CC BY
3Philological Studies 20, 2, (2022), 164-187
Izvorni znanstveni rad
UDK: 811.161.1'373.7'374:305 DOI: https://www.doi.org/10.55302/PS22202164h
LEKSIKOGRAFSKA IMPLEMENTACIJA INFORMACIJE O RODNOM OGRANICENJU ILI RODNOJ PREFERENCIJI U UPOTREBI RODNO OBILJEZENIH FRAZEMA RUSKOGA
JEZIKA
Anita Hrnjak
Filozofski fakultet Sveucilista u Zagrebu (ORCID ID: 0000-0002-2660-7332) Zagreb, Hrvatska
Lidija Milkovic
Filozofski fakultet Sveucilista u Zagrebu (ORCID ID: 0000-0002-4484-039X) Zagreb, Hrvatska
Kljucne rijeci: rodno obiljezeni frazemi, rodno relevantna informacija, rodno ogranicenje u upotrebi, rodna preferencija u upotrebi, leksikografija, frazeografija, frazeologija
Sazetak: U radu se pokazuje vaznost rodno relevantne informacije kao bitne pragmaticke informacije u leksikografskoj obradi rodno obiljezenih frazema, analizira se dosadasnja praksa leksikografske obrade rodno obiljezenih frazema ruskoga jezika te se predlazu mogucnosti dosljednije implementacije ovoga tipa pragmaticke informacije u rjeCnicki opis frazema. U tu svrhu provedeno je korpusno istrazivanje upotrebe odabranih frazema te ispitivanje korelacije leksikografskoga opisa rodno obiljezenih frazema i njihove pravilne upotrebe kod govornika ruskoga kao stranog jezika. Rezultati neosporno dokazuju potrebu ukljucivanja ispravne i na korpusnim podacima utemeljene rodno relevantne informacije o upotrebi frazema u rjecnike, kao i potrebu razlikovanja rodnoga ogranicenja od rodne preferencije u upotrebi rodno obiljezenih frazema.
LEXICOGRAPHIC IMPLEMENTATION OF INFORMATION ON GENDER RESTRICTIONS OR GENDER PREFERENCES IN THE USE OF GENDER-MARKED RUSSIAN IDIOMS
Anita Hrnjak
Faculty of Humanities and Social Sciences University of Zagreb (ORCID ID: 0000-0002-2660-7332) Zagreb, Croatia
Lidija Milkovic
Faculty of Humanities and Social Sciences University of Zagreb (ORCID ID: 0000-0002-4484-039X) Zagreb, Croatia
Keywords: gender-marked idioms, gender-relevant information, gender usage restriction, gender usage prefrence, lexicography, phraseography, phraseology
Abstract: The article illustrates the importance of gender-marked information as a crucial pragmatic information in a lexicographical description of gender-marked idioms. Furthermore it analyzes the existing practice of lexicographical description of Russian gender-marked idioms and suggests the possibilities of a more consistent way of implementation of this type of pragmatic information in a dictionary definition of idioms. For this purpose, the authors have conducted a corpus-based research of the use of chosen idioms and an analysis of the correlation between lexicographical description of gender-marked idioms and their appropriate use in speakers of Russian as a foreign language. The results indisputably prove a need to incorporate accurate and corpus-based data based on gender-relevant information about the use of idioms in dictionaries, as well as a need to distinguish gender usage restriction from gender usage preference when using gender-marked idioms.
Rad je nastao u okviru projekta potpore istrazivanjima Sveucilista u Zagrebu pod nazivom "Primjena suvremenih lingvistickih pristupa u slavenskoj leksikografiji" (1017).
1. Uvod
Buduci da je znacenje frazema specificno i slojevito te je korisniku rjecnika cesto potrebna dodatna informacija o znacenju, konotaciji ili speci-ficnom kontekstu u kojemu se frazem koristi, pragmaticka informacija nije rijetkost u frazeoloskim rjecnicima. Medutim, o problemu leksikografskoga fiksiranja informacija o rodnoj obiljezenosti frazema u znanstvenoj se literaturi, osobito literaturi koja se bavi slavenskim frazeologijama, vrlo rijetko raspravlja.
U ruskome jezikoslovlju rodom kao predmetom leksikografskoga opisa frazema sustavno se bavila tek nekolicina lingvista (Vas'kova, 2006; Zykova, 2002; Kolesnikova, 2003). Medu njima se istice O.A. Vas'kova koja uvodi termin rodno relevantne informacije (гендерно значимая информация) opisujuci dio jezicne jedinice pomocu kojeg se u svijesti govornika aktualiziraju rodna ogranicenja u upotrebi i odredeni rodni stereotipi, te smatra da tako definirana rodno relevantna informacija treba biti ukljucena u rjecnike (Vas'kova, 2006: 6). Uvodenje rodne komponente u leksikografski opis frazema predlaze i I.V. Zykova. Pritom istice da se ova komponenta moze izraziti eksplicitno kroz deskriptivnu komponentu pomocu sema koji
ukazuje na denotat muskoga ili zenskoga spola ili tako da se rasporeduje po ostalim makrokomponentama frazeoloskoga znacenja (Zykova, 2002: 54). To znaci da je rodno relevantna informacija u rjecnicima sadrzana u cijelom rjecnickom clanku, definicijama i ilustrativnom materijalu, ali i rodnim odrednicama.
Izvan okvira ruskoga jezikoslovlja o rodnoj informaciji u frazeoloskom rjecniku medu prvima progovara E. Piirainen (1999, 2001, 2002, 2004). Analizirajuci njemacku frazeologiju ona primjecuje da se kod leksikografske obrade frazema cesto ne ukazuje na rodna ogranicenja u upotrebi te da se pritom koriste neadekvatne stilisticke odrednice i umjetno iskonstruirani ilu-strativni primjeri. Promatrajuci specificnosti upotrebe rodno obiljezenih frazema uglavnom se govori o rodnom ogranicenju u upotrebi, ali u novije vrijeme konkretna, u prvom redu korpusna istrazivanja upucuju i na to da stupanj rodne ogranicenosti moze varirati od vrlo visokoga do vrlo niskoga, tj. medu rodno obiljezenim frazemima postoje oni koji se iskljucivo ili gotovo iskljucivo odnose na referenta jednoga od spolova i oni koji su u manjoj mjeri ograniceni, tj. koriste se cesce za zenskoga ili muskoga referenta. Stoga se cini opravdanim govoriti ne samo o rodnoj ogranicenosti, vec i o rodnoj pre-ferenciji u upotrebi kako to cini, primjerice, D. Stantcheva koristeci termine geschlechtsspezifiche Gebrauchsrestriktionen i geschlechtsspezifiche Gebrauchspräferenzen (Stantcheva, 2007, 2014). Novija istrazivanja rodno obiljezene frazeologije koja se provode u razlicitim jezicima sve vise ukazuju i na potrebu koristenja korpusnih podataka u analizama koje bi se trebale odraziti na konkretnu leksikografsku obradu ovoga tipa frazema (Dobrovol'skii i Piirainen, 2009; Ettinger, 2009; Hufeisen, 1993).
Na tragu navedenih teorijskih pretpostavki i ovaj clanak nastoji ukazati na vaznost leksikografske implementacije informacije o rodnome ogranicenju ili rodnoj preferenciji u upotrebi ispitujuci kroz istrazivanje korelaciju rjecnicke definicije sa ili bez u njoj sadrzane rodne informacije i konkretne upotrebe rodno obiljezenih frazema ruskoga jezika te mogucnosti koristenja korpusnih istrazivanja za potrebe razgranicenja rodno obiljezenih frazema koji su ili potpuno ili djelomicno ograniceni u upotrebi s obzirom na spol referenta na kojega se odnose.
2. Leksikografska obrada rodno obiljezenih frazema ruskoga jezika
U ruskoj leksikografiji i frazeografiji ne postoji ni jedinstven ni sustavan nacin leksikografske obrade rodno obiljezenih frazema. A.A. Popov (Popov, 2000) istice da se rodno specificne odrednice u rjecnicima ne koriste sustavno i stoga nisu u mogucnosti adekvatno opisati ogranicenja i specificnosti u referenciji frazema.
S obzirom na izuzetno velik broj ruskih opcih i frazeoloskih rjecnika za potrebe ovoga pregleda izabrano je tek nekoliko rjecnika prema kriteriju
njihove znanstvene i kulturne vaznosti s ciljem da se obuhvate tipicni nacini leksikografske obrade ovoga tipa frazema1.
2.1. Informacija o rodnome ogranicenju u upotrebi rodno obiljezenih frazema u ruskim rjecnicima
Frazemi kod kojih postoji rodno ogranicenje u upotrebi odnose se iskljucivo ili gotovo iskljucivo na referenta jednoga spola. Kod najvecega broja takvih frazema informacija o rodnoj ogranicenosti izrazena je eksplicit-no u tumacenju, odnosno ukljucuje se u tumacenje frazeoloskoga znacenja koristenjem leksema koji nedvojbeno upucuju na spol referenta. Tako uz pojedine frazeme koji se odnose na zenu u tumacenju znacenja mozemo naci lekseme tipa женщина (zena), девушка (djevojka), жена (supruga) i sl. S druge pak strane, frazemi koji upucuju na muskarca kao referenta tumace pomocu leksema kao sto su мужчина (muskarac), старик (starac) i sl. Na primjer, u Rjecniku ruskoga jezika (MAS) u redakciji A.P. Evgen'eve, govor-nicima ruskoga jezika poznatijem kao Mali Akademijin rjecnik, frazem синий чулок (dosl. plava carapa - 'zena koja je u potpunosti posvecena znanstvenim interesima uslijed cega sasvim gubi zenstvenost') koji se iskljucivo odnosi na zenu kao referenta prikazan je na sljedeci nacin:
Синий чулок - о сухой, лишенной женственности, всецело поглощенной научными интересами женщине.
Izvod 1. Frazem синий чулок (MAS)
Ponekad je rodna informacija tek implicitno sadrzana u tumacenju frazeoloskoga znacenja na nacin da se na zenu ili muskarca kao iskljucivoga referenta upucuje posredno. Na primjer, u tumacenju prvoga od dvaju znacenja ruskoga frazema наставить (приставить, приклеить, надеть) рога кому (dosl. staviti (pricvrstiti, nalijepiti) rogove kome - '1. prevariti muza; 2. postati cijim ljubavnikom') ukazuje se na to da je rijec o prevari muza, a samim time podrazumijeva se da je referent frazema zena. U drugome znacenju na muskarca kao referenta eksplicitno upucuje leksem любовник (ljubavnik). Na taj nacin opisani spomenuti frazem nalazimo u Velikome rjecniku ruskih uzrecica V.M. Mokienka i T.G. Nikitine (BSRP):
1 Ovdje predstavljena ruska leksikografska i frazeografska praksa skraceni je prikaz znatno opseznije analize nacina na koji se rodna informacija ukljucuje u rjecnike. Spomenuta analiza dio je istrazivanja rodno obiljezene frazeologije hrvatskoga i ruskoga jezika provedenog tijekom rada na pripremi znanstvene monografije o rodnim elementima u hrvatskoj i ruskoj frazeologiji (Hrnjak, 2017).
Наставить (приставить, приклеить, надеть) рога кому. Разг.
Шутл.-ирон. 1. Изменить мужу. 2. Стать любовником чьей-л. жены.
Izvod 2. Frazem наставить (приставить, приклеить, надеть) рога
кому (BSRP)
Postoje i slucajevi kada je kod leksikografske obrade frazema koji su iskljucivo ili gotovo iskljucivo rodno ograniceni u upotrebi rodna informacija sasvim izostavljena te se na taj nacin korisnika rjecnika ni na koji nacin ne upucuje na cinjenicu da je rijec o frazemu koji se odnosi na zenu ili muskarca. Taj je slucaj bitno cesci u opcim rjecnicima, ali pronalazimo ga i u frazeoloskim rjecnicima. Pritom takvu leksikografsku obradu najcesce pronalazimo kod frazema koji u svom sastavu sadrze komponentu koja na odredeni nacin upucuje na spol referenta, na primjer kod nekih frazema s animalistickom komponentom koja ima potencijal ukazivati na spol zivotinje, a samim time i na spol covjeka kao referenta frazema. Vidljivo je to, primjerice, kod obrade frazema сильный (мощный, могучий) как лев (dosl. jak (mocan, snazan) kao lav - 'izuzetno snazan') u Velikome rjecniku ruskih narodnih poredbi autora V.M. Mokienka i T.G. Nikitine (BSRNS):
сильный (мощный, могучий) как лев. Книжн. О человеке, наделённом незаурядной физической силой.
Izvod 3. Frazem сильный (мощный, могучий) как лев (BSRNS)
Poseban leksikografski izazov predstavljaju frazemi poredbene strukture koji su rodno ograniceni u upotrebi. U slucaju pridjevskih poredbenih frazema koji su u upotrebi ograniceni iskljucivo ili gotovo iskljucivo na muskarca kao referenta iz kanonskoga oblika frazema s pridjevskom komponentom u muskome gramatickom rodu korisniku nije vidljivo da se frazem u upotrebi ne koristi za zenu kao referenta jer se na isti nacin, tj. u kanonskom obliku s pridjevskom komponentom u muskome rodu, navode i oni frazemi koji se mogu odnositi na pripadnike obaju spolova. Stoga u opcim i frazeoloskim rjecnicima ponekad nalazimo specifican nacin navodenja i tumacenja pridjevskih poredbenih frazema ogranicenih u upotrebi iskljucivo na zenu kao referenta. U tom je slucaju informacija o rodnoj ogranicenosti sadrzana i u obliku u kojem se frazem navodi i u njegovom znacenju. Naime, suprotno uobicajenoj praksi navodenja kanonskoga oblika pridjevskih poredbenih frazema s pridjevom u muskome gramatickom rodu, u ovakvim slucajevima nalazimo pridjevsku komponentu u zenskome rodu. Na taj nacin sam oblik u kojem se frazem navodi postaje svojevrstan signal o rodnoj ogranicenosti u upotrebi. Tako je, primjerice, zabiljezen poredbeni frazem стройная как берёзка (dosl. vitka kao breza - 'vrlo vitka i graciozna') u
Velikome rjecniku ruskih narodnih poredbi autora V.M. Mokienka i T.G. Nikitine (BSRNS):
стройная как берёзка. Одобр. Об очень стройной, гибкой, грациозной молодой девушке.
Izvod 4. Frazem стройная как берёзка (BSRNS)
2.2. Informacija o rodnoj preferenciji u upotrebi rodno obiljezenih frazema u ruskim rjecnicima
U rodno obiljezenoj frazeologiji znacajno je veci broj frazema koji su u upotrebi tek djelomicno ograniceni, sto znaci da se cesce koriste u odnosu na referenta odredenoga spola. U obradi takvoga tipa frazema u ruskim rjecnicima takoder ne postoji jedinstven nacin na koji se u rjecnicki clanak uvodi rodna informacija, vec se ona fiksira i tumaci na nekoliko nacina.
Rodna informacija najcesce se dodaje u zagradama u okviru tumacenja frazeoloskoga znacenja kao pragmaticka informacija koja govornika upucuje na ispravno koristenje frazema. Takva informacija o rodnoj preferenciji u upotrebi svoje mjesto u rjecnickome clanku pronalazi prije svega kod frazema ciji sastav i slika u dubinskoj strukturi ne upucuju neposredno na spol referenta. Na primjer, spomenuti nacin obrade nalazimo pri navodenju frazema божий одуванчик (dosl. bozji maslacak - 'vrlo stara osoba') u Frazeoloskome rjecniku ruskoga knjizevnogjezika A.I. Fedorova (FSRLJ):
БОЖИЙ ОДУВАНЧИК. Разг. Ирон. Об очень старом человеке (чаще о женщине).
Izvod 5. Frazem божий одуванчик (FSRLJ)
Medutim, postoje i slucajevi kada se informacija o rodnoj preferenciji koja upucuje na djelomicnu rodnu ogranicenost u upotrebi u potpunosti izostavlja iz rjecnickoga clanka. Na primjer, iako se ruski frazem куриные (цыплячьи) мозги у кого (dosl. kokosji (pileci) mozak ima tko - 'glup je tko') cesce odnosi na zenu kao referenta, u Velikome rjecniku ruskih uzrecica V.M. Mokienka i T.G. Nikitine (BSRP) obraden je na sljedeci nacin:
Куриные (цыплячьи) мозги у кого. Прост. Презр. О глупом, ограниченном человеке.
Izvod 6. Frazem Куриные (цыплячьи) мозги у кого (BSRP)
2.3. Informacije o rodnoj ogranicenosti i rodnoj preferenciji u upotrebi rodno obiljezenih frazema u specijaliziranim frazeoloskim rjecnicima ruskoga jezika
U frazeoloskim rjecnicima novijega datuma u vecoj se mjeri ocituje svijest o potrebi upucivanja prosjecnoga korisnika rjecnika na pragmaticku
informaciju o rodnoj specificnosti, tj. rodnoj ogranicenosti i preferenciji u upotrebi rodno obiljezenih frazema. Tu novu tendenciju moguce je pripisati cinjenici da je u suvremenoj leksikografiji opcenito u vecoj mjeri prepoznata vrijednost razlicitih tipova pragmatickih informacija u rjecniku, ali i cinjenici da se frazeoloski rjecnici sve cesce temelje na korpusnim istrazivanjima na temelju kojih se u njima opisuju znacenje i upotreba frazema.
Po mnogo cemu prvijenac u ruskoj leksikografiji i frazeografiji, Veliki frazeoloski rjecnik ruskoga jezika u redakciji V.N. Telije (BFSRJ), specifican je i specijaliziran po tome sto mu je cilj omoguciti korisniku da upozna frazeme kao jedinice jezika zasicene kulturoloskim elementima. U njegovu se rjecnickome clanku daje tumacenje frazema uz pomoc opisa situacije u kojoj se frazem koristi, primjer njegove upotrebe iz pisanih tekstova razlicitih zanrova karakteristicnih za suvremeni ruski jezik uz detaljan kulturoloski komentar elemenata frazema koji funkcioniraju kao pokazatelji pogleda na svijet govornika ruskoga jezika. Samim time je i rodno relevantna informacija u upotrebi gotovo uvijek na odredeni nacin sadrzana u rjecnickome clanku. Kod dijela frazema podatak o rodnoj ogranicenosti daje se kao dio detaljnoga opisa situacije u kojoj se frazem upotrebljava pomocu leksema koji nedvojbeno ukazuju na spol referenta. Na primjer, u spomenutome je rjecniku frazem держаться за бабью юбку (dosl. drzati se za babinu suknju - 'biti ovisan o zeni, potcinjavati se zeni') zabiljezen na sljedeci nacin:
ДЕРЖАТЬСЯ ЗА БАБЬЮ ЮБКУ кто < кого, чью>
Находиться в подчинении, в полной зависимости, быть нерешительным, бесхарактерным, безвольным. Имеется в виду, что лицо или группа лиц мужского пола (X) делает всё по указанию лица или группы лиц женского пола (Y), согласовывает каждый свой шаг с ней (с ними), никогда не принимает самостоятельных решений. Говориться с пренебрежением, с презрением. Неформ. [...]
Izvod 7. Frazem держаться за бабью юбку (BFSRJ)
Kod frazema koji nisu u potpunosti ograniceni u upotrebi, ali se najcesce odnose na osobu jednoga od dvaju spolova, podatak o rodnoj preferenciji daje se u obliku zasebne dodatne informacije koja cini dio tumacenja frazema u rjecnickome clanku. Primjer za to je opis frazema змея подколодная (dosl. prikrivena zmija - 'zlonamjerna, opasna osoba') u istome rjecniku:
ЗМЕЯ ПОДКОЛОДНАЯ кто
Коварный, опасный, неблагородный человек. Подразумевается, что кому-л. cвойственно совершать злонамеренные и таящие в себе нео-жиданую опасность поступки. Имеется в виду, что лицо (X) является,
с точки зрения говорящего, человеком коварным, способным на предательство, холодным, расчётливым и потенциально опасным. Преимущественно о женщинах. Говорится с осуждением. Неформ. [...]
Izvod 8. Frazem змея подколодная (BFSRJ)
Rjecnik-tezaurus suvremene ruske idiomatike u redakciji A.N. Baranova i N.O. Dobrovol'skoga (STSRI) prvi je veci ruski tematski frazeoloski rjecnik kojemu je cilj opis suvremene ruske frazeologije prema semantickim poljima. Stoga je leksikografska obrada frazema specificna, a sastoji se u tome da im se pripisuje stilska odrednica, navode se njihove varijante te se daju primjeri upotrebe. Pritom su upravo primjeri od izuzetne vaznosti jer su utemeljeni na korpusnom istrazivanju, a u rjecnik se ukljucuju upravo oni primjeri koji pokazuju kontekst u kojem se frazem najucestalije pojavljuje. Stoga primjeri upotrebe postaju svojevrstan signal o rodnoj ogranicenosti ili rodnoj preferenciji u upotrebi. Na primjer, promatrajuci frazeme grupirane oko kategorije безумие - сумасшествие - глупость (bezumnost - ludilo -glupost), prema primjerima upotrebe vidljivo je da se vec spominjani frazem куриные (цыплячьи, птичьи) мозги, za razliku od niza drugih frazema navedenih u istom semantickom polju, koristi najcesce za zenu kao referenta. U rjecniku to izgleda ovako:
куриные мозги (у кого-л.) □ Да, да, да! Лидка растрепа, Лидка дура, у Лидки с детства куриные мозги - все так. Корпус РусПроз. • -Валентина все потеряла - техпаспорт на машину, правда и т. Д. - У нее куриные мозги! Лучше бы она их потеряла! Никто бы этого даже не заметил. Корпус РусПроз.
Izvod 9. Frazem куриные (цыплячьи, птичьи) мозги (STSRI)
3. O mogucnostima leksikografske obrade rodno obiljezenih frazema ruskoga jezika
Iz prikaza postojece ruske leksikografske i frazeografske prakse vidljivo je da u promatranim rjecnicima jos uvijek ne postoji razraden sustav ukljucivanja rodno relevantne informacije u rjecnicki clanak koji bi se dosljedno provodio, a na temelju uocenih nedostataka i nedosljednosti moguce je predloziti nacin na koji bi se oni mogli prevladati.
Polazisna tocka za uvodenje rodne informacije u opce rjecnike i frazeoloske rjecnike opceg tipa trebalo bi biti razlikovanje rodno obiljezenih frazema koji se isklj ucivo odnose na osobu jednog od dvaju spolova od rodno ogranicenih frazema koji se ne odnose iskljucivo na zenu ili muskarca, ali se cesce koriste za referenta odredenoga spola. Sukladno tome, pragmaticka rodna informacija imala bi oblik informacije o rodnoj ogranicenosti ili rodnoj preferenciji u upotrebi frazema u odnosu na spol referenta na koji se odnosi.
Osnovni razlog zbog kojega je potrebno razgraniciti ova dva tipa rodno obiljezenih frazema je postojanje mogucnosti ukljucivanja podatka o spolu osobe na koju se frazem odnosi u tumacenje znacenja samo kod frazema koji se iskljucivo povezuju s osobom jednoga spola, jer takva praksa nije moguca kod rodno obiljezenih frazema koji su tek djelomicno ograniceni u upotrebi. Pritom treba imati na umu da razgranicenje dvaju tipova rodne informacije o upotrebi ne bi trebalo ovisiti iskljucivo o jezicnoj intuiciji autora rjecnika. Ono bi moralo biti utemeljeno prije svega na korpusnome istrazivanju koje moze dati relevantne podatke o konkretnoj upotrebi frazema.
3.1. Informacija o rodnoj ogranicenosti u upotrebi rodno obiljezenih frazema
Ukoliko se frazem iskljucivo odnosi na zenu ili muskarca tumacenje njegova znacenja moglo bi biti oblikovano tako da se upotrebom leksema koji nedvojbeno upucuju na bioloski spol kod korisnika osvjestava rodna specificnost frazema. Usto bi primjeri upotrebe koji se pritom navode trebali biti birani tako da zorno ilustriraju i rodni element u znacenju frazema.
Ukoliko je zbog kategorijalnoga znacenja u tumacenje tesko ukljuciti leksem kojim bi se direktno ukazivalo na spol osobe na koji se frazem odnosi, informacija o rodnoj ogranicenosti moze biti sadrzana posredno. Na taj bi se nacin, primjerice, mogao protumaciti glagolski frazem бегать (гоняться) за каждой юбкой (dosl. trcati za svakom suknjom - 'udvarati se svakoj zeni'), jer je iz njegovoga znacenja zbog prisutnosti leksema zena (женщина) kao objekta radnje vidljivo da se frazem odnosi na muskarca. Naime, s velikom sigurnoscu moguce je tvrditi da je u svijesti govornika ruskoga jezika jos uvijek dominantna predodzba o covjekovoj heteroseksualnosti.
U slucaju pridjevskih frazema poredbenoga strukturnog tipa vec sam kanonski oblik frazema moze sadrzavati informaciju o rodnoj ogranicenosti frazema. U frazeografskoj praksi uvrijezeno je da se kao kanonski oblik navo-di oblik s pridjevskom sastavnicom u muskome gramatickom rodu. Medutim, ukoliko se frazem odnosi iskljucivo na osobu zenskoga spola kao referenta pridjevska bi sastavnica trebala biti u zenskome rodu, jer se zbog rodnoga ogranicenja ona nikad ne upotrebljava u gramatickome obliku muskoga roda. S druge pak strane, kada je takav tip frazema u upotrebi ogranicen samo na muskarca kao referenta, u njegovu bi tumacenju trebalo u zagradama dati informaciju o tome. U suprotnom bi korisnik upravo zbog tradicije navodenja kanonskoga oblika toga tipa frazema s pridjevom u muskome rodu mogao pogresno zakljuciti da se frazem moze odnositi na osobe obaju spolova.
3.2. Informacija o rodnoj preferenciji u upotrebi rodno obiljezenih frazema
Za rodno obiljezene frazeme s djelomicnim ogranicenjem u upotrebi nije moguce definirati i uobliciti znacenje na nacin da se u njega ukljuce leksemi
koji nedvojbeno upucuju na spol osobe na koju se najcesce odnose. Bez obzira na moguce poteskoce za autora rjecnika ocito je da rodno relevantna informacija predstavlja vazan element frazeoloskoga znacenja i svakako je potrebno prosjecnoga korisnika rjecnika uputiti na rodnu specificnost i takvih frazema. Naime, upravo ovaj tip frazema cini veci dio rodno obiljezene frazeologije i treba uzeti u obzir cinjenicu da se frazemi koji se u znatno vecoj mjeri odnose na jedan bioloski spol, ne mogu koristiti uvijek i u svakome kontekstu za oba spola, a u suprotnom se njihovom upotrebom cesto postize ironicni ili komicni efekt. Problem kako ukazati prosjecnome korisniku na rodnu preferenciju u upotrebi najcesce se rjesava uvodenjem takve infor-macije kao dodatnoga tumacenja unutar znacenja u zagradama, a to je ujedno i najbolji nacin da se kod korisnika osvijesti rodna specificnost takvoga tipa frazema. Dakako, u tom bi slucaju trebalo paziti da na ovaj nacin uoblicena rodno relevantna informacija bude sastavni dio znacenja svih takvih frazema. Pritom bi, ukoliko rjecnik nije ogranicen opsegom, bilo dobro kao ilustraciju znacenja navesti i primjer u kojem frazem upucuje na osobu onoga spola na koji se najcesce odnosi, ali i rjedi primjer suprotne upotrebe za osobu drugoga spola iz kojeg bi bila vidljiva konotacija koju frazem u takvom slucaju cesto poprima.
4. Provedena istrazivanja
U cilju provjere vaznosti razradenoga i sustavnoga leksikografskog fiksiranja informacije o rodnoj ogranicenosti i rodnoj preferenciji pri opisu rodno obiljezenih frazema provedena su dva medusobno povezana istrazivanja. Prvo je od njih korpusno istrazivanje specificnosti upotrebe manjega odabranog korpusa rodno obiljezenih frazema2 s ciljem da se u skladu s primjerima njihove stvarne upotrebe zabiljezenima u korpusima utvrdi koji su od njih potpuno ili gotovo potpuno ograniceni u upotrebi, a koji tek djelomicno. Drugo je istrazivanje propituje utjecaj rjecnicke definicije sa ili bez u njoj fiksirane rodno relevantne informacije na ispravnu upotrebu frazema kod prosjecnoga govornika ruskoga kao stranog jezika koji se koristi izabranim ruskim jednojezicnim ili frazeoloskim rjecnicima te utvrdivanje korelacije njihova znanja o rodnoj ogranicenosti ili preferenciji s podacima iz korpusa.
2 Korpus izabran za istrazivanje cine frazemi za koje se rodna informacija pokazala izrazito bitnom u istrazivanju rodno obiljezene frazeologije hrvatskoga i ruskoga jezika provedenog tijekom rada na pripremi znanstvene monografije o rodnim elementima u hrvatskoj i ruskoj frazeologiji (Hrnjak, 2017).
4.1. Korpusno istrazivanje upotrebe rodno obiljezenih frazema
4.1.1. Metodologija istrazivanja
Za utvrdivanje pragmaticke upotrebe frazema oznacivanjem referenata na koje se frazem odnosi koristen je Sketch Engine softver za pretrazivanje, analizu i izradu korpusa u kojemu je za istrazivanje odabran Russian Web 2011 (ruTenTen11) korpus. Ako je ruTenTen11 pokazao manji broj od 100 pojavnica frazemi su pretrazeni i u Nacionalnome korpusu ruskoga jezika. U navedenim se korpusima pretrazivala konkordancija izabranih 13 frazema. Ukoliko je u korpusu pronadeno vise od 1000 pojavnica uzimao se uzorak od 500 pojavnica za utvrdivanje referenata, a ako broj pojavnica nije premasio 1000, razmatrane su sve pojavnice. Pri analizi pojavnica najprije se utvrdivala upotreba trazene sveze rijeci u doslovnome ili frazeoloskom znacenju. Drugi je korak bilo odrediti koristi li se frazem u recenicama ili je tek dio rjecnicke natuknice ili naslova. Ako je pojavnica zadovoljila uvjet upotrebe u frazeoloskome znacenju, odredivao se referent na koji se frazem odnosi. Broj pojavnica bio je uglavnom veci od broja frazema uvrstenih u statisticku obradu. Prije pocetka istrazivanja temeljni princip kategorizacije referenata na koje se odnosi frazem bila je binarna opreka po spolu musko-zensko, medutim rezultati pretrazivanja naznacili su i dodatne opreke. One su posluzile kao temelj daljnje rasclambe. Pokazalo se da se ispitivani frazemi mogu odnositi na ljudska i neljudska bica. U kategoriji ljudskih bica referenti su se odnosili na oba referenta (i musko i zensko) te na dijete bez ukazivanja na spol (ni musko ni zensko). Kategorija neljudskih bica oznacena je na u Tablici 1 kao ostali referenti. U istoj tablici prikazani su i podaci o ucestalosti koristenja frazema s obzirom na opisane kriterije. Pri statistickoj obradi poda-taka u obzir su se uzimale samo pojavnice s frazeoloskim znacenjem upotri-jebljene u recenicama, a rjecnicke natuknice, naslovi i pojavnice s doslovnim znacenjem nisu ulazile u statisticku obradu, jer ne sadrze pragmaticku i referentno znacajnu informaciju. Svi frazemi pretrazivani u korpusu zadovoljili su kriterij konvencionaliziranosti s obzirom na preporuceni minimalni frekvencijski prag od 5 pojavnica prema S. Evertu (2008).
4.1.2. Rezultati istrazivanja
Za opisno prenosenje informacije o ucestalosti upotrebe frazema za referenta odredenoga spola odabrana su tri stupnja utemeljena na kvantitativ-noj razlici. Prvi se stupanj opisne ocjene odnosi na frazeme koji ne pokazuju rodnu ogranicenost ili preferenciju, odnosno mogu se odnositi i na muskarca i na zenu. To su frazemi koji u manje od 50 % oznacuju jedan bioloski spol i u Tablici 2. oznaceni su kaopodjednako ucestalo. Drugi se stupanj ucestalosti odnosi na frazeme koji se od 50 % do 75 % slucajeva referiraju na muskarca ili zenu, a u Tablici 2 su oznaceni kao cesce o X. Njih mozemo smatrati rodno obiljezenim frazemima kod kojih postoji rodna preferencija u upotrebi.
Posljednji stupanj cine frazemi koji se u preko 75 % pojavnica relevantnih za spol odnose iskljucivo na jedan od dva spola i u Tablici 2 opisani su rijecima gotovo uvijek o X. Takvi se frazemi smatraju rodno obiljezenima, tj. za njih postoji rodno ogranicenje u upotrebi. Ni jedan od proucenih frazema ne odnosi se u potpunosti (u 100 % slucajeva upotrebe) na osobu iskljucivo jednoga spola, sto nam pokazuje fleksibilnost kategorije roda referenta i frazemsko opiranje svodenja njegove denotativne moci na apsolutne kategorije kao sto su uvijek ili nikada.
Tablica 1. Kategorizacija referenta na koje se frazem odnosi i broj njihovih
pojavnica
Frazemi s najvecim rodnim ogranicenjem u upotrebi su frazemi косая сажень в плечах i odmah za njim держать под каблуком кого koji se u preko 95 % proucenih slucajeva odnose iskljucivo na referenta muskoga ili zenskoga spola.
Frazem косая сажень в плечах (dosl. kosa sazenj (stara ruska mjera za duljinu) u ramenima - 'snazan muskarac sirokih ramena') opisuje muskarca
s obzirom na njegove fizicke osobine, tocnije sirinu njegovih leda, te ima uglavnom pozitivnu konotaciju. U rijetkim slucajevima upotrebe s referen-tom zenskoga spola, opisuju se zene koje se bave nekom sportskom aktiv-noscu. U jednoj se pojavnici frazem odnosio na transseksualnu zenu (транссексуалка), odnosno na referenta ciji spol nije binarno odreden. U leksiko-grafskoj praksi znacenje navedenoga frazema mahom se tumaci koristenjem leksema человек (covjek) te na taj nacin prosjecnoga korisnika rjecnika ne upucuje na rodno ogranicenje u upotrebi. Pritom treba napomenuti da se u ruskome jeziku leksemom человек oznacava prije svega odrastao pripadnik vrste Homo sapiens bez obzira na rasu i spol. Medutim, u ruskome razgovornom jeziku isti se leksem pored navedenoga opceg znacenja moze koristiti i da bi se njime oznacio muskarac, pa se cak i u pojedinim rjecnicima sinonima ruskoga jezika uz человек, medu ostalima, navodi i leksem мужчина (muskarac).
.4! РклгЕМ bÍHltüloat
1. БАЗАРНАЯ БАБА (ТОРГОВКА) ídcc [л zeni
2. ГЛИСТА ГЛИСТОЙ jjotovo uvijek ti zeni
1. ГЛАЗКИ СТРОИТЬ (ДЕЛАТЬ) КОШ íe¿ce n ieni
4. ДЕРЖАТЬ ПОД КАБЛУКОМ (БАШМАКОМ) КОГО jjotovo uvyík o zeni
5. ДЕРЖАТЬСЯ ЗА МАМИНУ (МАМКИНУ) ЮБКУ i'Ac>: LI muskiucu
6. КУРИНЫЕ (ЦЫПЛЯЧЬИ. ПТИЧЬИ) мозги podjednulio of «tala o mu¿karcu L ¿LLni
7. БОЖИЙ ОДУВАНЧИК tí.'SCL" o ieni
a. КРОВЬ с молоком podjrdnulíi) QÍKtala 0 musitaren L zeni
9. КОСАМ САЖЕНЬ В ПЛЕЧАХ jjotovo uvijck o шиКкысп
id. ШЕЛ ПОДКОЛОДНАЯ notovo uviiek и zl'cil
u. КОЛОМЕНСКАЯ ВЕРСТА íeice n muikarcu
12. 1. НЕГДЕ ПРОБЫ СТАВИТЬ ЯЛ КОМ jjotovo uvijck o шиКкысп
12. 2. НЕГДЕ ПРОБЫ СТАВИТЬ ЯЛ КОМ jjotovo uvijek o zeni
13. КИСЕЙНАЯ БАРЫШНЯ feáce li zeni
Tablica 2. Rodna ogranicenost ili preferencija u upotrebi frazema prema
spolu referenta
Frazem держать под каблуком кого (dosl. drzati podpotpeticom koga - 'podrediti, drzati u vlasti koga') pokazuje najslozeniju sliku u pogledu odnosa koji se njime opisuju. U terminima ovisnosne gramatike moze se uzeti za nedjeljivu cjelinu, jer ima nedjeljivo znacenje 'podrediti koga, drzati u vlasti koga' te protumaciti kao dvovalentan. Za bilo kakvu upotrebu toga frazema potrebna su dva aktanta: X держит под каблуком Y (X drzi pod potpeticom Y) medu kojima se utvrduje odnos podredenosti s dominantnim aktantom X. U proanaliziranim pojavnicama aktant koji podreduje najcesce je zenskoga spola, vjerojatno zbog komponente каблук koja se prototipno
povezuje s povisenom potpeticom kao dijelom zenske obuce. Unatoc viso-kom udjelu ukazivanja iskljucivo na jedan referent, frazem pokazuje visoku polifunkcionalnost oznacivanja odnosa izmedu aktanata. Pri kategorizaciji aktanata koji ulaze u frazem prvi stupanj uzima za opreku covjek - zivotinja - íjudska organizacija. Dovoljno je da jedan od aktanata pripada nekoj od triju komponenata. Prvu skupinu cine aktanti u paru covjek - covjek, drugu covjek - zivotinja pri cemu medu aktantima postoji jednosmjerna veza. Drugim rijecima, medu pojavnicama je zabiljezeno samo podredivanje zivotinje, ali ne i podredivanje covjeka od strane zivotinje. Trecu skupinu cini par aktanata u opreci organizacija - covjek ili organizacija - organizacija pri cemu se medu njima utvrduje dvosmjerna veza. Drugi stupanj kategorizacije rasclanjuje prvu kategoriju, kategoriju meduljudskih odnosa, jer ona pokazuje brojne i razlicite mogucnosti uzajamnih uloga podredenosti, a to su bracni ili rodbinski odnosi izmedu osoba istoga ili razlicitoga spola. Odnosi su prikazani pomocu modela obiteljskoga stabla Shemom 1. Polaziste u toj mrezi odnosa cine blisko povezani muskarac i zena, a zatim se pojedinim clanovima dodjeljuju uloge ovisno o tome s kime se dovode u vezu. Ravne linije oznacuju uvijek jednosmjeran odnos izmedu dvaju aktanata, a zakrivljene linije odnos jednoga dominantnog aktanta i dvaju podredenih. Strelica ravne linije i vrhovi zakrivljene linije ukazuju na smjer potlacenost, tako da prikaz oznacen grafemom e treba tumaciti ovako: отец держит дочь под каблуком (otac drzi kcer pod potpeticom).
majka¿ j baka majka,
1 Î
h.
dijete^nj
Shema 1. Odnosi aktanata povezanih obiteljskim vezama za frazem
держать под каблуком кого
Shemu 1. moze se protumaciti na sljedeci nacin: drzi u vlasti a. zena muskarca, b. muz zenu, c. dijete oca i majku, d. dijete majku, e. otac kcer, f. majka sina, e. otac sina, f. sestra brata, g. baka unuka, h. starija sestra mladu sestru, i. punica zeta, j. punica zeta i kci, k. svekrva nevjestu. Medu kategori-jom ostali u odnosu covjek- zivotinja zabiljezen je odnos u kojemu muskarac podcinjava psa (1), a zena macku (1). U trecoj skupini aktanata u opreci organizacija - covjek stoje konkretno parovi дама - экомичексий факультет (dama - ekonomski fakultet), гангстер - роту (gangster -cetu), начальство - жену (uprava - zenu), a u opreci organizacija - organizacija se nalazi par dviju drzava Южная Осетия - Грузию (Juzna Osetija - Gruziju), zatim власть - прессу (vlast - novinare) (2), власть - СМИ (vlast- medije) (2). Valja napomenuti da se u analiziranim rjecnicima frazem uglavnom navodi uz dodatnu pragmaticku informaciju o rodnoj preferenciji zenskoga referenta koja je navedena u zagradama u okviru tumacenja frazeoloskog znacenja uz odrednicu обычно (obicno).
Po ucestalosti referiranja na jedan od dvaju spolova slijede frazemi негде пробы ставить на ком (dosl. nema se gdje pecat staviti na kome - '1. u znacajnoj mjeri posjeduje tko odredenu karakteristiku (ob. negativnu); 2. razvratna zena je tko') i змея подколодная (dosl. prikrivena zmija -'zlonamjerna, opasna osoba').
Prvi od njih upotrebljava se u dva znacenja: '1. u znacajnoj mjeri posjeduje tko odredenu karakteristiku (ob. negativnu)' i '2. razvratna zena je tko'. U znacenju razvratnosti frazem se gotovo uvijek (82,22 %) odnosi na zenu, a u znacenju visokoga stupnja posjedovanja odredenoga negativnog svojstva se u 80 % slucajeva odnosi na osobu muskoga spola, na ostale referente u 18,18 % primjera, a na osobu zenskoga spola u 2,73 % ispitanih slucajeva. Razlika u znacenju izravno je povezana s razlikom u spolu referenta frazema. Ako frazem opisuje razvratnost gotovo uvijek se odnosi na zenu, a ako pak opisuju pretjerane negativne karakteristike referira se gotovo uvijek na muskarca. U pozadini opisane razlike zasigurno lezi rodni stereotip prema kojem se razvratnost izrazito negativno ocjenjuje upravo kod zena, dok je kod muskaraca mnogo rjede povezana s negativnom konotacijom. Stoga i ne cudi cinjenica da se u leksikografskoj praksi drugo od dvaju navedenih znacenja uvijek navodi tako da je informacija o rodnoj ogranicenosti u upot-rebi direktno sadrzana u tumacenju. S druge pak strane, uz prvo se znacenje, koje je prema podacima iz korpusa u istoj mjeri ograniceno na referenta muskoga spola, nikad ne navodi ni uz informaciju o rodnoj ogranicenosti ni uz informaciju o rodnoj preferenciji u upotrebi. Frazem se u 18,18 % slucajeva u prvom znacenju odnosi ne ostale, neljudske referente od kojih su najcesci: грязь (prljavstina) (3), хамство (bezobraznost) (2), беспредел (bezakonje) (2), трёп (brbljarije), литературная элита (knjizevna elita),
подвиги (podvizi), шлягеры (slageri), благо (blago), операционная система (operativni sustav), золото (zlato), органы прокуратуры (organi tuzilastva).
Frazem змея подколодная prema korpusnim podacima odnosi se gotovo uvijek (83,21 %) na osobu zenskoga spola u negativnom znacenju podmuk-losti i sklonosti spletkarenju i prevarama, ali u rjecnicima se gotovo nikad ne pojavljuje informacija o rodnoj ogranicenosti u upotrebi. Na taj je nacin prosjecni korisnik rjecnika zakinut za bitnu pragmaticku informaciju o upotrebi frazema. Deset se pojavnica frazema odnosilo na neljudski referent, svrstan u kategoriju ostali, a pri tome su najcesci referenti bili emocije тоска (tuga) (5), zatim ревность (ljubomora), обида (uvreda), порча (urok), зависть (zavist) и совесть (savjest) od kojih se svaki referent pojavio jedanput. Buduci da frazem sadrzi animalisticku sastavnicu zmija, jasno je da primjeri svjedoce o konceptualnoj animalizaciji ljudskih emocija.3
Slicna je situacija i s frazemom божий одуванчик (dosl. bozji maslacak - 'vrlo stara osoba') koji se u 73,18 % slucajeva u upotrebi odnosi na referenta zenskoga spola, a u rjecnicima ga vrlo rijetko nalazimo s informacijom o rodnoj preferenciji u upotrebi. Frazem se u cetiri slucaja odnosi na neljudske referente, odnosno na dvije organizacije служба (sluzba) i Центр управления полётами (Centar za kontrolu zracne plovidbe), te na psica (пёсик) i svemir (вселенная) .
Rodna preferencija u korist muskoga spola (78,47%) ocituje se u rezultatima pretrage korpusa za frazem коломенская верста (dosl. kolomenska vrsta (stara ruska mjera za duljinu) - 'vrlo visoka osoba'), ali u njegovoj leksikografskoj obradi vrlo rijetko nalazimo rodnu informaciju kao dodatnu pragmaticku informaciju o upotrebi u obliku преимущественно о мужчине (pretezito o muskarcu). Frazem коломенская верста u 11,11 % pojavnica oznacuje duljinu i jedini medu svim ispitivanim frazemima ima apstraktno obiljezje za referent. Uz duljinu kao referent, u tri pojavnice se frazem referira na druge apstraktne referente, a ti referenti su проблема (problem) (2) i претенция (pretenzija) i pri tome se metaforicki opisuje velicina, odnosno slozenost tih odnosa.
Pojavnice frazema глиста глистой (dosl. trakavicasta trakavica - 'vrlo mrsava osoba') pronadene su najmanjem broju (samo 8 potvrda) sto pokazuje da je frazem niskofrekventan i zbog toga rezultati obrade mozda i ne prikazuju vjernu sliku o rodnoj ogranicenosti ili preferenciji u koristenju danoga frazema. Medutim, kao sto i korpusni podaci potvrduju,
3 Iako se mogucnost upotrebe frazema za neljudski referent ne biljezi i nije visoka pojavnost emocija kao referenata, zanimljivo je da se frazemi ipak upotrebljavaju za njih. Mogucnost konceptualne animalizacije emocija u frazemima s animalistickom sastavnicom tema je koja zasluzuje daljnje istrazivanje.
leksikografska obrada ovoga frazema upucuje na njegovu rodnu ogranicenost u upotrebi, jer se odnosi gotovo uvijek na osobu zenskoga spola.
Frazem держаться за мамину (мамкину) юбку (dosl. drzati se za maminu suknju - 'biti nezreo i nesamostalan') u vrlo visokom postotku (20,38 %) odnosi se na dijete bez obzira na spol. U slucajevima referiranja na dijete znacenje frazema nije odvec negativno, ali ako se frazem odnosi na odraslu osobu, njoj se pripisuju nezrelost i nesamostalnost, osobine svojstvene djeci. Pritom treba istaknuti da se prema korpusnim podacima frazem cak u 69,53 % referira na odraslu musku osobu, a samo u 0,09 % na odraslu zensku osobu. Tu tendenciju potvrduje i nacin leksikografske obrade ovoga frazema, jer prosjecni korisnik u rjecnicima uglavnom nalazi informaciju o rodnoj ogranicenosti navodenjem u zagradama unutar tumacenja pragmaticke uputnice o upotrebi: о взрослом сыне (o odraslom sinu) ili лицо мужского пола (osoba muskoga spola).
Vrlo neujednacen nacin leksikografske obrade frazema базарная баба (торговка) (dosl. baba (trgovkinja) s trznice - 'gruba, vulgarna, neobrazova-na osoba sklona ogovaranju i svadi') mogu objasniti korpusni podaci o njego-voj upotrebi. Naime, u primjerima iz korpusa frazem se u 57,71 % slucajeva odnosi na zenu kao referenta, a na muskarca kao referenta u 40,26 % slucajeva. U rjecnicima njegova obrada i implementacija rodne informacije varira od slucajeva u kojima je informacija o rodnoj ogranicenosti sadrzana u znacenju koristenjem leksema женщина, na temelju cega korisnik zakljucuje da se frazem odnosi iskljucivo na vulgarnu, svadljivu zenu, do slucajeva u kojima se informacija o rodnoj preferenciji u upotrebi daje pomocu dodatne pragmaticke odrednice преимущественно (pretezito), ali ovaj puta upucujuci na to da se frazem cesce koristi uz vrlo podrugljivu konotaciju za osobe muskoga spola. U korpusu je pronadeno vrlo malo (9) pojavnica s referentom koji nije ljudsko bice i pri tome se samo кошка (macka) kao referent pojavljuje dvaput, a ostali samo jedanput i nije ih moguce grupirati u vecu zajednicku kategoriju: Центробанк (sredisnja banka), мысль (misao), успех (uspjeh), Конституционный суд (Ustavni sud), свобода (sloboda), канал (kanal) i нация (nacija).
U razmjerno velikom udjelu od 60,50 % frazem глазки строить (делать) (dosl. oci graditi (praviti) - 'koketirati, flertati') odnosi se na referenta zenskoga spola, a u 35,39 % slucajeva se odnosi na muskarca. U 5,04 % slucajeva, odnosno u 24 pojavnice odnosi se na ostale referente, najcesce zivotinjske: селедка (sled) (5), кошка (macka) (3), собака (pas) (2), змея (zmija) (2), уж (bjelouska) (2), рыба (riba), крыса (stakor), мышка (misic), баран (ovan), лягушка (zaba), белки (vjeverice), зверюги (zvjerke). Osim zivotinjskih pojavljuju se kao referenti jos i grad Moskva, emocija благодарность (zahvalnost) te dio stabla пень (panj).
Naredna dva frazema gotovo u jednakome postotku odnose se na osobe muskoga i zenskoga spola: кровь с молоком (dosl. krv s mlijekom - 'zdrav, rumen, koji puca od zdravlja') i куриные (цыплячьи, птичьи) мозги (dosl. kokosji (pileCi) mozak ima tko - 'glup je tko'). Prvi od njih tek se u 8 % vise slucajeva odnosi na referenta zenskoga spola, a kod drugoga se ista rodna preferencija u korist zenskoga spola pojavljuje u 16 % vise slucajeva. U leksikografskoj obradi obaju frazema rodna informacija sadrzana je rijetko i to u obliku dodatne pragmaticke informacije o rodnoj preferenciji pomocu uputnice чаще (cesce). Frazem кровь с молоком ima poprilicno velik udio referenata kategoriziranih kao ostali. Najcesci su referent цвет (boja) (5), кожа (koza) (2), город (grad) (2), a zatim slijede referenti koji se spominju samo jedanput: румянец (rumenilo), топливо (gorivo), хлеб (kruh), карась (karas), щеки (obrazi), ягоды (sumske jagode) земяника (jagoda), день (dan), небо (nebo), кот (macak), рыбка (ribica), собака (pas), крестьянство (seljastvo), Россия (Rusija), племя (pleme), русская литература (ruska knjizevnost) i помидор со сметаною (rajcica s vrhnjem). Kod frazema куриные (цыплячьи, птичьи) мозги samo se jedna pojavnica odnosi na neljudski referent, na psa (собака).
Frazem кисейная барышня (dosl. muslin gospoäica - 'razmazena, osjetljiva osoba nespremna za stvarni zivot') istice se svojom vrlo izrazenom podrugljivom konotacijom u 35, 16% slucajeva u kojima mu je referent osoba muskoga spola, dok u slucaju zenskoga referentna (59,11 %) konotacija ne mora nuzno biti podrugljiva. U njegovoj leksikografskoj obradi ponekad se u tumacenju znacenja upucuje na rodnu ogranicenost u upotrebi koristenjem leksema женщина (zena) ili девушка (djevojka), iako takva praksa zapravo ne odrazava vjerodostojno podatke o upotrebi dobivene iz korpusa. Imajuci to u vidu, opravdanije bi bilo navesti informaciju o rodnoj preferenciji koja ne iskljucuje mogucnost koristenja frazema za referenta muskoga spola. Samo se u nekoliko pojavnica (4) frazem nije odnosio na ljudske referente, od cega su tri referenta personificirana (Moskva, Rusija, sudski sustav Ruske Federacije), a jedan je mitolosko bice эльфийка (vilenjakinja).
4.2. Ispitivanje korelacije leksikografskoga opisa rodno obiljezenih frazema i njihove pravilne upotrebe kod govornika ruskoga kao stranog jezika
4.2.1. Metodologija istrazivanja
U razdoblju od 21. studenoga do 10. prosinca 2019. godine anketirano je ukupno 106 studenata trece, cetvrte i pete godine dvopredmetnoga studija ruskoga jezika i knjizevnosti na Filozofskome fakultetu Sveucilista u Zagrebu i Sveucilista u Zadru. Ispitanici su bili u dobi od 20 do 28 godine, a jedna anketirana osoba nije navela broj godina. Prvi jezik vecine studenata je hrvatski (98,11 %), samo dvoje studenata nema kao prvi jezik hrvatski, vec
ruski ili talijanski jezik. U istrazivanju je sudjelovalo vise zena (79,25 %) nego muskaraca (20,75 %). Anketiran je nesto veci broj zagrebackih stude-nata (52,83 °%) u odnosu na zadarske studente (47,17 °%). S obzirom na godinu studija u istrazivanju je sudjelovao gotovo jednak broj studenata trece (38,67 %) i cetvrte (35,85 %) godine, a najmanje studenata peta godine studija (25,48 %). Od ispitanika se trazilo da pismeno ispune anketu koja je sadrzavala 13 frazema istih kao i u prvome dijelu istrazivanja, odgovorivsi na dvije vrste pitanja. Prva se grupa pitanja odnosila na poznavanje frazema i sadrzavala uputu o mogucosti jednoga pravilnog odgovora, a druga se grupa ticala referenta frazema s obzirom na spol i sadrzavala uputu o mogucnosti odabira visestrukih odgovora. Uz frazeme je bilo navedeno njihovo znacenje na nacin na koji je to ucinjeno u nekom od opcih ili frazeoloskih rjecnika ruskoga jezika. Pritom su namjerno birana tumacenja frazeoloskoga znacenja koja sadrze ili ne sadrze rodno relevantnu informaciju o upotrebi frazema s obzirom na spol referenta. Buduci da su anketirani studenti razlicitih godina studija, njihovo znanje jezika i poznavanje frazeologije uvelike se razliko-valo. U prvoj se grupi predlagao samo jedan moguci odgovor, a u drugoj vise njih. Rezultati anketiranja uneseni se i obradeni u Microsoft Excel alatu u razdoblju od dva mjeseca nakon provedbe istrazivanja. U ovome istrazivanju pri izracunavanja postotaka odgovora na pojedino pitanje uzimali su se u obzir odgovori svih ispitanika bez obzira na godinu studija, dob, prvi jezik i sveuciliste na kojemu studiraju, jer se zeljela dobiti opca slika znanja o referentnoj ogranicenosti ili preferenciji rodno obiljezenih frazema, a ne usporediti znanje studenata u odnosu na neki od kriterija (npr. godina studija, spol ili mjesto studiranja). 4.2.2. Rezultati istrazivanja
Informacija o poznavanju frazema biljezi se pomocu cetiri stupnja ucestalosti. Ako je negativni odgovor premasio 75 % u Tablici 3. zabiljezen je kao nepoznat. Ukoliko je negativni odgovor bio zastupljen od 50 % do 75 % frazem se opisuje kao uglavnom nepoznat. Treci i cetvrti stupanj pozitivno karakteriziraju poznavanje frazema; ako se negativni odgovor pojavio u 25 % do 50 % slucajeva frazem se smatra uglavnompoznatim, a pri manje od 25 % negativnih odgovora poznatim. U trecem stupcu tablice navodi se referent koji se pojavio u tumacenju na temelju kojeg su ispitanici odgovarali na pitanja. Rodno ogranicenje ili preferencija u upotrebi frazema u Tablici 3. navodili su se za najucestaliji odgovor samo jednim opisom ako je razlika izmedu dvaju najucestalijih odgovora premasila 20 %. Ako je razlika izmedu dvaju najcescih odgovora bila manja od 20% navodila su se oba odgovora. Pozitiv-na ili negativna korelacija najcesce odabranoga referenta iz istrazivanja anketiranjem s rezultatima korpusne analize navedena je u petome stupcu.
№ РклгЕМ И I 1 íi | 3 a! Я n 3 ci |! t ГЭ -frl 11 E f i
[. БАЗАРНАЯ БАХА (ТОРГОВКА) uglavnom. ncpaznat iovjek l m i z, ali icsce i DA
2. ГЛИСТА ГЛИСТОЙ nepoznat zcna iskljuiivo í DA
i. ГЛАЗКИ СТРОИТЬ (ДЕЛАТЬ» КОМУ uglavnom. poznat nije ukazan l m i i NE
4. ДЕРЖАТЬ ГОД КАБЛУКОМ ГБАШМА КОМ )КОГО uglavnom. poznat nije ukazan i m i i NE
5. ДЕРЖАТЬСЯ ЗА МАМИНУ (МАМКИНУ) ЮБКУ uglavnom. poznat odrasli sin ccscc ra, Lskljufivo m DA
i. КУРИНЫЕ (ЦЫПЛЯЧЬИ. ПТИЧЬИ) М01ГИ uglavnom. poznat iovjek imií DA
7. БОЖИЙ ОДУВАНЧИК uglavnom ncpaznat iovjek i m i £ NE
е. КРОВЬ с молоком uglavnom. ncpaznat nijc ukazan i m i i DA
КОСАЯ САЖЕНЬ И ПЛЕЧАХ uglavnom. ncpaznat iovjek ¿esóe ra, ¡skliuÍLvo m DA
1Й. ЗМЕЯ ПОДКОЛОДНАЯ uglavnom. ncpaznat iovjck i m i i NE
ii. КОЛОМЕНСКАЯ ВЕРСТА nepoznat iovjck ¡.miz, ce§ce m DA
12. НЕГДЕ ПРОБЫ СТАВИТЬ на ком nepoznat zcna iskljuí ivo i DA
11. КИСЕЙНАЯ БАРЫШНЯ uglavnom. ncpaznat iovjck l m i i NE
Tablica 3. Korelacija leksikografskoga opisa rodno obiljezenih frazema i njihove pravilne upotrebe kod govornika ruskoga kao stranog jezika
Samo 4 od 13 frazema bilo je uglavnom poznato ispitanicima, sto ukazuje na to da se procjena rodne ogranicenosti ili preferencije u odnosu na spol referenta treba uzeti s odredenom zadrskom, ali, s druge pak strane, upravo zbog toga ispitanike mozemo izjednaciti s prosjecnim korisnicima frazeolos-kih rjecnika koji se pri procjeni rodne obiljezenosti rukovode u najvecoj mjeri informacijom sadrzanom u rjecnickoj definiciji frazema. U definiciji frazema глиста глистой i негде пробы ставить на ком sadrzanoj u anketi nedvoj-beno se ukazuje na zenu kao referenta, a u definiciji frazema держаться за мамину (мамкину) юбку kao referent navodi se odrasli sin. U ostalim fraze-mima obuhvacenima anketom u definiciji nije postojala rodno relevantna informacija. Sukladno tome, rodno ogranicenje biljezeno opisnom ocjenom iskljucivo o m ili z ispitanici su odabrali upravo za tri frazema u cijoj se definiciji nalazio rodno odreden referent. Osim kod njih, s muskarcem kao referentom, bez obzira na nedostatak rodno relevantne informacije u tuma-cenju znacenja, povezuje se frazem косая сажень в плечах. Od preostalih frazema ispitanici su navodili postojanje rodne preferenciji u upotrebi samo dvaju frazema: базарная баба (торговка) i коломенская верста. Sve
navedeno govori u prilog pretpostavci o vaznosti postojanja rodno relevantne informacije kao pragmaticke informacije u rjecniku na temelju koje prosjecni korisnik ispravno razumije i upotrebljava frazeme.
5. Zakljucna razmatranja
Frazeolosko znacenje specificno je po svojoj slojevitosti te je govorniku cesto potrebna dodatna informacija o znacenju frazema, njegovoj konotaciji i/ili specificnom kontekstu u kojemu se koristi. U svojoj biti frazeologija je antropocentricna te se daleko najveci broj frazema odnosi na covjeka, a samim time spol referenta postaje vazan element frazeoloskoga znacenja kod dijela frazema koje je uobicajeno nazivati rodno obiljezenima. Upravo kod takvih frazema rodno relevantnu informaciju o upotrebi frazema u odnosu na spol referenta treba smatrati pragmatickom informacijom neophodnom za njihov adekvatan rjecnicki opis.
Provedena istrazivanja neosporno su dokazala da se prosjecni korisnik rjecnika u velikoj mjeri oslanja na rjecnicku definiciju frazeoloskoga znacenja te da je nezanemariva vaznost ispravno navedene pragmaticke informacije o upotrebi frazema sto se u nasem slucaju odnosi na rodno relevantnu informaciju o rodnoj ogranicenosti ili rodnoj preferenciji u upotrebi rodno obiljezenih frazema. Stoga bi se u leksikografskoj i frazeografskoj praksi trebalo fokusirati prvenstveno na implementaciju takve pragmaticke informacije, a zatim i na njen konkretni oblik i usustavljivanje nacina na koji se ona uvodi. Naime, dosadasnja leksikografska praksa pokazuje da je nedosljedno i nesustavno navodenje rodno relevantne informacije u znatnoj mjeri poslije-dica nerazlikovanja rodnoga ogranicenja od rodne preferencije u upotrebi frazema. Stoga je osnovna pretpostavka sustavnijega i dosljednijega ukljuci-vanja ovog tipa informacije u rjecnicki opis frazema oslanjanje na korpusne podatke o konkretnoj upotrebi frazema, o cemu progovara sve vise lingvista koji se bave pitanjima frazeografskoga opisa rodno obiljezenih frazema. Upravo je nase korpusno istrazivanje pokazalo da je rodno ogranicenje u upotrebi frazema u znatno manjoj mjeri zastupljeno u odnosu na rodnu preferenciju. U skladu s time moguce je zakljuciti da bi sustav ukljucivanja rodno relevantne pragmaticke informacije bio znatno dosljedniji da se takva informacija uvijek daje u zagradama kao dodatna uputa o koristenju umjesto da se tek ponekad direktno ukljucuje u tumacenje frazema. Pritom bi pri definiciji frazeoloskoga znacenja trebalo izbjegavati lekseme koji direktno upucuju na spol referenta, a umjesto njih bilo bi bolje koristiti spolno neut-ralni leksem osoba (лицо). Korpusno istrazivanje pokazalo je i niz nepodu-daranja izmedu konkretne upotrebe frazema i rodno relevantne informacije koja postoji u postojecim rjecnicima sto ukazuje na potrebu revidiranja dosadasnjih spoznaja o rodno obiljezenoj frazeologiji utemeljenoga na najnovijim korpusnim podacima. U slucajevima kada se rodno obiljezeni
frazemi u podjednakoj mjeri odnose na referente obaju spolova, ali sa bitno razlicitom konotacijom ovisno upravo o spolu, opravdano bi bilo razdvojiti znacenje frazema u dva znacenja za svaki od spolova referenta.
Iako prvotni cilj provedenoga korpusnog istrazivanja nije bio razmatrati slucajeve kada se kod frazema koji se uobicajeno smatraju rodno obiljezeni-ma koristi referent koji nije covjek, rezultati upucuju na potrebnu razmatranja i takvih specificnosti s obzirom na to da oni kod nekih frazema premasuju broj koji bismo mogli smatrati tek posljedicom njihove okazionalne ili individualno-autorske upotrebe.
Kao krajnji zakljucak treba istaknuti da je ispravna i na korpusnim podacima utemeljena rodno relevantna informacija kao dio rjecnickoga opisa rodno obiljezenih frazema kljucna za njihovo lakse razumijevanje i adekvat-nu upotrebu.
Literatura/References:
Dobrovol'skii, Dmitrii; Piirainen, Elisabeth. (2009). Zur Theorie der
Phraseologie: kognitive und kulturelle Aspekte [About the theory of phraseology: Cognitive and cultural aspects]. Tübingen: StauffenburgVerlag. (In German.) Ettinger, Stefan. (2009). „Haben die Männer am Grill die Hosen an?
Phraseographie und Sprachwirklichkeit" [„Do men at the grill have their trousers on? Phraseography and language reality"]. In Mellado Blanco, Carmen (Ed.). Theorie und Praxis der idiomatischen Wörterbücher [Theory and practice of phraseological dictionaries]. Tübingen: Niemeyer. 45-64. (In German.)
Evert, Stefan. (2008). Corpora and collocations. In Lüdeling, Anke and Kytö,
Merja (Ed.) Corpus Linguistics. An International Handbook. Berlin/New York: Walter de Gruyter. 1212-1248. (In English.) Hrnjak, Anita. (2017). Frazeologija u rodnome okviru. Rodni elementi u
hrvatskoj i ruskoj frazeologiji [Phraseology in a gender frame. Gender elements in Croatian and Russian phraseology]. Zagreb: Knjigra. (In Croatian.)
Hufeisen, Britta. (1993). „Frauen und Pelze wollen oft geklopft sein". Zur
Darstellung der Frau in Sprichwörtern, Redewendungen und sonstigen feststehenden Ausdrücken [„Women and Furs often want to be pounded". On the representation of women in proverbs, idioms and other fixed expressions]. In Hufeisen, Britta (Ed.) „Das Weib soll schweigen ..." (1. Kor. 14,34): Beiträge zur linguistischen Frauenforschung [„The Woman should be silent... " (1. Kor. 14,34): Contributions to linguistic research on women]. Frankfurt: Peter Lang. 153-171. (In German.) Kolesnikova, Mariia. (2003). Gendernyi analiz uchebnoi leksikografii:
problemy i perspektivy [Gender analysis of educational lexicography: problems and perspectives] In Khaleeva, Irina (Ed.) Gender: Iazyk, Kul'tura, Kommunikatsia [Gender: Laguage, Culture, Communication].
Moskva: Moskovskii gosudarstvennyi lingvisticheskii universitet. 61-63. (In Russian.)
Piirainen, Elisabeth. (1999). Geschlechtsspezifik in der deutschen
Phraseologie [Gender specific in German phraseology]. In Bäcker, Iris (Ed.) Germanistisches Jahrbuch GUS (Das Wort) [Germanistic Yearbook GUS (The Word)]. Moskau: Deutscher Akademischer Austauschdienst. 97-122. (In German.)
Piirainen, Elisabeth. (2001). Der hat aber Haare auf den Zähnen!
Geschlechtsspezifik in der deutschen Phraseologie [But he has hair on his teeth! Gender specific in German phraseology]. In Hoberg, Rudolf (Ed.) Sprache-Erotik-Sexualität [Language-Eroticism-Sexuality]. Berlin: Erich Schmidt Verlag. 283-307. (In German.)
Piirainen, Elisabeth. (2002). Geschlechtsspezifisch markierte Idiome:
Hochdeutsch und Niederdeutsch im Vergleich [Gender-specific idioms: High German and Low German in comparison]. In Wiesinger, Peter (Ed.) Zeitenwende - Die Germanistik auf dem Weg vom 20. ins 21. Jahrhundert. Akten des X. Internationalen Germanistenkongresses Wien 2000 [A turning point - German studies on the way from the 20th to the 21st century. Materials of the Xth International Germanist Congress Vienna 2000]. Bern: Peter Lang. 373-378. (In German.)
Piirainen, Elisabeth. (2004). Geschlechtsspezifisch markierte Idiome im
Deutschen, Niederländischen und in einem niederdeutschen Dialekt [Gender-specific idioms in German, Dutch and a Low German dialect]. In Palm-Meister, Christine (Ed.) EUROPHRAS 2000. Internationale Tagung zur Phraseologie vom 15.-18. Juni 2000 in Aske/Schweden [EUROPHRAS 2000. International conference on phraseology from 15. - 18. June 2000 in Aske / Sweden]. Tübingen; Narr Stauffenberg Verlag. 343-352. (In German.)
Popov, Aleksandr. (2000). Ob uchete gendernogo faktora v
leksikograficheskom kodirovanii [On the factor of gender in lexicographic coding] In Kirilina, Alla (Ed.), Gender kak intriga poznaniia [Gender as the intrigue of cognition]. Moskva: Izdatel'stvo „Rudomino". 93-98. (In Russian.)
Stantcheva, Diana. (2007). Geschlechtsspezifische Phraseologismen im
Deutschen und Bulgarischen - Sprachgebrauch und lexikographische Kodifizierung [Gender-specific phraseologisms in German and Bulgarian -language use and lexicographical codification] In Krzisnik, Erika (Ed.) Frazeologija v jezikoslovju in drugih vedah (Phraseologie in der Sprachwissenschaft und anderen Disziplinen). Europhras Slovenija 2005 [Phraseology in Linguistics and Other Disciplines). Europhras Slovenija 2005]. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Oddelek za slovenistiko. 453-465. (In German.)
Stantcheva, Diana. (2014). Zur lexicografischen Behandlung
geschlechtssprezifischer Phraseologismen (Deutsch - Bulgarisch) [On the lexicographic treatment of gender-specific idioms (German - Bulgarian)].
Germanica Wratislaviensia [Germanica Wratislaviensia], 139. 291-308. (In German.)
Vas'kova, Oksana. „Gender kak predmet leksikograficheskogo opisaniia (na materiale frazeologii)". PhD diss., Moscow, 2006. (In Russian.)
Zykova, Irina. (2002). Sposoby konstruirovaniia gendera v angliiskoi
frazeologii [The ways of constructing gender in English phraseology]. Moskva: Editorial URSS. (In Russian.)
Leksikografski izvori/Lexicographic sources
BFSRJ: Teliia, Veronika (Ed.). (2006). Bol'shoi frazeologicheskii slovar'
russkogo iazyka [The great phraseological dictionary of Russian language]. Moskva: OOO „AST-PRESS KNIGA". (In Russian.)
BSRNS: Mokienko, Valerii; Nikitina, Tat'iana. (2008). Bol'shoi slovar'
russkikh narodnykh sravnenii [The great dictionary of Russian folk comparisons]. Moskva: Olma Media Grupp. (In Russian.)
BSRP: Mokienko, Valerii; Nikitina, Tat'iana. (2013). Bol'shoi slovar'
russkikh pogovorok [The great dictionary of Russian sayings]. Moskva: Olma Media Grupp. (In Russian.)
FSRLJ: Fedorov, Aleksandr. (2008). Frazeologicheskii slovar' russkogo
literaturnogo iazyka [Phraseological dictionary of the Russian literary language]. Moskva: AST. (In Russian.)
MAS: Evgen'eva, Anastasiia (Ed.). (1981-1984). Slovar' russkogo iazyka,
1-4 [The dictionary of Russian language, 1-4]. Moskva: AN SSSR; Institut russkogo iazyka; Russkii iazyk. (In Russian.)
STSRI: Dobrovol'skii, Dmitrii; Baranov, Anatolii. (2007). Slovar'-tezaurus
sovremennoi russkoi idiomatiki [Dictionary-thesaurus of modern Russian idioms]. Moskva: Mir entsiklopedii Avanta. (In Russian.)
