CC BY
4prethodno priopcenje UDK: 316.723(497.6)"2006/2016"
TRAGOVINA KOZI GRADA - MOSTARSKI GRAFITI OD 2006. DO
2016. GODINE
Mirna Brkic Vucina
Filozofski fakultet Sveucilista u Mostaru, Bosna i Hercegovina
Goran Zovko Siroki Brijeg, Bosna i Hercegovina
Keywords: Graffiti, Mostar, inscriptions, drawings, street art, rebellion, provocation, medium of expression public representations of social reality.
Abstract: The need for a public announcement of its existence and expressing their own power leads individuals to test it on the walls express their inner concerns via text or images. Graphite (the Greek word grafo and Italian word graffito) is carved, lettering or drawing on a wall or other surface. In words and pictures, with the stylus, paint, spray creates sentences, slogans, pictures and figures, usually witty and spiteful content. They are characterized by the appearance of almost exclusively in urban areas is not Mostar's urban environment is no exception to this rule. It is in recent years the phenomenon of graffiti and their printing years commonplace. The paper presents the results of research and writing Mostar's text graphite. The study was conducted continuously since 2006. until 2011. and was repeated in 2016. Presume that view of graffiti gives true insight into the life of the city and the lives of citizens, because the media is not moderated absolutely no aesthetic or cultural norms. In Mostar's graffiti face of love, political or ethnic, fan, comedy, social, sexual-free, educational, friendly, religious and worldview topics and are thus and Mostar's graffiti and medium of expression of the public, especially younger urban population.
Kljucne rijeci: grafiti, Mostar, medij izrazavanja javnosti, reprezentanti drustvene stvarnosti.
Sazetak: Potreba za javnim oglasavanjem svog postojanja te iskazivanja vlastite snage pojedince dovodi u kusnju da na zidovima iznesu svoje unutarnje preokupacije putem teksta ili slike. Grafit (grc. grafo i tal. graffito) je urezan, utisnut natpis ili crtez na zidu ili nekoj drugoj povrsini. Rijecima i slikama, pomocu pisaljke, boje, spreja stvaraju se recenice, parole, slike i figure, najcesce duhovita i zajedljiva sadrzaja. Karakterizira ih gotovo iskljucivo pojavljivanje u urbanim
sredinama pa ni urbana mostarska sredina nije izuzetak od tog pravila. U njoj je posljednjih godina pojava grafita i grafitarenja godina uobicajena pojava. U radu je predstavljen rezultat zapisivanja i istrazivanja mostarskih tekstualnih grafita. Istrazivanje je provedeno u kontinuitetu od 2006. do 2011. te je ponovljeno 2016. godine. Polazimo od teze da pogled na grafite daje stvarnosni uvid u zivot grada i zivote gradana jer taj medij nije moderiran estetskim ili kulturoloskim normama. U mostarskim grafitima se susrecu ljubavne, politicko-nacionalne, navijacke, humoristicne, socijalne, seksualno-vulgaristicne, obrazovne, prijateljske, religijske i svjetonazorske teme te su stoga mostarski grafiti i medij izrazavanja javnosti, posebno mlade urbane populacije.
I. Uvod
Grafite karakterizira gotovo iskljucivo pojavljivanje u urbanim sredinama pa ni urbana mostarska sredina nije izuzetak od tog pravila. U njoj je posljednjih godina pojava grafita i grafitarenja uobicajena pojava. U veéim urbanim sredinama (npr. Zagrebu) postoje lokacije koje su dodijeljene za pisanje grafita, dakle javljaju se mjesta preventivnog neutraliziranja subverzije, kad grad ili vlast odreduje mjesto gdje se smiju ili bas trebaju raditi grafiti. Takva mjesta u Mostaru jos uvijek ne postoje. U Mostaru je stoga poruseni sredisnji dio grada postao idealnom pozornicom majstorima grafita za neke nadahnute kreacije. Npr. zgrada bivse Staklene banke, zidovi oko parka Zrinjevac, gradiliste Hrvatskog narodnog kazalista Mostar, OKC Abrasevié neke su od lokacija na kojima se mogu vidjeti dojmljivi slikovni grafiti.
No, hoza grada Mostara uvelike je ispisana i grafitima u tekstualnoj formi, koji su predmet ovog istrazivanja. Njihova pojavnost nije ogranicena na odredeni do grada nego ih uocavamo diljem Mostara na proceljima zgrada, trgovina, skola itd. Istrazivanje tekstualnih mostarskih grafita provedeno je u dva navrata. Tekstualni grafiti zapisivani su u kontinuitetu od 2006. do 2011. godine, a zapisivanje i istrazivanje je ponovno provedeno 2016. godine.
II. Grafiti i grafitarenje
Potreba za javnim oglasavanjem svog postojanja te iskazivanja vlastite snage pojedince dovodi u kusnju da na zidovima iznesu svoje unutarnje preokupacije putem teksta ili slike. Grafit (grc. grafo i tal. graffito) urezan je, utisnut natpis ili crtez na zidu ili nekoj drugoj povrsini. Rijecima i slikama, pomoéu pisaljke, boje, spreja stvaraju se recenice,
parole, slike i figure, najcesée duhovita i zajedljiva sadrzaja. Iako grafite u modernom vremenu nalazimo gotovo iskljucivo urbanim sredinama, povijest grafitarske djelatnosti seze u daleku proslost kada je covjek pismom i drugim grafijskim sredstvima ostavljao svoj trag u vremenu i prostoru. „Gotovo od samih svojih pocetaka, pisanje po zidovima i drugim prostorima funkcionira kao svojevrstan atak za uvrijezene, ukalupljene i zapredene kanale izrazavanja i komuniciranja." (Lalié, Leburié, Bulat 1991:24) Najstariji ocuvani crtezi na zidovima peéina Francuske (Lascaux) i Spanjolske (Altamira) su iz mladeg kamenog doba, a na njima su predocene teme lova, motivi zivotinja i magijske prakse. Crtezi americkih Indijanaca, datirani oko 10 000 pr.n.e., prikazuju simbole plemena, slike lova, inicijacije i druge rituale. Istrazivaci pronalaze tragove i u prvim slikanjima na zidovima peéina, osobito u staroegipatskoj uporabi te u razgranatom sustavu hijeroglifa. Prekretnica u razvoju grafita je razvijanje pismenosti, kao i pojava krséanstva koje donosi natpise i crteze s karakteristicnim vjerskim sadrzajem. Proslost ljudskog roda bila je upotpunjena mnogim grafitima koji predstavljaju vazan trag djelovanja pojedinaca ciji se glas potiskivao.
Drazen Lalié je grafite definirao kao „izraze razlicitih znacenja predocene crtanjem, urezivanjem i pisanjem po zidovima i drugim javnim prostorima nenamijenjenima toj svrsi. Oni su neinstitucionalan i neformalan oblik komuniciranja pojedinaca i grupa, kako medusobnoga, tako i sa sirim drustvenim okruzjem." (Lalié, Leburié, Bulat 1991:35) Oblici u kojima se pojavljuju grafiti su brojni pa nije jednostavno izvesti neku egzaktnu ili jednoznacnu klasifikaciju. „Grafiti se svakako mogu podijeliti na one kojima je primarna namjera odaslati verbalnu poruku, zadrzavajuéi se na razini pismovnih slogova, i na one koji imaju ambiciju likovne ekspresije. Dok su prvi sveprisutni, vrlo raznoliki i podlozni vjecitom negodovanju, drugi su u ambicioznijim primjerima poprimili status cijenjene vjestine, postajuéi neizbjezan dio urbane ikonografije." (Mrduljas 2004:64)
Grafitarenje je proizvod novijega vremena kao izraz moderne komunikacije te djelatnost pretezito gradske populacije koju su potakle specificnosti modernoga gradskoga zivota da preko grafita pokazu osobni pogled na svijet. Pisci grafita su u izravnom sukobu s uobicajenim i dopustenim normama prihvatljivog ponasanja. Grafiti cesto izazivaju dvostruke reakcije, jedni tvrde da je to oblik umjetnickog izrazavanja, a drugi kako je rijec o vandalizmu i unosenju nereda u prostor. Grafiti su najrasprostranjeniji na zabranjenim povrsinama, poput zidova stambenih i poslovnih zgrada, kuéa i javnih ustanova, plocnika, procelja i drugih prostora, stoga se takav cin naziva i odrazom nekulture. Taj umjetnicki izricaj cestoje na meti policijskih sluzbi, stoga autori grafita postaju
prijestupnici i krivci koji ruse te „unakazuju" svijet i okolis. No, postoje i drukcija misljenja. Sarenilo grafita cesto cini prostor manje monotonim i zivopisnijim, svojom hladnoéom urbani prostor navodi mlade da ga ucine sebi bliskijim. Grafiti opominju zagusljivu sivu zivotnu ozbiljnost, a okruzenje gradskog sivila, nebodera, sivih blokova, okolisa stvara pobunu protiv takvog prostora. Prema tome, grafitarenje je aktivna pobuna i teznja da se takav prostor izmijeni. „Ono sto grafite odjeljuje od ostalih vizualnih elemenata gradskog pejzaza jest njihova autenticnost, izvornost geste koja varira od prozaicnog ostavljanja traga do domisljatih i viseznacnih poruka ili pak likovno upecatljivih slika. Za razliku od tehnicki i oblikovno sofisticiranog propagandnog materijala koji guta vizualni okolis, grafiti su u organskijem, izravnijem odnosu prema podlozi na koju su naneseni." (Mrdulj as, 2004: 64)
Glavna obiljezja grafita su nezakonitost i nepravilnost te krsenje odredenih zabrana. Osoba koja crta ili ispisuje grafit postaje autorom tekstualnog ili slikovitog djela koje predstavlja njegovo psiholosko stanje, individualnu egzistenciju, grupnu pripadnost te stvaranje i oglasavanje postojanja posebnih stilova. Grafiti su vrsta komunikacije koju grafitar uspostavlja s drugima, a svoje osjeéaje i zelju za promjenama pokazuje kroz stvaralastvo, talent, posebnost i razlicitost od drugih. Svaki grafit je informacija i komunikacija noseéi jezik javnog govora kroz transformiranje sfere privatnosti pojedinca u javno iznosenje vlastitog misljenja. U toj javnoj komunikaciji autor grafita postaje posiljatelj poruke koji ima kontrolu nad promatracem, odnosno primateljem poruke. Uvjerljiva pozicija govornika cesto stvara potvrdu u promatracima koji ostaju pod dojmom grafita, a taj nacin podrzavaju status nepoznatog autora s kojim suosjeéaju. Grafitar zeli biti primijeéen pisuéi spontanu, iskrenu i neposrednu poruku, razumljivu svima, a unutrasnju tenziju mogu razumjeti samo istomisljenici. Pojedinac javno, bez straha progovara o svome problemu, a da bi se ostavio dojam, izrazito je vazan sadrzaj poruke. Pojedinci koji suosjeéaju s autorom grafita cesto se nalaze u slicnoj situaciji te kod njih tuda intima budi reakciju. Iscitavajuéi sadrzaj poruke, dolazi se do spoznaje dusevnog stanja autora grafita te se cesto moze prepoznati dob, spol i psiholosko stanje. Kako je njegov identitet zastiéen, ne postoje granice u njegovoj stvaralackoj slobodi.
Grafiti se mogu promatrati i kao knjizevna struktura u skladu sa zakonitostima napisane i ostvarene rijeci, posebice u kontekstu knjizevnoga. U tom znacenju grafit je diskurs i kao takav konkretna manifestacija jezika u posebnom kontekstu. To ga cini viseslojnim, jer su podjednako vazni i njegovi jezicni elementi kao sredstva informacije i okolnosti specificne komunikacije: recipijenti, prostor i vrijeme, kao izvanjezicni cimbenici.
Grafitarenje je djelatnost najcesée muske adolescentske populacije, ali postoje primjeri i zenskih natpisa. Kako bi pojedinac postao autorom grafita, nije potreban odreden stupanj obrazovanja niti znanja. Grafitari se sluze jednostavnim znakovima i gestama s podosta gramatickih pogresaka, krsenja komunikacijskih pravila, psovki, ali i dvoznacnog teksta. Uz samu poruku grafita, pogreske u pravopisu, padezu, sintaktickoj konstrukciji recenice ili odabiru rijeci bude paznju kod obrazovanijih promatraca. Zbog jezicnih pogresaka posilj atelj poruke, odnosno autor grafita cesto skreée paznju primatelja poruke, odnosno promatraca na odstupanje od jezicnih normi koje Dubravko Skiljan u svojoj knjizi Javni jezik (2000.) naziva „bukom u kanalu". Pod tim nazivom podrazumijeva se poruka grafita koja je „osteéena", odnosno odstupanje od jezicnih normi kojim se umanjuje komunikacijska djelotvornost poruke. Posiljatelj poruke ponekad nije komunikacijski djelotvoran, jer ne moze zadovoljiti ocekivanja primatelja poruke. On odstupa od kontrole misli te iznosi svoj svijet i drukciju osobnost. Poruke grafita su cesto usmjerene na budenje svijesti pojedinaca misleéi da je malo istomisljenika koji sute i ne oglasavaju se. „Na raskidanje komunikacijskog protokola anarhicnom formom pisanja i crtanja po zidovima autori grafita bivaju potaknuti svojom svijeséu, ili cak (kolektivnom) podsvijeséu o tome da ne uspijevaju, odnosno da nisu u moguénosti komunicirati na uobicajen i drustveno prihvatljiv nacin." (Lalié, Leburié, Bulat 1991:32)
III. Mostarski grafiti od 2006. do 2011. godine
U gradu Mostaru autori grafita su uglavnom mlada urbana populacija. „Rijec je o generaciji mladih koji su prozivjeli rat, autoritarnu vlast, ogranicenja gradanskih sloboda, nemoguénost drustvenog napredovanja, gubitak sigurnosti te smanjenje broja radnih mjesta." (Tomié Koludrovié, Leburié, 2001:14) Sve teze se ostvaraju ideali tradicionalne odraslosti, pomicu se dobne granice kad je u pitanju zaposlenje, brak i radanje djece. Drustvo neprestano podcjenjuje mlade i njihove ideje, stavove i ponasanje. Mladi zive s roditeljima, tesko se osamostaljuju te odlaze u svijet u potrazi za boljom buduénoséu. Drustvena stvarnost, prozivljeni rat, politicki zivot, nesretne ljubavi i sportski interesi prisiljavaju pojedince da iskazu vlastite motivacije, nezadovoljstva, potrebe i zelje.
Grafiti su prepuni svakodnevnog govora, metafora, metonimij a, ali i drskog, rugalackog i psovackog. Unutrasnja dinamika se oslanja prvenstveno na paradoks, odnosno nepomirljivost s modernim zivotom te
porugu i gadenje nad bezdusnosti suvremenog, drustvenog i gradskog zivota. Tako smo 2008. na zgradi preko puta Mercatora (sada se tu nalazi Konzum) zabiljezili grafit Otvorite muzej a ne hipermarket.
Pisuéi grafite, mladi ljudi iskazuju svoj svjetonazor1, pogled na zivot, npr. Nije vazno koliko nego kako zivimo! (2006.); Ljudi budite ljudi (2009.); Kad svi misle isto nitko ne misli mnogo (2009.). Cesti su grafiti u kojima je lucidno ogoljen moderni svijet u kojem vlada konzumerizam i materijalizam: U mladosti sam mislio da je novac sve, a sad sam u to siguran (2007.). „Glavni svjetonazor grafita uglavnom je egzistencijalisticki: pisati, postojati i biti ovdje. Jedan je grafit rekao: Prskam, dakle jesam." (Botica, 2000: 227) Takvi grafiti u kojima grafitar ima tek potrebu ostaviti svoj trag u vremenu i prostoru nisu rijetkost ni u Mostaru: Zasto pises po zidu? Zato sto je tu! (2006.); Evo mi samo da se potpisemo (2009.); Dosadna zgrada je jos uvijek dosadna! (2006.); Daba ti je krecit! (2009.).
Dvije najcesée teme i u mostarskim grafitima su seks i politika.2 Grafitar se u ime naroda beskompromisno poigrava s obje teme, a pisuéi takve poruke, vjeruje u moé svojih dosjetki. Npr. Mi nismo indijanci, necemo u rezervat (2006.). Od 2006. u mostarskim grafitima se zrcali poratno vrijeme, razocaranost novonastalom situacijom u kojoj vladaju
1 Jos neki od grafita koji su se mogli procitati u Mostaru u periodu od 2006. do 2011.: ZIVOT JE NEPOSTEN POMIRI SE S TIM (2006.)
BOLJE DA ME MRZE ZBOG ONOG STO JESAM, NEGO DA ME VOLE ZBOG ONOG STO NISAM (2006.)
SVUDA MUSKARCI I ZENE, LJUDI NIGDJE! (2006.) DOBAR I LUD JE ISTO (2006.) IZBJEGAVAJ ZIVOT DA TE NE BI UBIO! (2006.) PRED SKOLJKOM WC-A SMO SVI JEDNAKI! (2006.)
BOLJE UMRIJETI SA CISTOM SAVJESTI NEGO UMRIJETI SA PRLJAVOM! (2007.)
VARAJ AL NE DOZVOLI DA TE PREVARE (2008.)
KAD IMA VOLJE IMA I NACINA (2009.)
COVJEKA DUSA BOLI VISE NEGO KOSTI (2009.)
BITI VELIKI COVJEK ZNACI BITI NESHVACEN (2009.)
NIT SU ONI VOLJELI NAS NIT SMO MI VOLJELI NJIH (2011.)
2
Donosimo izbor politicko- nacionalnih grafita zabiljezenih od 2006. do 2011.: VUKOVAR GRAD HEROJ (2006.) ANTE GOTOVINA HEROJ!!! (2006.) BOG, DOMOVINA I ANTE GOTOVINA! (2006.) ANTE MOSTAR JE ZA TE! (2006.)
CEKALA MAJKA DA UGLEDA SINA, ALI JOJ GA UZELA DOMOVINA (2006.) BRATSTVO I JEDINSTVO! (2008.) THOMPSON MOJ PREDSIJEDNIK (2009.)
materijalizam i beskrupulozno profiterstvo: Nekome metak, nekome imetak (2006.); Sto se nisam nakropara, ostat cu sirotinja! (2008.). Kao lakmus papir reagiraju grafiti na tesku socijalnu situaciju u Mostaru i Bosni i Hercegovini : Kad umrem otici cu u raj, jer sam zivio u paklu... (2007.). No, nisu rijetki niti grafiti u kojima ima optimizma i vjere u bolje dane i nadolazeée promjene: Volim Mostar makar vaki (2006.); Svi razliciti svi jednaki (2008.).
Od 2006. medu najceséim grafitima su i ljubavni grafiti3, vrlo inventivni i duhoviti: Zbog Ijubavi se ne ubija, zbog Ijubavi se zivi (2006.); Ljubav je tezak posao, ali zbog tebe sam spreman raditi prekovremeno... (2007.).
Cesti su navijacki grafiti4, sto ne iznenaduje jer su autori grafita uglavnom muska adolescentska populacija: Volim Zrinjski svoj vise od mame i tate!!! (2007.).
U grafitima se nerijetko spominje droga, alkohol i drugi opijati te opéenito odanost veselju i zabavi kao zaboravu politicke i socijalne situacije: Radim na crno, trosim na bijelo (2008.). Ono sto, izmedu ostalog, karakterizira Mostar je specifican mostarski humor5, sklon cinizmu i
3
Donosimo izbor mostarskih grafita od 2006. do 2011. godine u kojima dominira motiv ljubavi:
LJUBAV JE POBJEDNIK IAKO IZA SEBE OSTAVLJA TOLIKE ZRTVE (2006.)
AKO TE NETKO NE VOLI ONAKO KAKO TI TO ZELIS, NE MORA ZNACITI DA TE
NE VOLI CIJELIM SVOJIM BICEM...IVANA VOLIM TE!!! (2007.)
NEKA MI NEBO NE ZAMJERI TO, ALI TI SI JEDINO CEMU SE MOLIM! (2008.)
NEKA CIJELI SVIJET ZNA DA TE LUDO VOLIM (2008.)
DE SE LJUBAV USELI TU SE PAMET ISELI (2008.)
NA OVAJ DAN RODILO SE SVE NA SVIJETU STO VOLIM 8.12.1996. (2008.)
VODITE LJUBAV A NE RAT (2008.)
LJUBAV I GLAD VLADAJU SVIJETOM (2009.)
ANDJELE BEZ TEBE SVAKI DAN BESKRAJAN SVAKA NOC PREDUGA SVAKA RIJEC SUVISNA SVAKI PONOR BEZ DNA HVALA TI STO POSTOJIS (2011.)
4 CA JE ZIVOT BEZ HAJDUKA! (2008.)
NE MASI NOVINAMA, ISPAST CE VELEZ! (2008.)
ZRINJSKI, SMECARI JEDNI! (2008.)
ULTRAS (2008.)
ZRINJSKI JE NAJBOLJI! (2008.)
I DEDO MIJ JE NAVIJAO ZA VELEZ (2008.)
SVE LASTE LETE PRAMA JUGU A VELEZ U LIGU DRUGU (2008.) VELEZ NIJE ISPO SAMO JE MORAO SKOCITI DOLE (2009.) TORCIDA HRPA INVALIDA (2009.) ZRINJSKI JE ZIVOT I VISE OD TOGA (2011.)
5 SVIJET JE VELIKA MENOPAUZA! (2006.)
NE ODGADAJ ZA SUTRA ONO STO MOZES ODGODITI ZA PREKOSUTRA. (2006.) SLOM ZIVACA JE NASLJEDAN. DOBIVAMO GA OD VLASTITE DJECE! (2006.) TKO RANO RANI, IMA PODOCNJAKE! (2007.)
etiketiranju, sto je naslo plodno tlo u grafitima. Navedimo samo neke primjere: Drzi do osobne higijene da ne bi stvorila trecu vrstu (2006.); Cuvam zenshu djecu od 18-24 godine (2006.); Rad je sladah, al ja nisam secer! (2006.); Prodajem hravu (nije luda) (2007.); Cistim po hucama. Lopov (2009.); Rehla mi je Romeo bicu tvoja Julija. Pobjego sam jer ne zelim da umrem mlad (2008.).
Cesti su stereotipi i izrazena mizoginija: Da mi je zensha pamet pa da se malo odmorim (2007.); Zenshe su hao wc. Ili su prljave ili su zauzete. (2007.). Istice se podjela mi (grafitari) i oni (svi ostali): Nasa ulica nasa pravila (2008.); Nit su oni voljeli nas nit smo mi voljeli njih (2011.) Prezir prema institucionalnom reflektira se i kroz videnje skole i obrazovanja kao gubljenja vremena6: Aho je zivot shola, onda je smrtovnica diploma (2006.); Shola je jedina ustanova u hojoj zivotinje muce ljude (2007.); Aho je shola hruh zivjela glad! (2007); Ko uci znace ho hrade imace (2008.). Stoga neki u ispisivanju grafita vide odgojnu svrhu, odnosno „skolu zivota" koju prolazi mlada populacija. Ta „skola" je izraz mladenacke pobune koja se stvara sama od sebe bez ikakvih poticaja sa strane.
U grafitima je cesto poslovicno izrazavanje i aforizmi: Zena hoce da u ljubavi dozivi roman, a musharac hrathu pricu (2007.); Ljubav i glad vladaju svijetom (2009.). No, u grafitima do izrazaja dolazi postmoderno ironiziranje tradicije, dovodenje do paradoksa i apsurda te nije rijedak slucaj da se to cini s polovicama, kao u vidu usmene knjizevnosti koja je i dalje snazno u optjecaju: Ko drugom jamu hopa fizichi je radnih! (2007.); Ne odgadaj za sutra ono sto mozes odgoditi za prehosutra. (2006.); Tho rano rani, ima podocnjahe! (2007.), Tho jede ne boji se gladi! (2007.).
Cesti su u grafitima stihovi popularnih, narocito ljubavnih pjesama, a karakteriziraju ih i pravopisne i gramatickih pogreske; npr. Bolje s pravim bosancima nego s laznim mostarcima (2006.); Thompson moj predsijednih
JA NE PIJEM DA TE ZABORAVIM, VEC DA TE DUPLO VIDIM. (2007.) VADI RUKE IZ MOJIH GACICA! BROJIM DO 1000! (2007.)
AKo STE U WC-U NEMOJTE NIKAD NISTA RADITI NA VRAT, NANOS I NA SVOJU RUKU! (2007.)
AKO JE TRAVA DROGA ONDA SU SVE KRAVE NARKOMANKE! (2007.)
IMA ZENA KOJE TVRDE DA SU SVI MUSKARCI ISTI! PA ZAR TO NIJE MALO
PREVISE ISKUSTVA?! (2007.)
TKO JEDE NE BOJI SE GLADI! (2007.)
KO DRUGOM JAMU KOPA FIZICKI JE RADNIK! (2007.)
JEDNOG DANA KISA JE PADALA DVA DANA! (2007.)
6 U FRANCUSKOJ GORI, U KOREJI GINU, A NASI STUDENTI FUKA PIJU. (2006.) PUSTITE MOZAK NA PASU I IDITE MALO U SKOLU! (2007.) PRODAJEM TITULU UPRAVA ODLAZI (2008.) MASTA JE VAZNIJA OD ZNANJA (2009.)
(2009.). Kao sto je i ocekivano, velik broj grafita napisan je na engleskom jeziku.7
IV. Mostarski grafiti iz 2016. godine
Kad se govori o mostarskim grafitima iz 2016., natpisi se mogu naéi na identicnim identicnim mjestima u gradu kao i prethodnih godina, uz razradu slicnih tema. No, danas su grafiti brojniji te izrazeniji. Prostor djeluje sve zivlji i urbaniji, jer njime upravljaju pojedinci koji su znatno otvoreniji i zeljni paznje. Socijalne slike nezaposlenosti i neimastine dobivaju svoj prikaz u tekstovima pojedinaca koji iznose vlastita opazanja i osjeéaje. Isticuéi razocarenje aktualnom situacijom i kriticki stav prema zivotu, drzavi, nepravdi, siromastvu te strahu za bolje sutra, pojedinci pokazuju svoju pobunu i nadu da ée na taj nacin nesto promijeniti, npr. Sta ako je ovo danas ono sto smo nekadjedva cekali?; Samo 4 mil. imaju srecu da zive u BiH, ostali nemaju tu srecu... ali imaju sve ostalo!
Daleko vise se iznosi tema nacionalnosti. Politicko-nacionalni grafiti su oblik nepostivanja vladajuéih drustvenih normi te pokazuju buntovan odnos prema drzavnim organima, politicarima, strankama i drugim politickim organizacijama. Ispisivanjem grafita, cesto se daje komentar i reakcija na aktualne politicke dogadaje koji su znacajni za daljnji razvoj drustva. U politicko-nacionalnim grafitima prevladava parafraziranje parola te zazivanje povijesti, ratova i nepravdi. Cesto se potencira nacionalnost i politicka opredijeljenost, kao i negativan stav prema drugoj religiji i naciji. Cesta tema su i obljetnice ratnih stradanja. Nerijetko se progovara o jezicima naroda Bosne i Hercegovine te bosanskohercegovackim politicarima i vojnim generalima. Navedimo samo neke od aktualnih grafita8: Hrvatski Mostar; Ne zaboravimo Vukovar; Hocemo kanal na
7 WELCOME TO THE JUNGLE (2006) DONT WORRY, BE HAPPY (2006.)
DONT DRINK AND DRIVE, TAKE JOIT AND FLY (2006) WILD WEST IS THE BEST! (2008.) DON"T BE A GOLF DRIVER! (2009.) PUNK IS NOT DEAD! (2009.)
FIX ME FIX MY HEAD FIX ME PLEASE I DON"T WANNA BE DEAD (2011.)
8 BIT CE OPET NDH! 1941. USTASE MOSTAR 1941. NOZ, ZLICA, CACKALICA! SMRT KOMUNISTIMA SAMO DESNO
ZIVIO TITO
hrvatskom jeziku...; Za dom spremni; Tito i vise niko; Nikad zaboraviti nikad oprostiti. Srebrenica 11.7.1995. Red Army; Od Trebinja do brodskih vrata nije bilo Srba ni Hrvata... Crvena armija. No, ne izostaju ni grafiti u kojima se poziva na mir, toleranciju i zajednicki suzivot: Ljudi ovo je BiH ujedinimo se dosta nacionalnosti; Bolje treci entitet nego rat.
Medu najceséim mostarskim grafitima su i dalje navijacki grafiti.9Autori grafita iznose klupsku pripadnost, odnosno privrzenost klubu
WEST MOSTAR
NE ZABORAVIMO VUKOVAR.
SMRT FASIZMU! SLOBODA NARODU!
NE POSTOJI ZAPADNI MOSTAR.
DAME - RAT JE ZAVRSIO ZA ONE STO SU KRALI...
VASE ZLOCINCE I ZLOCINE VELICAJTE NEGDJE ISTOCNIJE! ZDS
NACIN ZIVOTA 1994.
ZA DOM SPREMNI
TITO I VISE NIKO
ANTE GOTOVINA HEROJ A NE ZLOCINAC.
DRZAVA BOSNA
OVDJE JE SVE POCELO BIH
CRVENO, KAO KRV PALESTINSKA!
ARMIJA BIH
OLUJA.
KAJ BRE BA
NIJE SLOBODA S NEBA PALA. ZA NJU JE SESTRA TRI ZIVOTA DALA. ZAVADI PA VLADAJ.
9 VISE OD SEBE 1905. ZRINJSKI!
SVI IZA GOLA. RED ARMY
UVIJEK LUDI, UVIJEK SPREMNI, UVIJEK TU SMO SAMO JEDNI.
ZAJEDNO SVE OVE GODINE, KROZ POBJEDE I KROZ PORAZE...
MOSTARSKI NITKOVI
HORDE ZLA
MIJO VOBA HULIGANA
I KAD DIJETE PROGOVORI PRVE MU RIJECI ZRINJSKI LJUBAVI. ULTRASI SU NA STAJANJU ZAUVIJEK SAMO VELEZ. CRVENA ARMIJA.
VELEZ NIJE ISPO, SAMO JE MORAO SKOCITI DOLE. SVETINJA HAJDUK. FORZA ZRINJSKI.
I DA GUBIS SVAKI DAN PJESMA BI SE CULA NE BI PRESTALA 1905.
VELEZOVA ARMIJA
VI STE SADA II. LIGA!
NEMA VISE VELEZA, NI STAROG MOSTA!
DINAMO UM'94
JEDNOGA DANA KADA PROBE SVE SA NEBA BODRIT CU TE, JEDNOGA DANA ZRINJA CUT CES MOJ GLAS, VOLIO TE JEDAN ULTRAS PRILOG ZA VELEZ
za koji navijaju. Zeleéi iskazati navijacku euforiju, pisu negativne komentare o suparnickoj skupini ili pozitivne o velikoj ljubavi prema svome klubu: Zrinjski ti si moja sreca; Mostar u srcu, Velez do groba; Zrinjski zivjet ce u nama dok Neretva tece. Ispadi agresivnosti i nasilja u Mostaru cesto bivaju atraktivniji od onog sto sport moze pruziti unutar terena. „Nemoguée je odvojiti problem navijackog nasilja od niza aspekata konteksta u kojem se javlja, od jezika sportskih medija koji vrvi ratnom i militaristickom terminologijom, kao i drugim elementima konteksta sportskog dogadaja, do izvansportskih aspekata socijalizacije, roditelj skog, skolskog i opée drustvenog okruzenja." (Perasovié, 2001:208) U mostarskim navijackim grafitima iscitavaju se prijetnje i poziva na nasilje: Ne mrzim nikog ali njih ne volim; Upadamo kao nevolje, znaci imate problem!
Svakako, grafiti su i dalje izraz pogleda na zivot10: Neznanje je blize istini nego predrasuda; Budi ono sto jesi; Oduvijek su postojale prepreke, preko kojih sam morala prelaziti! U njima se zrcali odnos grafitara, kao zatvorene skupine, prema svima ostalima: Mrzimo sve.
Brojni su kao i prethodnih godina grafiti kroz koje grafitar tek zeli ostaviti svoj trag u prostoru: Trosim sprej, zao mi ga bacit; Nesto bi napiso, al mi nista ne pada na pamet. Ljubav je i dalje kljucna tematika11, ali s
LJUBAV JE BOL ZRINJSKI MOJ!
LJUBAV JEDNU TEKMU NE TRAJE! '81-'16.
SVE NAS ISTA LJUBAV SPAJA. RED ARMY MOSTAR VELEZ
SRCE MOJE VJECNO ZA TEBE KUCA. MOSTARSKA RAJA VELEZ
10 OCI SU OGLEDALO DUSE... MOGU, HOCU, MORAM.
NASE SU MISLI PRETOCENE U PJESMU, STIHOVE TVOJA DUSA ZNA, MUZIKU KOJU CUJES SVAKE NOCI IZ SRCA TI SALJEMO.
11 VOLIM TE JASTUCICU.
LJUBAVI SRETAN TI RODENDAN! 17.09.2016. VOLIM TE! TEBE ZELIM, TEBE SANJAM, TEBE VOLIM, ZA TEBE SE MOLIM. JA DRUGE NECU KVARE MI SRECU. VOLIM TE RONKO
KAO PTICA NA MOM DLANU SKAKUCES, PRIZNACU TI ZASTO VOLIM PROLECE, PODELICU I OVU NOC SA ZVIJEZDAMA, OBASJACU TI LICE KAD BUDES ZASPALA.
LUD SAM ZA TOBOM MACE, ALI LUD SAM ODAVNO, TRAZIM TE OTKAKO ZA TEBE ZNAM.
BEZ TEBE JE SVE NISTA 2013.
RASTE KAO NADA, KAO MORE, KAO GOVOR, KAO POKRET, KAO ZORA, KAO
DETE, KAO KRV, KAO ZELJA MEDU NAMA. EKV 2015.
PILE VOLI TE SAMO TVOJA PRINCEZA 18.02.2015.
24 SATA U MISLIMA
BEBO VOLIM TE!
VOLILA BIH DA MOZES VIDJETI SEBE, ONAKO KAKO TE JA VIDIM, SHVATIO BIH KOLIKO SI POSEBAN. A&A
otvorenijim i osjeéajnijim porukama, sto je nerijetko popraéeno ispisivanjem inicijala imena autora grafita. Cesto se citiraju stihovi poznatih domaéih i inozemnim pjesama, npr. Jos u srcu si mom metak s posvetom. andro; Dzaba sve, al' ja sam na te naviko!! 19.06.; Samo rijetki nadu rijetke! M&G 14.02.; Odkad sam te upoznao, ja vjerujem u andele. M. 10.08.
Na meti kritike nalazi se i dalje obrazovanje, ali, cini se, u manjoj mjeri nego ranijih godina: Sa skolom ti mozes vidjeti svijet mnogo bolje; Uporni zavrsavaju!
LUTKO JA SAM RIJESEN DA VIJECNO S TOBOM PLESEM JA TE VOLIM TI NISTA
U MOM TIJELU S LIJEVE STRANE SKRIVEN SI TI!
VISE SI POSEBAN NEGO STO MISLIS! ZNAS TKO TE VOLI 1.1.2013. 00:35H GILE, VOLIM TE! 16.10.2015.
ODKAD SAM TE UPOZNAO, JA VJERUJEM U ANBELE. M. 10.08. TI SI ZENA ZA SVA VREMENA... LIV (1.5.2014)
PONEKAD POZELIM ZIVOT BEZ KRAJA, PUN TVOJIH POLJUBACA, ZAGRLJAJA. I ZATO ZA TEBE CU SE BORIT DA ZIVIM VJECNO, DA MOGU VJECNO DA TE VOLIM. 16.09.14.
TEBE NE BI MIJENJAO DA DAJU CIJELI SVIJET 1.5.2014.
S TOBOM JE ZIVOTE, ZIVOTLJEPSI...
PATI, PATILA SAM I JA.
S TOBOM SAM NASAO SRECU.
I DOK RIJEKA TECE JA BIT CU TVOJA ZVIJEZDA
LOSI KROJECI KROJE ZASIVEN ZA TEBE JEDINO MOJE. 2.10.
LIMVO TE LABO
ON JE CIJELI ZIVOT MOJ!
SARO VOLIM TE, SAV, SAV SI MOJ SVIJET. 11.04.15.
ANBELA TI SI KRIZ MOM SRCU.
NI SUNCE ZEMLJI KAO TI MENI! M 05.09-05.11.
SVIMA JE POTREBNA LJUBAV.
SACUVAJ VREME I SEBE ZA MENE.
SAMO LJUBAV NIKAD IMAT.
U TIM OCIMA SVEMIR SE OSLIKAVA. ADELA
TAKVAMI SMETAS AL TAKVAMI TREBAS!!! A2 05.11.'14 U I Z <3 VT!
AL VAS MOLIM NE DIRAJTE MOJU PLAVUSU. A.T.
PITALA SI ME STA ZELIM? ZELIM TEBE
ZNAS LI DA SU TVOJE ZELENE OCI CIJELI MOJ SVIJET.
DOZVOLI MI DA OSTANEM U TVOME KREVETU.
S TOBOM BI PLESALA NA VRHU HENDRIXOVOG MOSTA, I NIKAD MI NE BI BILO DOSADNO. ONA VOLI NJU JA SEBE VOLIM.
TI SI SVE STO ZELIM JA! VOLIM TE SANJO LEJLA VOLIM TE NAMRTVO VOLIM TE IAKO SI DEBELA! 20.2.
DOK OVO MOJE SRCE KUCA, ZNAJ DA ZAUVIJEK TVOJ SAM! 14.05.2015.
Popularizacijom izlazaka u disko klubove, dolazi do neizbjeznog susreta s alkoholom i drugim porocima. Prijateljstvo se vise cijeni, a istice se razvoj tehnologije koja pridonosi otudenosti ljudi. Mlade generacije vise poznaju strane jezike preko glazbe, interneta i televizije, stoga se bez poteskoée sluze idiomima drugih jezika, a uz grafite na engleskom jeziku pojavljuju se i grafiti na njemackom i spanjolskom jeziku (sto bi opet bio odraz novih prilika, jedno vrijeme su mladi bili „zaludeni" spanjolskim sapunicama, a sve vise mladih uci njemacki jezik te se zbog teske ekonomske i socijalne situacije odseljava se u Njemacku u potrazi za boljom buduénoséu)12 Npr., Schüler helfen leben; Te estoy mirando me ves?
Kao trajna karakteristika grafita isticu se brojni vulgarizmi, pravopisne i gramaticke pogreske, igre rijeci (Limvo te labo) te uporaba poslovica i aforizmama (Oci su ogledalo duse...; Svima jepotrebna ljubav).
Zakljucno
Grafiti predstavljaju „ulicnu" umjetnost, a kao zastitni znak veéih gradova i neizostavni dio moderne urbane kulture. Svojim sadrzajem postaju reakcijom na drustvene prilike. Autori grafita su cesto buntovni i kreativni, ali i neprilagodeni pojedinci koji prikazuju svoju viziju stvarnosti. Svojim grafitima ruse sve predrasude pretvarajuéi ih u jedan od oblika neformalne komunikacije i medudjelovanja s okolinom. Ako polazimo od teze da pogled na grafite daje stvarnosni uvid u zivot grada i zivot mlade gradske populacije mozemo zakljuciti da mostarski grafiti proucavani od 2006. do 2016. izrazavaju banalnosti svakodnevice, politicka negodovanja, razocaranost te otpor prema drustvenim ogranicenjima i krizi suvremenog zivota kroz osebujne iskaze kojima se obraéaju drustvu. U Mostaru su upadljivo prisutni grafiti u kojima se izrazava razocaranost aktualnom
12 GOOD LIFE TATTOO
WHEN YOU BREATHE I WANT TO BE AIR FOR YOU. 13.11.2010.
SOME PEOPLE ARE SO POOR, ALL THEY HAVE IS MONEY
NUTELLA QUEEN DARIA
SINN FEIN
INSEKT STYLE
HATE PAIN.
WE ARE ALL LIVING UNDER THE SAME SKY
LET'S TALK ABOUT GENDER
TAKE THE RUN AND MONEY
DON'T LET YOUR DREAMS RE DREAMS
THUG 4 LIFE.
ONLY GOD CAR JUDGE ME
politickom, nacionalnom i teskom socijalnom i ekonomskoj situacijom kako u Mostaru tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Mladi ljudi izrazavaju svoje nezadovoljstvo u drustvu u kojem se njihov glas ne cuje, njihova diploma ne vrijedi, u kojem se tesko ekonomski osamostaljuju te su prisiljeni na odlazak inozemstvo u potrazi za boljim zivotom. Vjecna su tema ljubav, seks, glazbena, kao i nogometna opredjeljenja, odnosno rivalizmi, a veliki broj grafita cine neprepoznatljive crtarije i potpisi kao izraz potrebe za ostavljanjem traga o sebi u vremenu i prostoru. U suvremenom urbanom Mostaru zive grafiti, otisci pojedinaca i grupa koji su osjetili potrebu ili bili isprovocirani ostaviti trag na kozi grada. Vrlo je moguée da ée u buduénosti njihov broj biti jos veéi kao izraz moderne komunikacije te djelatnost pretezito gradske populacije koju su potakle specificnosti modernoga gradskoga zivota da preko grafita pokazu osobni pogledi na svijet. U kontekstu toga navedimo grafit koji se u ovoj godini pojavio na zidu jedne stambene zgrade u Mostaru: OVO JE MOJA SLOBODA GOVORA JAVNO.
Literatura
Botica, Stipe. 2001. Grafiti i njihova struktura, Umjetnost rijeci, casopis za znanost o knjizevnosti. 45. Zagreb, 79-88..
Botica, Stipe. 2000. Suvremeni hrvatski grafiti, Zagreb: Naklada Pavicic Lachmann, Richard. 1983. Grafiti kao karijera i ideologija, Treciprogram hrvatskog radija. 42. Zagreb, 102-113.
Lalié, Drazan. Leburié, Anci. Bulat. Nenad. 1991. Grafiti i subkultura. Zagreb: Alinea.
Mrduljas, Maroje. 2004. Grafiti - dragocjen urbani fenomen (razgovor s Fedorom Kritovcem), Zivot umjetnosti, casopis za suvremena likovna zbivanja. 38. Zagreb, 64-81.
Skiljan, Dubravko. 2000. Javni jezik, Zagreb: Antibarbarus.
Perasovié, Benjamin. 2001. Urbana plemena: sociologija subkultura u Hrvatskoj, Zagreb: Hrvatska sveucilisna naklada.
Tomié Koludrovié, Inga. Leburié, Anci. 2001. Skepticna generacija: zivotni stilovi mladih u Hrvatskoj, Zagreb: AGM.
