski, poljski, ceski i slovacki. Obradeno je 540 hrvatskih poredbenih frazema i to samo onih s poredbenim veznikom kao. Broj je ekvivalenata u ostalim jezicima manji iz cega dobivamo podatak da je najmanje strukturne podudarnosti uspostavljeno sa slovenskim (347) i poljskim (380), dok je najvise uspostavljeno s ukrajinskim (517), slovackim (503) i makedonskim (486). Hrvatski se frazemi javljaju samo na jednom mjestu u rjecniku gdje prema ustaljenom redoslijedu nadnatuknica imaju potpunu obradu. Frazemi ciljnih jezika javljaju se i kao ekvivalenti razlicitih hrvatskih frazema.
Rjecnicki je clanak pod odgovarajucom nadnatuknicom oblikovan na sljedeci nacin: uz hrvatsku se frazemsku natuknicu nalazi pripadajuce frazeolosko znacenje (definicija), a zatim slijedi primjer kojim se ilustrira uporaba frazema. Nakon toga slijede frazeoloski ekvivalenti na osam slavenskih jezika. Nadnatuknica je ustanovljena prema morfoloski nosivoj sastavnici iz C-dijela hrvatskoga frazema. Pri uspostavljanju frazemske natuknice nije uspostavljen odnos varijantnosti nosive sastavnice, vec je svaka od njih dobila svoje mjesto u rjecniku. Primjerice, medusobno leksicki varijantni frazemi kao od brda odvaljen i kao od brijega odvaljen obradeni su na dvama mjestima u rjecniku: prvi pod nadnatuknicom BRDO, a drugi pod nadnatuknicom BRIJEG. Ipak, varijantnost je kod nenosivih rijeci sustavno zabiljezena na svim razinama. Informativnost frazemske natuknice postignuta je uporabom razlicitih tipova zagrada i slova sto ukazuje na ozbiljna promisljanja o bitnim obiljezjima frazema - ustaljenosti sastavnica i njihovu redosljedu. Rjecnik iznad svega postuje strogo postavljene kriterije o granicama frazema sto se reflektira u navodenju kolokata i rekcije frazema.
Definiranje je frazema sazeto i informativno, a velika je pozornost posvecena izboru primjera (s obzirom na viseznacnost i razlicito kategorijalno znacenje). U nedostatku pisane potvrde sastavljeni su odgovarajuci primjeri koji pokazuju da mnogi poredbeni frazemi postoje u usmenoj komunikaciji i vrlo su frekventni, ali nisu nikada zabiljezeni u pisanom mediju. Te potvrde isticu suvremenost rjecnika (usp. primjere kod frazema: crn kao Cigo, spremati se kao gladan srat, glup kao guzica, kao isprebijan, slan kao more).
Ekvivalenti na osam slavenskih jezika izabrani su tako da imaju poredbenu strukturu te identicno frazeolosko i kategorijalno znacenje. Mala su odstupanja u strukturi uzeta u obzir ako frazemi vode jednakom frazeoloskom znacenju, te ako im se poklapa ekspresivno i konotativno znacenje. Takoder, pozornost je posvecena podudaranju rekcije, kolokativnosti, odnosa zivo/nezivo i uporabe vidskih parnjaka. U slucajevima odstupanja sve je obiljezeno i veoma transparentno. Kako ovaj tip frazema karakterizira velika doza slikovitosti, frazemski su ekvivalenti birani prema istoj slici C-dijela. Ako takav frazem ne postoji birani su frazemi koji unutar istoga strukturnoga tipa imaju sto slicniju sliku.
U segmentu pronalazenja odgovarajuceg frazemskog ekvivalenta autorice su se posebno potrudile oko frazema koji su vezani uz nacionalnu tematiku, povijesne likove ili povijesne dogadaje (usp. jak kao Kraljevic Marko, provesti se (proci) kao Janko na Kosovu). Ekvivalentni su frazemi, u frazeologijama jezika kojima pripadaju, takoder obiljezeni kao nacionalni frazemi. Medutim, frazem kao guske u magli koji Hrvati dozivljavaju kao izrazito nacionalno obiljezen i u svojoj ga svijesti povezuju s imenom Stjepana Radica u istom je obliku prisutan u makedonskom i bugarskom j eziku.
Iz rjecnika se vidi da je trodijelni strukturni tip poredbenih frazema znatno brojniji, da dvodijelnih ima veoma malo (svega 37 frazema) te da su kolokacijski ograniceni. Jedan dio frazema, iako brojem manji, zbog fakultativnosti poredbenoga veznika moze promijeniti svoju strukturu (nov <kao> ispod cekica, <kao> saka u oko), a uslijed fakultativnosti pridjevnoga A-dijela neki frazemi uz trodijelnu strukturu mogu imati i dvodijelnu (<jasno> kao jedanput jedan, <gol> kao od majke roden).
U Hrvatskoj je ovo prvi frazeoloski rjecnik koji sustavno biljezi razlicita kategorijalna znacenja frazema (ko bog - 1) odlicno, izvrsno; 2) odlican, izvrstan; kao pokisla kokos - 1) jadan, potisten; 2) jadno, potisteno). Do sada je upotreba frazema s razlicitim kategorijalnim znacenjima bila ili neuocena i nezabiljezena, ili zapazena, ali neadekvatno obiljezena.
Nakon rjecnickoga dijela slijede Kazala za svaki jezik u kojima su frazemi poredani abecedno ili azbucno prema prvoj frazemskoj sastavnici s uputnicom na hrvatsku nadnatuknicu pod kojom je frazem obraden (u slucaju hrvatskoga jezika) ili pod kojom je doveden u ekvivalentan odnos. Frazemi koji se javljaju kao ekvivalenti na vise mjesta u rjecniku upuceni su na sve nadnatuknice pod kojima su smjesteni. Pored kazala, korisniku rjecnika od velike pomoci mogu biti ilustracije kojima je pojasnjen frazemski clanak na prve i zadnje dvije unutrasnje stranice tvrdih korica.
Iako je svrha dvojezicnih i visejezicnih rjecnika uglavnom didakticka, ovaj rjecnik dobrim dijelom nadilazi tu svrhovitost jer daje bogatu gradu i temelje otvaranju znanstvenih frazeolosko-komparativnih istrazivanja medu srodnim jezicima. Takva nam istrazivanja mogu pruziti uvid u to kako pripadnici pojedinih kultura vlastitim jezikom konceptualiziraju svijet oko sebe. Poredbeni frazemi u devet slavenskih jezika donose pregrst podataka kojima se popunjava slika o kulturi slavenskih naroda, njihovoj pojedinacnoj i zajednickoj povijesti, njihovim vezama, tradiciji, vjeri, mitologiji i obicajima.
Zakljucno treba naglasiti i to da su se pri izradi ovoga rjecnika poklopile mnoge sretne okolnosti: jedinstvena ideja i inicijativa glavne autorice, probrani tim jezicnih strucnjakinja, znanstveni entuzijazam koji je prepoznat i sa strane recenzenata i sa strane izdavaca, sto je u konacnici rezultiralo vrhunskim lingvistickim djelom koje se po svojoj originalnosti trenutacno ne moze usporediti ni sa cime u svjetskoj frazeografskoj produkciji, a koje ce svakako popuniti veliku prazninu u slavistickoj frazeografiji.
Barbara Kovacevic
