CC BY
8Philological Studies 17, 2, (2019) 268-287
Izvorni znanstveni rad
UDK: 811.163.42-81'36 doi: 10.17072/1857-6060-2019-17-2-268-287
RAZLIKE U ZNACENJSKOM OBOGACIVANJU INSTRUMENTALNIH I AKUZATIVNIH FAZNIH KONSTRUKCIJA: ZA VRSITIKUCU ILI ZA VRSITIS KUCOM
Jelena Tusek
Sveuciliste u Zagrebu Zagreb, Hrvatska
Kljucne rijeci: fazni glagoli, zavrsiti, akuzativ, instrumental, konstrukcijska gramatika, obogacena kompozicionalnost, model znanja o tipicnim dogadajima.
Sazetak: U radu se ispituje znacenjsko obogacivanje (R. Jackendoff) konstrukcija s faznim glagolom zavrsiti u razlicitim sintaktickim okvirima (zavrsiti kucu i zavrsiti s kucom) u hrvatskom. Eksperimentalnim se pristupom dodatno istrazuju rasponi implicitnih predikata tih recenica uz subjekte u muskom i zenskom rodu. Istrazivanje je pokazalo da pripisivanje implicitnih predikata recenicama s nekompatibilnim sastavnicama proizlazi iz konstrukcijskoga znacenja, kao i iz znanja o tipicnim dogadajima (K. McRae, M. Kazunaga) koje govornici dovode u vezu s recenicnim subjektom i objektom.
DIFFERENCES IN MEANING ENRICHMENT OF ASPECTUAL CONSTRUCTIONS IN ACCUSATIVE AND INSTRUMENTAL: ZA VRSITI KUCU OR ZA VRSITI S KUCOM
Jelena Tusek
University of Zagreb Zagreb, Croatia
Key words: aspectual verbs, zavrsiti, accusative, instrumental, construction grammar, enriched compositionality, generalized event knowledge.
Summary: The paper examines the enriched compositionality (R. Jackendoff) of constructions with aspectual verb zavrsiti (to finish) in different syntactic frames (zavrsiti kucu and zavrsiti s kucom) in Croatian. Experimental approach is used to
explore the range of implicit predicates of sentences with male and female subjects. Analysis has shown that the implicit predicates in sentences with semantically incompatible constituents are the result of constructional meaning and the activation of the generalized event knowledge (K. McRae, M. Kazunaga) during sentence processing.
1. Uvod
Pojmom obogacene kompozicionalnosti (Jackendoff, 1997) omogucuje se tumacenje znacenja jezicnih pojava kod kojih dio znacenja ne proizlazi iz sintakticke strukture recenice kao sto je to u primjerima (1.1.) i (1.2.) u kojima nepunoznacni fazni glagoli (zapoceti, zavrsiti) oznacavaju pocetak odnosno zavrsetak kakvoga procesa koji je recenicni subjekt vrsio nad objektom - knjigom. Informacija o tome koji je proces izvrsen nad objektom ne moze se sa sigurnoscu odrediti na temelju recenicnih sastavnica, no ispitanici se uglavnom (v. i 4.2.) slazu oko znacenja takvih recenica pripisujuci im znacenjapisanja ili citanja.
(1.1.) Pavao je zapoceo knjigu.
(1.2.) Mara je zavrsila s knjigom.
Za razliku od prethodnih primjera, u recenicama (1.3.) i (1.4.) proces koji se vrsi nad objektom eksplicitno je izrazen punoznacnim glagolom u infinitivu (pisati) odnosno odglagolnom imenicom (citanje), pa te recenice uglavnom ne ostavljaju prostora za prizivanje dodatnih znacenja.
(1.3.) Pavao je zapoceo citati knjigu.
(1.4.) Mara je zavrsila s pisanjem knjige.
S obzirom na to da u primjerima (1.1.) i (1.2.) izostaje punoznacni glagol koji oznacava proces ciju (pocetnu, zavrsnu) fazu odreduje fazni glagol, a buduci da su takvi i slicni primjeri jezicno posvjedoceni (v. i 3.), pretpostavlja se da mora postojati nacin na koji dolazi do rekonstrukcije cjelovitoga recenicnoga znacenja.
Navedeni primjeri predstavljaju izazov klasicnim fregeanskim pristupima znacenjskoj kompozicionalnosti prema kojima je znacenje slozenoga iskaza funkcija znacenja njegovih sastavnih dijelova i nacina na koji su sintakticki supostavljeni (Partee, 1984). Premda nacelo kompozicionalnosti smatra osnovnim postulatom kognitivne semantike, Jackendoff (1997, 2011) drzi da svi dijelovi znacenja ne moraju biti eksplicitno prisutni u sintaktickoj strukturi, a da do priziva odredenoga znacenja ipak moze doci. Nacelu kompozicionalnosti suprotstavlja nacelo obogacene kompozicionalnosti kojim objasnjava mogucnost da recenica
prenese cjelovitu obavijest cak i kada dio znacenja ne proizlazi iz sintakticke strukture kao sto je to u primjerima (1.1.) i (1.2.).
Pustejovsky (1991, 1995) znacenja implicitnih predikata pripisuje tzv. strukturi kvalije1 imenice u dopuni koju cini slozeni sustav leksicke reprezentacije znanja sastavljen od cetiriju dimenzija: formalne, konstitutivne, telicke i agentivne kvalije, a znacenja implicitnih predikata najcesce proizlaze iz potonje dvije. Agentivna se kvalija odnosi na znanja o nacinima nastanka predmeta, stoga bi se u recenicama (1.1.) i (1.2.) moglo prizivati znacenje pisanja knjige, dok se telicka kvalija odnosi na znanja o funkcijama predmeta u izvanjezicnome svijetu. U primjerima (1.1.) i (1.2.) znacenja koja proizlaze iz telicke kvalije bila bi, stoga, znacenja citanja knjige. Pristup koji polazi od pretpostavke da je nase znanje o takvim skrivenim dogadajima dijelom leksickoga znanja leksicki je pristup ovome fenomenu, a suprotstavljen mu je pragmaticki pristup (v. Zarcone, Padó 2011, Zarcone i dr. 2012) prema kojemu priziv skrivenih dogadaja proizlazi iz posthoc pragmatickoga zakljucivanja na temelju govornikova znanja o svijetu (Zic Fuchs, 1991). Na primjer, malo je vjerojatno da ce govornici primjer (1.5.) interpretirati glagolima pisati ili citati, osim ako mis nije antropomorfizirani lik nekoga knjizevnoga djela ili filma. Ocekivano je da ce u takvom primjeru govornici prizivati znanja o svijetu prema kojima mis moze glodati, a ne citati ili pisatiknjige.
(1.5.) Mis je zavrsio s knjigama.
Primjeri (1.6.), (1.7.) i (1.8.) takoder dovode u pitanje mogucnost prenosenja samo dvaju znacenja koja proizlaze iz strukture kvalije imenice u dopuni jer je moguce da se tim recenicama prenose i druga znacenja koja nisu nuzno pisanje i citanje.
(1.6.) Restaurator je zavrsio s knjigom.
(1.7.) Prevoditeljica je zavrsila knjigu.
(1.8.) Beba je zavrsila s knjigom.
U navedenim primjerima moguce je pretpostaviti i interpretacije koje nuzno ne proizlaze iz strukture kvalije imenica u dopuni vec je njihovo znacenje uvjetovano znacenjem subjekta. U recenicama (1.6.) i (1.7.) recenicni subjekti mogu sugerirati interpretacije koje se ne moraju odnositi
1 Struktura kvalije u teoriji generativnoga leksikona (Pustejovsky, 1995) odnosi se na slozen sustav reprezentacije leksickoga znanja na temelju cetiriju kvalija: formalne koja se odnosi na mjesto predmeta u izvanjezicnome svijetu i odgovara na pitanje sto je predmet, konstitutivne kvalije koja odgovara na pitanje od cega je predmet sastavljen, oznacava odnos izmedu samoga predmeta i njegovih sastavnih dijelova, telicke kvalije koja odreduje fonkciju predmeta u izvanjezicnome svijetu te odgovara na pitanje cemu predmet sluzi i agentivne kvalije koja se odnosi na nastanak predmeta i odgovara na pitanje kako je predmet nastao. Stoga bi imenica kuca na temelju cetiriju uloga kvalije mogla biti odredena kao gradevina, sastavljena od zidova, prozora, itd., cija je fonkcija stanovanje, a nastala je gradnjom.
nacitanje ili pisanje, vec na obnavljanje (1.6.) ili prevoâenje (1.7.). U primjeru (1.8.) subjekt, odnosno nase znanje o subjektu kao bicu koje nema razvijene vjestine citanja i pisanja, sugerira prizivanje glagola koji nisu dijelom strukture kvalije vec se mogu odnositi na nasa znanja o tome sto subjekt (beba) moze ciniti s knjigom. S obzirom na ogranicene mogucnosti izbora, mozemo samo pretpostaviti sto bi prosjecni govornik smatrao implicitnim predikatom ove recenice.
2. Znacenjsko obogacivanje konstrukcija s faznim glagolima
Fazni su glagoli glagolska vrsta koja u svojoj kanonskoj argumentnoj strukturi zahtijeva dogadajnu dopunu [V VP] ili [V NPev] koja oznacava kakav proces. Kada je dopunom oznacen proces, uglavnom infinitivom ili glagolskom imenicom, nema krsenja fregeanskog nacela kompozicionalnosti (Djeca su pócela crtati). No, kada je u dopuni imenica koja oznacava kakav entitet, kao u primjerima (1.1.) i (1.2.), te (1.5.) -(1.8.), svjedocimo krsenju kanonske argumentne strukture. Prema Jackendoffu (1997) u tim slucajevima interpretacija pociva na sljedecem:
Interpretiraj NP kao [Aktivnost (NP)] (nespecificiranu aktivnost koja ukljucuje NP, odnosno ciniti nesto s NP)
Kakva je ta nespecificirana aktivnost, ostaje upitnim, no pozivajuci se na Pustejovskog (1991, 1995) koji izvor interpretacije vidi u unutarnjoj znacenjskoj strukturi dopune, odnosno u spomenutoj strukturi kvalije imenice, pretpostavlja se predvidljivost takvih interpretacija. Konstrukcijski modeli (Goldberg, 1995, 2006; Michaelis, 2002) opisa ove pojave pretpostavljaju da znacenja proizlaze iz shematiziranog konstrukcijskog znacenja koje omogucuje znacenjskim sastavnicama da modificiraju svoja znacenja, dok pragmaticki pristupi (Lascarides, Copestake, 1995; Lapata i dr., 2003; Lapata, Lascarides, 2003; Ziegler, 2006) izvore interpretacije vide u pragmatickoj post hoc inferenciji.
Kategorija glagola koji kao dopunu zahtijevaju rijeci kojima se oznacava dogadajnost, a omogucuju pojavu nedogadajnih imenica u dopuni u literaturi se cesto naziva i metonimijskim glagolima (engl. metonymic verbs) ili glagolima prisile (engl. coercion verbs). Brojna su istrazivanja nacina njihova procesiranja (De Almeida, 2004; Frisson, McElree, 2008; McElree i dr., 2001; Traxler i dr., 2005; Traxler i dr., 2002) smatrala ovu kategoriju semanticki heterogenom skupinom koju uglavnom cine fazni glagoli (npr. poceti, nastaviti, zavrsiti), psiholoski glagoli (npr. uzivati, izdrzati), te drugi glagoli (npr. ocekivati, pokusati). Razlog za njihovo uvrstavanje u jedinstvenu kategoriju bila je pretpostavka da takvi glagoli uz
nedogadajne dopune tvore izraze koji su govornicima znacenjski prihvatljivi, a buduci da zahtijevaju dodatne mehanizme koji omogucuju interpretacije takvih izraza, njihovo je procesiranje otezano (McElree i dr., 2001).
Upravo istrazivanja procesiranja doprinose teorijskoj obradi ovoga fenomena. Naime, otezano procesiranje proizlazi iz cinjenice da interpretacija konstrukcija sa semanticki nekompatibilnim sastavnicama zahtijeva dodatne mehanizme koji omogucuju pripisivanje znacenja takvim konstrukcijama. Medutim, buduci da su novija psiholingvisticka i neurolingvisticka istrazivanja (Katsika i dr., 2012; Utt i dr., 2013; Lai i dr., 2017) pokazala da je otezano procesiranje zabiljezeno samo kod konstrukcija s faznim glagolima, postojanje ovako definirane kategorije je upitno. Eksperimentalna istrazivanja fenomena obogacene kompozicionalnosti uglavnom istrazuju prirodu pomaka (engl. delay) u procesiranju faznih glagola sto se pripisuje postojanju mehanizma koji omogucuju znacenjsko obogacivanje argumentne strukture tako sto argumentu mijenjaju kategorijalni tip (engl. type-shifting) oznacavajuci proces koji ukljucuje imensku dopunu.
2.1. Fazni glagol zavrsiti u hrvatskom jeziku
Fazni su glagoli glagolska vrsta koja uz punoznacne glagole tvori slozena glagolska ustrojstva (Belaj, Tanackovic Faletar, 2017: 23-24). U kroatistickoj je literaturi njezin opis kao punopravne glagolske kategorije neujednacen (Silic, Pranjkovic, 2007; Blagus Bartolec, 2017; Belaj, Tanackovic Faletar, 2017) ili u potpunosti izostaje (Baric i dr., 2003; Tezak i Babic, 2003). Silic i Pranjkovic (2007: 187) uocavaju slicnost faznih glagola modalnim glagolima u tome sto s punoznacnim glagolom tvore slozene glagolske predikate, a od njih se razlikuju s obzirom na razlicit znacenjski doprinos. Naime, fazni glagoli ne modificiraju radnju punoznacnoga glagola vec odreduju njegovu fazu. U kategoriju faznih glagola uvrstavaju glagole poceti /pocinjati, nastaviti / nastavljati, prestati / prestajati i glagol stati. Glagol zavrsiti2 odreduju kao fazni glagol u sirem smislu buduci da ne zahtijeva dopunu u infinitivu vec uglavnom u akuzativu. Blagus Bartolec (2017: 288) glagol zavrsiti smatra laganim glagolom jer zahtijeva imensku dopunu kako bi mogao ostvariti cjelovito znacenje, dok Belaj i Tanackovic Faletar (2017) u tumacenju faznih glagola izostavljaju glagol zavrsiti. U ovome cemo radu taj glagol smatrati faznim
2 Hrvatski jezicni portal glagol zavrsiti tumaci kao (sto) privesti kraju, dovesti do kraja.
glagolom u sirem smislu (Silic, Pranjkovic, 2007) jer smatramo da se njime oznacava jedna od faza glagolskoga procesa - ona zavrsna.
2.2. Korpusna analiza dopuna glagolu zavrsiti
Specificnost je faznih glagola u tome sto svi namecu odredena sintakticka i znacenjska ogranicenja svojim dopunama (Engerer, 2014), stoga ce se u ovome dijelu prikazati rezultati korpusnoga istrazivanja distribucije dopuna faznom glagolu zavrsiti kako bi se potvrdile pretpostavke da je taj glagol specifican u odnosu na ostale fazne glagole s obzirom na mogucnost pojavljivanja imenica u dopuni. Kvantitativna analiza dopuna faznih glagola provedena je korpusnom analizom koja omogucuje empirijski pristup jezikuna temelju konkretnih jezicnih realizacija koje se pojavljuju s konkretnom komunikacijskom namjerom (Jucker, 2009).
Prikupljanje grade za analizu provedeno je na korpusu hrWaC (Ljubesic, Erjavec, 2011) cija se posljednja verzija sastoji od gotovo 1,4 milijarde pojavnica. Za dodatnu potvrdu ukljuceni su i primjeri s mreznih izvora buduci da internet smatramo korpusom tekstova prirodnoga jezika (Kilgarriff, Grefenstette, 2003). Ukljucivanjem internetskoga sadrzaja omogucava se analiza uporabe manje frekventnih primjera u jeziku koje mozda racunalni korpusi nisu zabiljezili. Svjesni metodoloskih nedostataka analize internetskoga sadrzaja kao sto su nepouzdanost izvora te njegova nereprezentativnost, rezultati dobiveni analizom interneta isklj uceni su iz kvantitativne korpusne analize distribucije dopuna.
Analiza distribucija dopuna provedena je pomocu CQL upita3. Time su izdvojeni primjeri koji ukljucuju glagoli zavrsiti u svim oblicima cije su dopune glagoli u infinitivu te opce imenice u akuzativu u svim rodovima i brojevima. Korpusna je analiza potvrdila da se infinitiv uz glagol zavrsiti pojavljuje u svega 1,75 % korpusnih primjera, te da su mu imenske dopune dominantne (v. tablicu 1).
Tablica 1. Distribucija dopuna glagola zavrsiti
zavrsiti
INF 1,75 %
AK M 50,04 %
AK Z 36,64 %
AK S 11,56 %
3 [lemma="zavrsiti"][tag="Vmn|Ncm.a|Ncm.a.|Ncn.a|Ncf.a"]
Premda rezultati korpusne analize ukazuju na ucestalost imenskih dopuna uz glagol zavrsiti, analiza znacenjskih tipova tih imenica pokazala je da su uz taj glagol dominantne imenice kojima je trajanje inherentno (npr. studij sa 220 pojavnica, proces sa 107 pojavnica, mee sa 77 pojavnica) ili imenice koje metonimijski oznacavaju proces (npr. fakultet sa 465 pojavnica u znacenju pohaáanja fakulteta). Konkretne imenice kao dopuna faznome glagolu zavrsiti potvrdene su, ali je njihovo pojavljivanje rjede u odnosu na dogadajne imenice (npr. bazen, zid, muzej, tunel, hotel s po dvije pojavnice u korpusu). S obzirom na izostanak procesualnosti u konstrukcijama s glagolom zavrsiti i nedogadajnim imenicama, smatramo da u tim primjerima mora dolaziti do znacenjskoga obogacivanja koje omogucuje prizivanje implicitnih predikata koji specificiraju proces koji se provodi nad konkretnim imenicama.
Teorijski i eksperimentalni pristupi ovome fenomenu tumacenja implicitnih predikata, vidjeli smo, dovode u vezu sa strukturom kvalije imenica u dopuni, najcesce se ilustriraju tipovima imenica kao sto su to knjiga, roman, film i sl., a rezultate tih istrazivanja generaliziraju na ostale nedogadajne imenice. Stoga je cilj ovoga istrazivanja bio ispitati mogucnosti priziva implicitnih predikata s faznim glagolom zavrsiti i drugim konkretnim imenicama. Za potrebe rada odabrana je imenica kuca buduci da je smatramo konkretnom imenicom dostupnom osjetilnom iskustvu, visoko je frekventna imenica u korpusu sa 600 424 (429,60 na mil.) pojavljivanja te je njezino pojavljivanje uz glagol zavrsiti potvrdeno u korpusu. Naime, smatramo da su mogucnosti interpretacije takvih konstrukcija sire od onoga sto predvida teorija generativnog leksikona (Pustejovsky 1995) te da ovise i o drugim recenicnim sastavnicama (subjektu), kao i o utjecaju konstrukcijskoga okvira. Upravo su razlike u znacenjskome obogacivanju akuzativnih (zavrsiti kucu) u odnosu na instrumentalne konstrukcije (zavrsiti s kucom) jedno od slabijih mjesta tumacenja prizivanja znacenja leksickim pristupima. Takvi, naime, pristupi ne nude operacionalizaciju mogucnosti da dvije konstrukcije s jednakim leksickim sastavnicama u razlicitim konstrukcijskim okvirima prenesu razlicita znacenja. S druge strane, prema konstrukcijskim pristupima (Goldberg 1995, 2006) na ukupno znacenje iskaza, uz znacenje samih sastavnica utjece i shematizirano konstrukcijsko znacenje. U tom kontekstu, na znacenje konstrukcije zavrsiti kucu, osim znacenja sastavnica, utjece i shematizirano konstrukcijsko znacenje akuzativne tranzitivne konstrukcije. Njezino prototipno znacenje odredujemo kao usmjereno djelovanje na objekt koje ga mijenja (v. Belaj i Tanackovic Faletar, 2014). Za razliku od toga, shematicno znacenje instrumentala razumijemo kao djelovanje
subjekta koje nije usmjereno na promjenu naravi predmeta, vec neusmjereno djelovanje po povrsini necega sto vec postoji, sto proizlazi iz sheme prostornoga paralelizma (Belaj i Tanackovic Faletar, 2014). Naime, instrumentalna konstrukcija daje prostorni okvir implicitne radnje u kojoj subjekt i objekt sudjeluju. Stoga u istrazivanju polazimo od pretpostavke da dva razlicita konstrukcijska okvira omogucuju prizivanje razlicitih znacenja konstrukcija s faznim glagolima s nekanonskim dopunama.
3. Korpusna analiza znacenjskoga obogacivanja
Polazeci od teorije generativnoga leksikona (Pustejovsky, 1995) znacenje konstrukcije s implicitnim predikatom u primjeru (3.1.) moglo bi se odrediti s obzirom na nacin nastanka toga predmeta (gradnja) i s obzirom na funkciju toga predmeta (za stanovanje). Kako bi se ispitao izvor interpretacije takvih recenica, provedena je analiza korpusnih recenica s faznim glagolom zavrsiti i dopunom kuca u akuzativu i prijedloznom instrumentalu.
(3.1.) Zavrsilaje kucu.
Koristenjem regularnih izraza4 korpusnom su analizom ekscerpirani primjeri u kojima se iza glagola zavrsitina prvom ili drugom mjestu pojavljuje imenica kuca u akuzativu, a zatim i imenica kuca u instrumentalu s prijedlogom s (sa). Korpusna je analiza pokazala da se u hrvatskome jeziku imenica kuca uz glagol zavrsiti pojavljuje ukupno 51 put, a s obzirom na izostanak eksplicitne dogadajnosti, pretpostavljamo da u interpretaciji takvih primjera dolazi do znacenjskoga obogacivanja koje odreduje proces koji se vrsi s objektom. Kako bi se utvrdilo kakvo je znacenjsko obogacivanje konstrukcije, provedena je dvostruka anotacija primjera s faznim glagolom i imenicom kuca oznacavanjem implicitnih predikata tih recenica. Dvostruka je anotacija5 tako dobivenih primjera provedena kako bi se utvrdilo postoje li razilazenja u procjenama dvoje oznacivaca. Implicitni su se predikati oznacavali s obzirom na to je li rijec o nacinu nastanka predmeta ili o njegovoj funkciji. Dodatno, oznacavanje je podrazumijevalo ekspliciranje implicitnoga predikata. Usporedba anotacija implicitnih predikata pokazala je da su svi predikati odredeni agentivno, s obzirom na nastanak predmeta, no pokusaj ekspliciranja glagola koji se provodi nad predmetom nije bio jednoznacan. Naime, u primjerima (3.2.), (3.3.) i (3.4.) zavrsavanje se kuce ne mora nuzno odnositi na njezinu gradnju, vec i na druge radnje koje bi mogle biti povezane uz taj predmet
4 [lemma = "zavrsiti"][!tag="V.*"]{0,1} [lemma=" kuca " & tag="Nc..a|Nc..a."]
[lemma = "zavrsiti"][!tag="V.*"] [word="s|sa"]{0,1} [lemma=" kuca " & tag="Nc..a|Nc..a."].
5 Uz autoricu, korpus je anotirao jos jedan strucni oznacivac (lingvist).
kao sto je to ureäivanje, popravljanje, adaptacija, bojenje i sl., stoga su oznacivaci uz te primjere navodili vise mogucih glagola. (3.2.) Ne morate odjednom zavrsiti cijelu kucu. (hrWaC) (3.3.) Drago je upravo zavrsio kucu i sada tamo zivi. (hrWaC) (3.4.) To nam daje nadu da cemo na proljece mozda i zavrsiti kucu. (hrWaC)
Fazne konstrukcije s imenicom kuca, dakle, ukazuju na problematicnost u odredivanju odnosno predvidanju mogucih predikata strukturom kvalije. Naime, prihvacanjem mogucnosti interpretacije koja proizlazi iskljucivo iz strukture kvalije, glagol urediti ne bi mogao biti implicitnim predikatom recenice (3.5.):
(3.5.) Uredili smo pedesetak stanova, a nismo u stanju zavrsiti
vlastitu kucu. (hrWaC) Glagol urediti u surecenici moze implicirati da se zavrsavanje kuce odnosi nauredenje, a ne na proces gradnje, stoga je u tom primjeru model znacenja koji proizlazi iz teorije generativnoga leksikona teze odrziv. Premda korpusna analiza provedena u korpusu hrWaC nije nasla primjere glagola zavrsiti i imenice kuca u instrumentalu, pretraga interneta, koji smo odredili kao korpus u najsirem smislu, potvrdila je pojave takvih oblika u knjizevnim tekstovima, u izvorniku (3.6.) i u prijevodu s engleskoga jezika (3.7.).
(3.6.) Kadsu zavrsili s kucom, presli su na Ijetnu kuhinju i na supe iskopane u brdu, na onu sto ju je nacinio Vilko Lindemann i na onu drugu (Pavlicic, 2004).
(3.7.) Onoga dana kad smo zavrsili s kucom - bilo je oko sestpopodne, bio sam prasnjav od glave do pete - Welty je otvorio bocu vina, sjeli smo uz kutije i pili, znas ono, goli podovi i jekaprazne kuce (Tartt, 2015). Kontekst u tim primjerima sugerira interpretaciju faznih konstrukcija koja se odnosi na proces koji se provodi s kucom, no tek je ukljucivanjem izvanrecenicnoga konteksta moguce odrediti cjelovito recenicno znacenje. Stoga i ovi primjeri upucuju na nemogucnost teorije generativnoga leksikona (Pustejovsky, 1995) da beziznimno omoguci modeliranje znacenja takvih konstrukcija iskljucivo dvjema ulogama kvalije.
4. Eksperimentalni pristup znacenjskom obogacivanju
Kako bi se dodatno potvrdili rezultati dobiveni korpusnom analizom te ispitali prihvatljivost i interpretabilnost konstrukcija s glagolom zavrsiti i nedogadajnom imenicom kuca u kontekstualno neutralnim uvjetima provedena su tri eksperimentalna istrazivanja s dva cilja: (1) ispitati stupanj prihvatljivosti recenica s faznim glagolom zavrsiti i dopunom kuca u
akuzativu i prijedloznom instrumentalu u hrvatskome jeziku i (2) ispitati raspon implicitnih predikata u recenicama s faznim glagolom zavrsiti i imenicom kuca u akuzativu u odnosu na instrumental sto je provedeno dvama tipovima istrazivanja (v. 4.2. i 4.3.).
4.1. Prosudba prihvatljivosti
Prosudba prihvatljivosti recenica (engl. acceptability judgement) metoda je koristena u lingvistickim ispitivanjima kojom ispitanici procjenjuju je li govornicima recenica prihvatljiva u odredenome jeziku (Kras i Milicevic, 2015). U istrazivanju smo koristili tradicionalni zadatak prosudbe stupnjevite prihvatljivosti recenica na Likertovoj skali od 1 do 5 u koj emu su ispitanici procjenjivali pisano prikazane recenice uz neograniceno vrijeme za donosenje prosudbe. Buduci da je korpusna analiza potvrdila mogucnost pojave imenice kuca u akuzativu uz fazni glagol zavrsiti, ocekivano je i da ce ispitivanje prihvatljivosti takve recenice potvrditi njezinu jezicnu prihvatljivost. U tom kontekstu, konstrukcije koje se u korpusima cesce javljaju mozemo smatrati i konstrukcijama s visim stupnjem idiomatizacije (v. Suttle i Goldberg, 2011). S druge strane, korpusna je analiza pokazala slabu produktivnost konstrukcija s glagolom zavrsiti i imenicom kuca u instrumentalu, stoga smo ocekivali i njihovu slabiju jezicnu prihvatljivost.
U ispitivanju prihvatljivosti sudjelovalo je 20 ispitanika (60 % Z i 40 % M), studenata preddiplomskoga studija juznoslavenskih jezika i knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prosjecna je dob ispitanika bila M = 20,4 godine (SD = 1,73, Min = 18, Max = 23), a svi su se ispitanici izjasnili kao izvorni govornici hrvatskoga jezika. Sudjelovanje u ispitivanju bilo je anonimno, dobrovoljno i provedeno u vrijeme redovne fakultetske nastave, a trajalo je oko 10 minuta. Nakon sto su im procitane upute, podijeljeni su im upitnici u kojima su procjenjivali prihvatljivost recenica na skali od 1 do 5 gdje 1 oznacava potpuno neprihvatljivu, a 5 potpuno prihvatljivu recenicu. Ispitanicima je objasnjeno da se u ispitivanju trazi da daju vlastito misljenje i da se oslone na prvi dojam. Svaki je ispitanik procjenjivao prihvatljivost ukupno 60 recenica, od cega su 24 (3 x 4 x 2) recenice bile recenice s faznim konstrukcijama i cetiri tipa nedogadajnih dopuna, dok su ostali primjeri bili distraktori (engl. distractors) koji su ukljuceni kako ispitanici ne bi otkrili specifican cilj istrazivanja. Procjena recenica ukljucila je tri fazna glagola (zapoceti, nastaviti, zavrsiti) i cetiri imenice (kuhinja, kuhinja, knjiga, rucak), a u radu iznosimo samo rezultate ispitivanja za recenice s glagolom zavrsiti i imenicom kuca, kao primjerom nedogadajne imenice cije pojavljivanje uz fazni glagol zahtijeva znacenjsko obogacivanje.
Tablica 2. Procjena prihvatljivosti recenica s glagolom zavrsiti i imenicom kuca u akuzativu i instrumentalu
akuzativ instrumental
M 2,85 3,05
SD 0,99 1,05
Unatoc slaboj korpusnoj potvrdenosti konstrukcija s faznim glagolom zavrsiti i dopunom kuca u instrumentalu, procjena prihvatljivosti (v. tablicu 2) pokazala je da su oba tipa konstrukcija procijenjena prihvatljivima u hrvatskome jeziku. Naime, analiza prihvatljivosti recenica s implicitnim predikatima pokazala je da ih govornici procjenjuju srednjom ocjenom 2,85 uz dopunu u akuzativu, a ocjenom 3,05 s dopunom u prijedloznome instrumentalu, sto smatramo (rubno) prihvatljivim jezicnim oblicima te ih stoga smatramo interpretabilnima sto ce prikazati i eksperiment procjene implicitnoga predikata u nastavku.
4.2. Analiza procjena implicitnoga predikata
Kako bismo ispitali izvore interpretacije navedenih konstrukcija provedena su dva ispitivanja procjena implicitnoga predikata. U prvom se od ispitanika trazilo da uz recenicu s faznim glagolom i imenicom kuca u akuzativu i instrumentalu ekspliciraju izostavljen predikat. Kako bi se dodatno provjerili rezultati, provedeno je i drugo kontrolno ispitivanje u kojem su ispitanici na temelju ponudenih odgovora navodili koji predikati najbolje odgovaraju recenicama s nedogadajnom dopunom.
4.2.1. Ispitivanje odredivanja implicitnoga predikata
Ispitivanje odredivanja implicitnih predikata provedeno je u okviru vecega istrazivanja u kojem su se ispitivali implicitni predikati recenica s trima faznim glagolima i cetirima dopunama. U ovome radu donosimo rezultate procjene implicitnih predikata recenica s faznim glagolom zavrsiti i imenicom kuca u akuzativu i instrumentalu.
U ispitivanju je sudjelovalo 62 ispitanika (M = 23 %, Z = 77 %), studenata preddiplomskoga studija juznoslavenskih jezika i knjizevnosti i kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prosjecna dob ispitanika bila je 21 godina (SD = 1,9, Min = 18, Max = 28).
Ispitivanje je provedeno upitnikom, metodom papir-olovka, u kojem su ispitanici nakon procitanog stimulusa (N = 60) koji je cinila recenica s
faznim glagolom (npr. Mirjana je zavrsila s kucom), trebali odgovoriti na pitanje Sto je subjekt cinio s predmetom navodeci glagol koji najbolje opisuje tu radnju. Subjekti recenice bili su neka od najcescih osobnih imena prema Drzavnom zavodu za statistiku6. Nakon subjekta u recenici slijedio je fazni glagol s dopunom u akuzativu ili s prijedloznim instrumentalom i prilozna oznaka vremena (prosle godine, oko podneva, itd.) kako bi recenice zvucale sto prirodnije i kako bi se smanjio efekt zamora slicnim ispitivackim materijalom. Kako bi se dodatno minimizirao zamor ispitnim materijalom, recenice su podijeljene u dva upitnika koja su sadrzavala jednak broj primjera s faznim glagolima. Svaki je ispitanik navodio implicitne predikate u ukupno 60 recenica, od cega su 24 recenice bile testne recenice s faznim glagolima (npr. Ivan je zavrsio kucu oko podneva), dok su preostalih 36 recenica cinili distraktori (npr. Ana je uzivala u salati) koji su ukljuceni kako ispitanici ne bi otkrili specifican cilj ispitivanja te kako bi se, sto je vise moguce, smanjio efekt zamora slicnim ispitnim materijalom. Recenice su u upitniku poredane slucajnim redoslijedom.
Sudjelovanje u ispitivanju bilo je anonimno, dobrovoljno i provedeno u vrijeme redovne fakultetske nastave. Vremenski je bilo neograniceno, a ispitanici su rjesavali upitnik u prosjeku izmedu 20 i 25 minuta. Najprije su procitani informirani pristanci u kojima su obavijesteni o svrsi provodenja rada, a ispitivanju su mogli pristupiti nakon njegova potpisivanja. U uputi za ispitivanje koja je ispitanicima procitana naglas objasnjen je specifican cilj ispitivanja - odredivanje znacenja koja prizivaju pojedine recenice. Navedeno je da su u jeziku posvjedocene recenice u kojima nedostaju informacije koje bi recenice cinile sasvim smislenima, no takva je znacenja moguce pretpostaviti. Od ispitanika se tako trazilo da nakon sto procitaju recenicu, odgovore na pitanje Sto je subjekt cinio s predmetom. Npr. Ana je
uzivala u salati. Sto je Ana cinila sa salatom? _Ispitanici su
zamoljeni da navedu samo jedan glagol koji najbolje opisuje tu aktivnosti te da se u odgovorima oslone na svoj prvi dojam. U upute nisu ukljuceni primjeri s faznim glagolima kako se ispitanicima ne bi sugerirali odgovori i kako bi se dobili sto prirodniji odgovori. Prikupljeni su odgovori uneseni u program Microsoft Excel, rucno su obradeni, ujednaceni i kodirani zbog jednostavnije obrade podataka (npr. pretvaranje razlicitih glagolskih oblika u infinitive, svrsenih u nesvrsene vidske parnjake, i sl.).
Analiza odgovora (v. tablicu 3) pokazala je da se kao implicitni predikati konstrukcija s faznim glagolom zavrsiti i imenicom kuca ukupno u najvecoj mjeri pojavljuju glagoli graditi i cistiti. Agentivni predikat graditi uz
6 Za ispitivanje su odabrana najcesca muska i zenska imena prema Drzavnom zavodu za statistiku od 1960. do 1990. godine kako bi se umanjila mogucnost da su ispitanicima imena nepoznata ili neobicna, sto bi moglo utjecati na znacenje.
imenicu kuca u akuzativu se pojavljuje u 32,26 % primjera, dok se u instrumentalu pojavljuje u 19,35 % rezultata. Glagol cistiti kao implicitni predikat ispitivanih recenica dominantno (41,94 %) dolazi uz instrumental. Glagol spremati jednako se pojavljuje uz oba padeza (16,13 %), a kao drugi predikati uz akuzativ pojavljuju se glagoli bojiti (2), demolirati (1), popravljati (1), prati (1), raditi (1), sastavljati (1), projektirati (1), slagati (1), ureäivati (3), usisavati (1), zidati (1), dok se uz instrumental pojavljuju glagoli bojiti (2), popravljati (1), prati (1), slagati (1), ureäivati (1), mesti (1), renovirati (1), seliti (1),zidati (2), zbukati (1) i zivjeti (1).
Tablica 3. Implicitni predikati recenica s glagolom zavrsiti i imenicom kuca u akuzativu i prijedloznom instrumentalu
M + z M + z
zavrsiti kucu zavrsiti s kucom
graditi 20 32,26 % 12 19,35%
cistiti 19 30,65 % 26 41,94%
spremati 10 16,13 % 10 16,13%
sredivati 3 4,84 % 2 3,23%
drugo 10 16,13 % 12 19,36 %
UKUPNO 62 62
Dakle, uz recenice s glagolom zavrsiti i imenicom kuca ispitanici su najcesce prizivali glagole koji proizlaze iz znanja o nacinu nastanka predmeta, odnosno agentivne kvalije (graditi). Medutim, medu dominantnim su se odgovorima nalazili i glagoli koje ne mozemo povezati s nacinom nastanka predmeta (npr. glagol cistiti), sto jos vise dolazi do izrazaja kada se na temelju dobivenih odgovora prikaze utjecaj subjekta na interpretaciju konstrukcija s tom imenicom (v. tablicu 4). Naime, glagol zavrsiti uz imenicu kuca u akuzativu dominantno priziva agentivne interpretacije (graditi) za subjekte muskoga roda (54,84 %), za razliku od subjekata zenskoga roda gdje je takva interpretacija razmjerno rijetka i pojavljuje se u tek 9,68 % analiziranih odgovora. Akuzativ, uz subjekt zenskoga roda preferira interpretaciju glagolom cistiti (41,94 %), a zamjetan je i veci broj interpretacija znacenjski bliskim glagolom spremati koji je 25,81 % ispitanika navelo kao implicitni predikat ovih konstrukcija uz subjekte zenskoga roda, za razliku od 6,45 % ispitanika koji su ga naveli uz subjekte muskoga roda.
Tablica 4. Implicitni predikati konstrukcije s glagolom zavrsiti i imenicom kuca s obzirom na rod subjekta
M Z M Z
zavrsiti kucu zavrsiti s kucom
graditi 54,84% 9,68% 35,48% 3,23%
cistiti 19,35% 41,94% 25,81% 58,06%
spremati 6,45% 25,81% 6,45% 25,81%
sredivati 6,45% 3,23% 6,45% 0,00%
drugo 12,90% 19,35% 25,81% 12,90%
Uz instrumentalne dopune, agentivna interpretacija (graditi) uz imenicu kuca i subjekt zenskoga roda pojavljuje se tek jednom, dok se uz subjekt muskoga roda pojavljuje u 35,48 % navedenih odgovora. Cistiti kao predikat faznih konstrukcija s glagolom zavrsiti i imenicom kuca u instrumentalu dominantan je s 58,06 % odgovora uz subjekte zenskoga roda, za razliku od 25,81 % uz subjekte muskoga roda.
4.2.2. Ispitivanje metodom prisilnoga izbora (engl. forced choice)
Kontrolno je istrazivanje provedeno putem ankete izradene u programu Google Forms koja je postavljena na stranicu drustvene mreze Facebook. U ispitivanju u kojem je sudjelovao 51 ispitanik ispitivani su implicitni predikati 4 recenice s faznim glagolom zavrsiti i dopunom u akuzativu i instrumentalu (1 x 2), uz zensko i musko osobno ime (2 x 2 = 4). U ispitivanje su ukljuceni i distraktori (N = 8) kako ispitanici ne bi otkrili specifican cilj ispitivanja. Za razliku od prethodnoga istrazivanja u kojem su ispitanici sami navodili implicitne predikate recenica, u ovom su istrazivanju ponudeni glagoli koji bi mogli biti implicitnim predikatom recenica. Dva ponudena glagola najcesce su ponudeni odgovori u prethodnom istrazivanju (graditi, cistiti), a ostali su glagoli (crtati, gledati, kupovati) odabrani kako primjeri glagolskih kolokata koji se pojavljuju kao glagolski kolokati imenici kuca u korpusu, no nisu bili ponudeni kao odgovori u prethodnome istrazivanju. Ispitanici su trebali oznaciti koji od navedenih glagola najbolje odgovaraju izostavljenoj radnji u recenici, a nisu bili ograniceni samo na jedan izbor vec su mogli oznaciti koliko god glagola zele od ponudenih 5. Recenice su prikazivane slucajnim redoslijedom, kao i ponudeni odgovori u svakome primjeru.
Ovo je istrazivanje (v. graf 1) potvrdilo rezultate dobivene prethodnim istrazivanjem prema kojima ispitanici akuzativnim konstrukcijama7 (zavrsiti kucu) dominantno pripisuju (74 odgovora) agentivnu interpretaciju (graditi), za razliku od glagola cistiti koji je u 19 odgovora naveden kao moguci predikat ispitivanih recenica. Glagol crtati koji u prethodnom istrazivanju nije ponuden medu odgovorima 24 je ispitanika oznacilo kao moguci predikat. Tek je jedan ispitanik oznacio glagol kupovati kao moguci predikat navedene recenice.
Sukladno prethodnom istrazivanju, i ovo je kontrolno istrazivanje pokazalo da ispitanici instrumentalnim konstrukcijama (zavrsiti s kucom) dominantnije pripisuju neagentivne interpretacije. Naime, 62 je puta uz te konstrukcije navedena interpretacija glagolom cistiti, za razliku od 19 agentivnih interpretacija (graditi), sto potvrduje snazan konstrukcijski utjecaj na znacenje citave konstrukcije (recenice), te iskljucuje mogucnost tumacenja znacenja implicitnih predikata iskljucivo strukturom kvalije imenice u dopuni (Pustejovsky, 1995).
Graf 1. Usporedba implicitnih predikata uz dopunu u akuzativu i prijedloznom instrumentalu (metoda prisilnog izbora)
Uz konstrukcijsko znacenje, i ovo je istrazivanje pokazalo izrazit utjecaj znanja o svijetu (Zic Fuchs, 1991) odnosno prizivanje stereotipnih rodnih uloga na znacenje recenica s nekompatibilnim sastavnicama (v. grafove 2 i 3). Naime, recenice sa subjektom u muskom rodu i akuzativnom dopunom dominantno su prizivale agentivne interpretacije (graditi).
7 Rezultati ukljucuju odgovore za oba spola.
50
I
19 1 "7
i
0 0 1 0 0
I H'l ¡ I i
kupovati
■lililí
Graf 2. Usporedba implicitnih predikata uz dopunu u akuzativu s obzirom na razlike u rodu subjekta (metoda prisilnog izbora)
Kao sto graf prikazuje, u istrazivanju niti jedan ispitanik nije ponudio glagol cistiti kao implicitni predikat recenica uz subjekt u muskome rodu te akuzativnu dopunu, dok je u recenicama s imenicom kuca u prijedloznom instrumentalu, takav odgovor ponuden u 25 primjera (v. graf 3), sto dodatno potvrduje nasu pretpostavku da je znacenje konstrukcija s faznim glagolima i nedogadajnim dopunama nemoguce u potpunosti tumaciti strukturem kvalije imenice u dopuni buduci da se znacenje ciscenja ne moze smatrati niti agentivnom niti telickom kvalijom.
cistiti citati kupovati sledati
Graf 3. Usporedba implicitnih predikata uz dopunu u instrumentalu s obzirom na razlike u rodu subjekta (metoda prisilnog izbora)
5. Rasprava
Smatramo da je model koji moze ponuditi tumacenje ove pojave s najmanje ostatka tzv. model znanja o tipicnim dogadajima (engl. generalized event knowledge, McRae, Matsuki, 2009). Prema tome modelu govornici jezika posjeduju znanja o tipicnim dogadajima povezanima uz kakve predmete, a to znanje utjece na njihova ocekivanja u jeziku. Prema modelu govornik na temelju predmeta jezicno kodiranih imenicama (npr. muskarac, kuca) stvara tipicne scenarije (muskarac gradi kucu) u koje su ukljuceni navedeni sudionici. Primjena takva modela na tumacenje faznih konstrukcija s nedogadajnim dopunama podrazumijeva aktivaciju znanja o dogadajima koji se mogu povezati uz recenicni subjekt i objekt. Buduci da su rezultati analize pokazali da konstrukcija [NPosobno_imez FG NPkuca] dominantno priziva implicitni predikat cistiti, ovaj model omogucuje modeliranje takva znacenja primjenom psiholingvistickih istrazivanja kojim se ispituju tipicni scenariji. Primjena toga modela na tumacenje konstrukcija s faznim glagolom pretpostavljala bi predvidanje tipicnih scenarija u kojima se mogu pojavljivati recenicni subjekt i objekt. Stoga tipicne interpretacije zapravo tumacimo kao znanja o tipicnim dogadajima koja proizlaze iz znanja o predmetima u sprezi sa shematiziranim konstrukcijskim znacenjem. Premda i drugi kognitivnolingvisticki pristupi (npr. Fillmoreova semantika okvira) omogucuju slicna tumacenja razlika u rezultatima, pristup koji u ovome radu zagovaramo razradio je metodologiju prikupljanja procjena tipicnih scenarija koja moze biti primijenjena u daljnjim istrazivanjima faznih konstrukcija s nedogadajnim dopunama.
Razlike u pripisivanju znacenja u akuzativnim u odnosu na instrumentalne konstrukcije, kao sto smo uvodno naveli, vidimo u padeznim znacenjima. Naime, znacenjski doprinos instrumentala vidimo kroz njegovo temeljno znacenje semantickoga paralelizma (Belaj, Tanackovic Faletar, 2014), i to kroz neusmjerenu distributivnost radnje u prostoru (cistiti), za razliku od usmjerenosti radnje prema predmetu koja ga svojom aktivnosti mijenja (graditi), sto je znacenje akuzativa u prototipno tranzitivnim konstrukcijama (Hopper , Thompson, 1980). Smatramo da padezna znacenja dodatno odreduju pomake u interpretacijama i omogucuju sirenje raspona znacenja prema onima koje je moguce i empirijski potvrditi na temelju psihologijskih modela znanja o tipicnim dogadajima (McRae, Matsuki, 2009).
6. Zakljucak
U radu smo prikazati da je znacenje faznih konstrukcija s nedogadajnim dopunama (zavrsiti kucu) nemoguce objasniti modelima koji polaze od dekonstrukcije znacenja imenica u dopuni (Pustejovsky, 1995), vec je ukupno recenicno znacenje posljedica niza medusobno isprepletenih faktora koji, vise ili manje, utjecu na interpretaciju faznih konstrukcija s implicitnim predikatima. Na temelju korpusnih i eksperimentalnih pristupa, kao faktori sa zamjetnim utjecajem na konstrukcijsko znacenje u cijelosti izdvojeni su utjecaj znacenja subjekta te samo konstrukcijsko znacenje. Stoga smatramo da je za modeliranje znacenjskoga obogacivanja konstrukcija s krsenjem kanonske argumentne strukture nuzno uzeti u obzir vise od onoga sto predvida teorijski model generativnoga leksikona svodeci ga na strukturu kvalije imenice u dopuni.
Literatura / References
Belaj, Branimir, Goran, Tanackovic Faletar. (2014). Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Knjiga prva: imenska sintagma i sintaksa padeza [Cognitive grammar of the Croatian language. Book one: Noun syntax and case syntax]. Zagreb: Disput.
Belaj, Branimir, Goran, Tanackovic Faletar. (2017). Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Knjiga druga: Sintaksa jednostavne recenice [Cognitive grammar of the Croatian language. Book two: The Syntax of a simple sentence]. Zagreb: Disput.
Blagus, Bartolec, Goranka. (2017). Glagolske kolokacije u administrativnome funkcionalnom stilu [Verb collocations in administrative functional style]. In Rasprave: Casopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje [Discussions: Journal of the Institute of Croatian Language and Linguistics], 43, No 2. 285-309. De Almeida, Roberto G. (2004). The Effect of Context on the Processing of Type-
Shifting Verbs. In Brain and Language 90. No 1-3. 249-61. Engerer, Volkmar Paul. (2014). Phases in verbal semantics. In Events, Arguments and Aspects: Topics in Semantics. Robering, Klaus (Ed.). (Studies in Language Companion Series. Vol. 152). Amsterdam: John Benjamins Publishing Company. 227-260.
Frisson, Steven, Brian, McElree. (2008). Complement Coercion Is Not Modulated by Competition: Evidence from Eye Movements. In Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition, 34, No 1. 1-11. Goldberg, Adele E. (1995). Constructions: a Construction Grammar approach to
argument structure. Chicago: University of Chicago Press. Constructions at Work: The Nature of Generalization in Language. (2006). Oxford:
Oxford University Press. Hopper, Paul J., Thompson, Sandra A. (1980). Transitivity in Grammar and Discourse. In Language, 56. 281-299.
Jackendoff, Ray. (2011). Conceptual Semantics. In Semantics. Claudia, Maienborn, Klaus von Heusinger, Paul Portner (Eds.). Berlin, Boston: De Gruyter Mouton.
The Architecture of the Language Faculty. (1997). Cambridge, MA: MIT Press.
Jucker, Andreas H. (2009). Speech Act Research between Armchair, Field and Laboratory. In Journal of Pragmatics, 41, No 8. 1611-1635.
Katsika, Argyro, David, Braze, Ashwini Deo, Maria Mercedes Pinango. (2012). Complement Coercion: Distinguishing Between Type-Shifting and Pragmatic Inferencing. In The Mental Lexicon,7, No 1. 58-76.
Kilgarriff, Adam, Gregory, Grefenstette. (2003). Introduction to the Special Issue on the Web as Corpus. In Computational Linguistics, 29, No 3. 333-347.
Kras, Tihana, Maja, Milicevic. (2015). Eksperimentalne metode u istrazivanjima usvajanja drugog jezika [Experimental methods in second language acquisition studies]. Rijeka: Filozofski fakultet.
Lai, Yao-Ying, Cheryl, Lacadie, Todd, Constable, Ashwini, Deo, Maria, Mercedes, Pinango. (2017). Complement Coercion as the Processing of Aspectual Verbs: Evidence from Self-paced Reading and fMRI. In Compositionality and Concepts in Linguistics and Psychology. Uredio James A. Hampton, Yoad, Winter (Eds.). Cham: Springer International Publishing. 191-222.
Lapata, Maria, Alex, Lascarides. (2003). A Probabilistic Account of Logical Metonymy. In Computational Linguistics, 29, No 2. 261-315.
Lapata, Mirella, Frank, Keller, Christoph, Scheepers. (2003). Intra-Sentential Context Effects on the Interpretation of Logical Metonymy. In Cognitive Science, 27, No 4. 649-68.
Lascarides, Alex, Ann, Copestake. (1995). The Pragmatics of Word Meaning. In Semantics and Linguistic Theory, No 5. 204.
Ljubesic, Nikola, Tomaz, Erjavec. (2011). hrWaC and slWac: Compiling Web Corpora for Croatian and Slovene. In Text, Speech and Dialogue - 14th International Conference. Habernal, Ivan (Ed.). Berlin: Springer. 395-402.
McElree, Brian, Matthew, J., Traxler, Martin, J., Pickering, Rachel, E., Seely, Ray. Jackendoff. (2001). Reading Time Evidence for Enriched Composition. In Cognition, 78, No 1. 17-25.
McRae, Ken, Kazunaga, Matsuki. (2009). People Use their Knowledge of Common Events to Understand Language, and Do So as Quickly as Possible. In Lang Linguist Compass, 3, No 6. 1417-1429.
Michaelis, Laura A. (2002). Headless Constructions and Coercion by Construction. In Mismatch: Form-Function Incongruity and the Architecture of Grammar. Elaine, Francis, Laura, A. Michaelis (Eds.). Stanford: CSLI Publications.
Partee, Barbara H. (1984). Compositionality. In Varieties of formal semantics. Frank, Landman, Frank, Veltman (Eds.). Dordrecht: Foris.
Pustejovsky, James. The Generative Lexicon. Comput. Linguis, 17, No 4. 409-441.
The Generative Lexicon. (1995). Cambridge, MA: MIT Press.
Silic, Josip, Ivo, Pranjkovic. (2007). Gramatika hrvatskoga jezika: za gimnazije i visoka ucilista [Croatian grammar: for grammar schools and colleges]. Zagreb: Skolska knjiga.
Suttle, Laura i Adele E. Goldberg. (2011). The partial productivity of constructions as induction. In Linguistics, 49, No 6.
Traxler, Matthew J., Brian McElree, Rihana S. Williams, Martin, J. Pickering. (2005). Context Effects in Coercion: Evidence from Eye Movements. In Journal of Memory and Language, 53, No 1. 1-25.
Traxler, Matthew J., Martin J., Pickering, Brian, McElree. (2002). Coercion in Sentence Processing: Evidence from Eye-Movements and Self-Paced Reading. In Journal of Memory and Language, 47, No 4. 530-547.
Utt, Jason, Lenci, Alessandro, Padö, Sebastian, Zarcone, Alessandra. (2013). The curious case of metonymic verbs: a distributional characterization. In Proceedings of the International Conference on Computational Semantics. Potsdam.
Zarcone, Alessandra, Sebastian Padö. (2011). Generalized Event Knowledge in Logical Metonymy Resolution. In Proceedings of the 33rd Annual Conference of the Cognitive Science Society. Carlson, L., Hölscher, C., Shipley, T. Austin, TX: Cognitive Science Society. 944-950.
Zarcone, Alessandra, Stefan Rüd. (2012). Logical metonymies and qualia structures: an annotated database of logical metonymies for German. In Proceedings of the 8th International Conference on Language Resources and Evaluation (LREC 12). Istanbul.
Ziegeler, Debra. (2007). A Word of Caution on Coercion. In Journal of Pragmatics, 39(5). 990-1028.
