CC BY
2Philological Studies 20, 2, (2022), 130-145
Strucni rad
UDK: 811.Ш.Г373.7 398.9(=161.1)
DOI: https://www. doi.org/10.55302/PS22202130p
UKRADENA KOPEJKA DERE DZEP. ANALIZA POSLOVICA SA SASTAVNICAMA KOPEJKA I RUBALJ U RUSKOM JEZIKU
Marija Popovic
Filozofski fakultet Sveucilista u Zagrebu Zagreb, Hrvatska
Kljucne rijeci: kopejka; rubalj; novac; ruski jezik; poslovice; kultura; semanticka analiza
Sazetak: U tekstu se obraduju novcane jedinice rubalj (рубль) i kopejka (копейка) u ruskim poslovicama. Cilj ovoga rada je odrediti dominantne vrijednosti izrazene u poslovicama kao odrazu sustava vrijednosti zajednice te kulturoloske specificnosti, osvrcuci se pritom na povijest upotrebe navedenih novcanih jedinica koje se danas identificiraju s Rusijom kao politickim i kulturoloskim prostorom.
Za potrebe istrazivanja koristili smo sljedece zbornike ruskih poslovica: Большой словарь русских пословиц autora V. Mokienko, T. Nikitina i E. Nikolaeva i zbornik Пословицы русского народа V. Dalja. Manji broj primjera pronaden je i u znanstvenim radovima.
Analizom smo izdvojili tri osnovne tematske podskupine poslovica koje se odnose na fizicke karakteristike novca, pripadnost i nacin stjecanja novca, te nacin ophodenja s novcem. Zasebno je poglavlje posveceno analizi brojcanih sastavnica u poslovicama.
Rezultati istrazivanja pokazuju da se najvise vrednuje novcana vrijednost stecena vlastitim radom i stednjom, dok su meduljudski odnosi (prijateljstvo) hijerarhijski vise pozicionirani od samog novca. Osobito se osuduje stjecanje novca na neposten nacin te rastrosnost.
IS THE RUBLE SAVED BY KOPECK? ANALYSIS OF PROVERBS WITH THE COMPONENTS KOPECK AND RUBLE IN THE RUSSIAN LANGUAGE
Marija Popovic
Faculty of Humanities and Social Sciences University of Zagreb Zagreb, Croatia
Keywords: kopeck, ruble, Russian language, values, semantic analysis
Summary: The article deals with the ruble (рубль) and kopeck (копейка) monetary units. We researched the values expressed in Russian proverbs with the lexemes of ruble and kopeck. Furthermore, we explored the cultural specificities of Russian proverbs, discussing the historical use of the mentioned monetary units in their political and cultural environment.
Due to the extensiveness of the topic, this article does not contain all proverbs from the collected corpus. In this paper we will single out only the syntagms with the elements ruble and kopeck, numerical relations that emerge from syntagms with numbers, and proverbs containing other monetary units. The aim of this paper is to determine the dominant values expressed in proverbs as a reflection of the value system of the community.
l.Uvod
Poslovice kao jedinice nastale iz kolektivnog iskustva naroda predmet su lingvokulturoloskih istrazivanja. One su sredstvo kojim se prenosi narodno iskustvo i kristalizacija nacionalne slike svijeta (Сабитова, 2013: 204). Proucavanje poslovica s aspekta lingvokulturologije rezultiralo je pojavom niza znanstvenih radova o vrijednostima izrazenim u poslovicama (Ощепкова, 2014; Ничипорчик, 2016.).
Neke su poslovice univerzalne i promicu iste vrijednosti u svakoj kulturi, pa tako i u ruskoj, poput primjerice vrijednosti stednje. Tako se, primjerice, u ruskoj poslovici Лишнюю копейку береги про черный день1 naglasava vaznost stednje za „crne dane", a slicne poslovice nalazimo i u mnogim drugim jezicima. S druge se pak strane poslovica Без рубля бороды не отрастишь odnosi na naredbu cara Petra I. koji je u sklopu reformi uvodenja zapadnoeuropskih obicaja donio odluku o naplati kazne za nosenje brade2 te se u njoj odrazava osobitost vezana za konkretan povijesni dogadaj (Ермакова, 2010: 222).
U ovom nas radu ponajprije zanimaju poslovice kao pokazatelji dominantnih vrijednosti nositelja odredene kulture koji se odrazavaju u mentalitetu naroda. Pojmovi bogatstvo - siromastvo aktualni su i u danasnje, ekonomski nestabilno vrijeme. To se vidi i u sve vecem zanimanju
1 Navedenoj ruskoj poslovici u hrvatskom jeziku bi odgovarao sljedeci primjer, usp. Cuvaj bijele novce za crne dane.
2
2https://peterburger_lexikon.academic.ru/2970/%D0%91%D0%95%D0%97_%D0%A0%D0% A3%D0%91 %D0%9B%D0%AF_%D0%91 %D0%9E%D0%A0%D0%9E%D0%94%D0%AB _%D0%9D%D0%95_%D0%9E%D0%A2%D0%A0%D0%90%D0%A1%D0%A2%D0%98% D0%A8%D0%AC (Datum pristupa: 3. 8. 2022.)
lingvistickih istrazivanja za koncept novac. Autori znanstvenih clanaka razmatraju novac kao koncept unutar jednog jezika i u komparativnim analizama (Майоренко, 2004; Бредис, 2017).
Prema definiciji rjecnika Социологический энциклопедический словарь mentalitet je definiran kao „svojevrsni skup raznih ljudskih mentalnih svojstava i kvaliteta, obiljezja njihovih manifestacija" (СЭС, 2000: 175). Ova se svojstva i kvalitete odrazavaju u uobicajenom nacinu razmisljanja u odredenoj skupini ljudi (Кравченко, 2004: 211). Nositelj odredenog nacionalnog mentaliteta i jezika jest covjek koji djeluje u zajednici s njezinim drugim predstavnicima (Маслова, 2001: 88).
Neki znanstvenici poput I. G. Dubova (Дубов, 1993: 21) naglasavaju da je mentalitet usko povezan s podrucjem nesvjesnog koje se unutar zajednice interpretira kao kolektivno nesvjesno. Dubov, medutim, upozorava na ogranicenost rezultata dobivenih istrazivanjima jezika (ibid.: 25) definirajuci jezicni mentalitet kao : „nacin podjele svijeta uz pomoc jezika koji odgovara predodzbama o svijetu kod ljudi. Medutim, unatoc cinjenici da nam analiza jezika omogucuje vrlo precizno identificiranje kulturoloskih specificnosti stavova ljudi prema stvarnosti koja ih okruzuje, nedostaje joj sposobnost utvrdivanja razloga koji poticu ljude da pridaju vaznost nekim aspektima zanemarujuci pritom druge"3.
Odnos prema razlicitim pojavama u drustvu podlozan je promjenama na ekonomsko-politickom planu, sto potvrduje i Oscepkova (Ощепкова, 2014: 103) u svome istrazivanju o vrijednostima bogatstva i siromastva u jezicnoj svijesti Rusa te navodi kako je odnos prema novcu u ruskoj kulturi tradicionalno prilicno dvosmislen. Potvrduje se da osoba moze biti pohlepna i zavidna, „gladna novca", ali se te kvalitete osuduju i tvrdi se da novac nikako nije glavna stvar u zivotu.
Promjene u drustvu se neizbjezno reflektiraju i na jezik, sto nam potvrduje sljedeci primjer iz rjecnika Толковый словарь русского языка XX века. Языковые изменения gdje se navodi da je 90-ih godina 20. stoljeca prvi put u rjecnicima zabiljezen leksem razgovornog registra бабки u znacenju 'novac' koji je sastavni dio frazema делать бабки u znacenju 'stjecati novac'. Navedeni se frazem razlikuje u odnosu na uobicajeni izraz зарабатывать деньги 'zaradivati novac'. Tako se бабки ne zaraduju, vec se „prave" iz zraka (Ощепкова, 2014: 104) ili nicega, sto je odraz drustvenih promjena u razdoblju nakon pada SSSR-a kada se manji broj ljudi okoristio nestabilnom politickom situacijom i obogatio na ilegalan nacin u kratkom vremenskom razdoblju.
3 Svi navedeni prijevodi citata u clanku prijevodi su autorice clanka.
Prema Hrvatskoj enciklopediji etimologija rijeci рубль (rubalj) povezuje se s rus. rubl' < starorus: obrubljeno; cep. Nerijetko se pogresno navodi da naziv potjece od perz. rupie < arap. rub'iyye, koje bi mozda dolazilo iz sanskrt. rüpyam: preradeno srebro (HE, 2021.).
Za pojam rubalj u razdoblju 13.-14. st. predlozeno je nekoliko tumacenja. Prema Spasskom (Спасский, 1962.) rijec rubalj pojavila se u Novgorodu u 14. stoljecu i zamijenila je nekadasnji naziv novgorodskog ingota, odnosno novgorodske poluge pod nazivom гривна. Novgorodski rubalj je do prve polovice 15. stoljeca postojao u obliku srebrne poluge tezine oko 200 g, ali kao moneta rubalj ce uci u optjecaj tek od kraja 17. stoljeca. Kaufman naglasava i vaznost rublja kao prve specificno ruske tezinske i novcane jedinice (Кауфман, 1910: 16).
Prema rjecniku Этимологический словарь русского языка4 navedeno je da se naziv kopejka odnosio na srebrni novac koji se kovao od 1535., a nastao je od novgorodske denjge, s prikazom cara na konju s kopljem u rukama. Nakon sto je pustena u optjecaj, prvi su joj nazivi bili: новгородская денга ili новгородка, zatim копейная денга ili копейка (s prikazom konjanika s kopljem) (Гладкий, 2001: 306). Naziv kopejke kao nove novcane jedinice konacno se ucvrstio u rjecniku tek krajem 17. stoljeca (Мельникова, 1989.). Kopejka je od 18. stoljeca ostvarena bakrenjakom5, a od 1926. godine kovanicom od broncane slitine (Jakobovic, 2014: 50).
Cilj ovoga rada je utvrditi vrijednosti izrazene u poslovicama s leksemima rubalj i kopejka cija pripadnost konceptu bogatstva cini vazan element kulture i paremioloske slike svijeta jedne zajednice. Pretpostavka je da cemo u poslovicama naci i specificnosti karakteristicne za rusku kulturu koje cemo nastojati opisati i objasniti.
2. Grada i metode
Glavni izvor u prikupljanju grade za potrebe ovoga rada jest zbornik poslovica Большой словарь русских пословиц (2010) autora V. Mokienko, T. Nikitina i E. Nikolaeva s oko 70 000 jedinica koji po broju nadmasuje ranije objavljene zbornike. Kao izvor koristili smo i zbirku Пословицы русского народа V. Dalja te primjere poslovica iz znanstvenih radova.
Za potrebe istrazivanja prikupljena je grada koja obuhvaca 61 poslovicu, a obradene su poslovice s leksemima рубль, копейка, копеечка i njihove imenicke sintagme.
4https://lexicography.online/etymology/vasmer/%D0%BA/%D0%BA%D0%BE%D0%BF%D0 %B5%D0%B9%D0%BA%D0%B0 (Datum pristupa: 1. 8. 2022.)
5 Kovanje srebrne kopejke prestalo je 1718. godine (Гладкий, 2001: 306).
Rezultat analize prikupljene grade jest tematska podjela poslovica u tri podskupine: prema fizickim karakteristikama novca, prema pripadnosti i nacinu stjecanja novca (vlastitog i tudeg) te prema nacinu ophodenja s novcem. Zasebni dio rada posvecen je analizi brojcanih odnosa u poslovicama.
3. Rezultati i rasprava
3.1. Tematske podskupine poslovica s leksemima kopejka i rubalj
Izdvojili smo tri osnovne podskupine u kojima se opisuju fizicke karakteristike novca, nacin stjecanja i odnos prema novcu. 3.1.1. Prema fizickim karakteristikama novca
- порватый рубль
usp. Порватый рубль не склеишь по-новому. Dok se opis karakteristika novca u vecini slucajeva odnosi na fizicke znacajke kovanica, u ovom se primjeru spominje poderani rubalj (порватый рубль) koji se ne moze zalijepiti i time upucuje na papirni novac koji se u Rusiji pojavio pod nazivom ассигнации tek 1769. godine (Спасский, 1962: 22). Poslovica nam tako kaze da se ucinjena steta ne moze popraviti.
- гуртовая копейка
usp. Гуртовая копейка виднее. U navedenom primjeru poslovice upotrijebljen je pridjev гуртовый. Imenica гурт odnosi se na rub kovanice ili medalje koji je nerijetko bio zljebljen ili ispisan. Tako se za ispisan rub koristi sintagma гуртовая надпись6 na kojoj se urezivao natpis sadrzajno vezan za informacije o kovanici (tezina, cistoca metala) ili o vladaru (npr. parola vladara itd.) za cije se vladavine kovala. U Rusiji se prvi takvi natpisi pojavljuju na rubljima iz 18. stoljeca.
U rjecniku Пословицы русского народа V. I. Dalja (1989.) navedeno je da poslovica ulazi u tematsku kategoriju „samoca - zenidba"7 pa mozemo pretpostaviti da bi se navedeni primjer mogao tumaciti kao superiornost zenidbe nad samocom. Potvrdu za tu pretpostavku u izvorima nismo pronasli.
6https://dic.academic.ru/dic.nsf/brokgauz_efron/33508/%D0%93%D1%83%D1%80%D1%82 %D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F?ysclid=l69j5ldadq826577770 (Datum pristupa: 18. 5. 2022.)
7https://dic.academic.ru/dic.nsf/dahl_proverbs/15289/%D0%93%D1%83%D1%80%D1%82% D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F?ysclid=l69htn6qxh333439210 (Datum pristupa: 18. 5. 2022.)
- рубль щербатый
usp. Без копейки рубль щербатый; Без копейки рубль не живет. Navedene poslovice kazu da je rubalj bez kopejke „krnji" i da bez nje „ne zivi", cime se istice znacaj kopejke kao novcane jedinice manje vrijednosti u odnosu na rubalj. Pridjev щербатый pojavljuje se i u sintagmama s drugim novcanim jedinicama poput kopejke, ali i denjge, ruskog srebrnog novca koji je bio u optjecaju od 14. do 18. stoljeca, sto se vidi u primjeru poslovice u obliku retorickog pitanja, usp. Али моя деньга щербата, никто ея не возьмёт?
3.1.2. Prema pripadnosti i nacinu stjecanja novca
U ovoj dijelu tematske analize odvojili smo nacin stjecanja novca na posten (vlastitim radom, novcem dobivenim na dar) i neposten nacin (kradom). U dijelu koji se odnosi na prisvajanje tudeg novca ilustriraju se primjeri poslovica u kojima se usporeduje casno i necasno stjecanje novca.
3.1.2.1. Prema pripadnosti i nacinu stjecanja novca: vlastiti novac
- наша копейка
usp. И наша копейка не щербата. Pripadnost se u navedenom primjeru iskazuje sintagmom наша копейка 'nasa kopejka'. U poslovici se tvrdi da nas novac nije losiji od novca nekog drugog. Znacenje poslovice bi, prema tome, moglo biti 'mi nismo gori od drugih'. Treba napomenuti da se osteceni novac mogao odnositi na kovanice ciji su rubovi bili osteceni struganjem u svrhu kriminalnog prikupljanja zlata i srebra cime se kovanicama smanjivala vrijednost.
- долгий i длинный рубль
usp. В том ошибаются, кто за долгим рублём гоняется. U ovom primjeru u kojem se osuduje utrka za novcem upotrijebljen je frazem гоняться за долгим (длинным) рублем, nastao redukcijom poslovice. U frazeoloskom rjecniku Rusko-hrvatski ili srpski frazeoloiki rjecnik predlozeni su sljedeci prijevodi toga frazema: juriti za lakom zaradom i traziti lake pare (Menac i sur. 1980: 359). U poslovici se osuduje zelja za stjecanjem vece kolicine novca na lagan nacin ili poriv za dobro placenim poslom bez obzira da li se nekome taj posao svida ili ne8. Sama sintagma долгий (длинный рубль) oznacava laku i visoku zaradu.
8https://phraseology.academic.ru/2509/%D0%93%D0%BD%D0%B0%D1%82%D1%8C%D1 %81%D1%8F_%D0%B7%D0%B0_%D0%B4%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D0%BD%D1
135
- казённая копеечка usp. Казённая копеечка на воде не тонет, на огне не горит. Pridjev казённый odnosi se na ono sto pripada drzavi, drzavnoj blagajni. Poslovica u cijoj osnovi nailazimo na frazem в (на) воде не тонет, в (на) огне не горит nam kaze da takav novac u vodi ne tone i u vatri ne gori. Navedeni frazem odnosi se na nesto neunistivo, sto je nemoguce skriti. Ako upucuje na zivo bice, tada opisuje osobu koja se i u teskim okolnostima zna izboriti za sebe9. Isti izraz moze se upotrijebiti i kao zagonetka: usp. Что в огне не горит, в воде не тонет, в земле не гниёт ('Sto u vatri ne gori, u vodi ne tone, a u zemlji ne gnjije?'). Odgovor je obicno - istina ili led.
- ближняя копеечка - дальний рубль
usp. Ближняя копеечка дороже дальнего рубля. U sljedeCem primjeru primjecujemo opoziciju koju cine sintagme ближняя копеечка Cbliznja kopejka') i дальний рубль ('daljnji rubalj'). U poslovici se naglasava da je i mala kolicina dostupna novca (izrazeno jedinicom manje vrijednosti -kopejkom) vrjednija od vece kolicine (izrazeno jedinicom vece vrijednosti -rubljem) nedostupnijih sredstava.
- заработанная копейка
usp. Заработанная копейка дороже стоит.
Zaradeni novac se vise cijeni od dobivenog, na sto nam ukazuje primjer u kojem se tvrdi da заработанная копейка 'zaradena kopejka' vise vrijedi.
- трудовая копейка
usp. Трудовая копейка велика; Трудовая копейка крепка; Трудовая копейка гвоздём прибита.
Трудовая копейка u znacenju 'radom stecena kopejka' nosi izrazito pozitivnu konotaciju i karakterizira se kao velika (велика), cvrsta (крепка), cavlom zabijena (гвоздём прибита). usp. Трудовая копейка до веку (до века) живёт.
%8B%D0%BC_%D1%80%D1%83%D0%B1%D0%BB%D1%91%D0%BC?ysclid=l6fz11tn7 6665671658_(Datum pristupa: 21. 5. 2022.)
9https://phraseology.academic.ru/2738/%D0%9D%D0%B0_%D0%BE%D0%B3%D0%BD% D0%B5_%D0%BD%D0%B5_%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%82%2C_%D0% BD%D0%B0_%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D0%B5_%D0%BD%D0%B5_%D1%82%D0 %BE%D0%BD%D0%B5%D1%82?ysclid=l69cevtplv40470723_(Datum pristupa: 21. 5. 2022.)
Takva kopejka ostaje dugo sacuvana. Ona je vjecna (sto se izrazava sintagmom до века) i ne bjezi.
- трудовая копейка - шальная копейка
usp. Трудовая копейка в кармане лежит, а шальная ребром торчит. Opozicijske sintagme трудовая копейка 'radom stecena kopejka' i шальная копейка 'slucajno stecena kopejka' tvore antitezu. Sintagma шальная копейка odnosi se na novac zaraden bez puno truda, pa kao takav vec viri iz dzepa.
- даровой рубль
usp. Даровой рубль в кармане не задерживается. Da se poklonjen rubalj u dzepu ne zadrzava pokazano je u primjeru sintagmom даровой рубль u znacenju 'poklonjen rubalj'.
usp. Даровой рубль дёшево стоит. Takav poklonjen rubalj je jeftiniji i manje vrijedan.
- даровой рубль - наживной (нажитый) рубль
usp. Даровой рубль дёшев, наживной дорог; Даровой рубль дёшев, нажитый дорог. Ocekivano, u opozicijskom paru даровой - наживной (нажитый) рубль 'poklonjen - stecen rubalj', zaraden novac je hijerarhijski vise postavljen od poklonjenog.
3.1.2.2. Prema pripadnosti i nacinu stjecanja: tudi novac
- чужая копейка
Semanticku slicnost s prethodnim primjerima nalazimo i u slucaju sintagme чужая копейка 'tuda kopejka'.
usp. Чужая копейка карман прожгёт; Чужою копейкою не разживёшься. U prvom primjeru pozadinska slika predstavlja kopejku koja pali rupu u dzepu, kao da je uzarena. To znacenje dolazi od glagola прожечь 'progorjeti'. Drugi nam primjer govori kako se od tudeg novca nece nitko obogatiti.
- воровская копейка i ворована копеечка
usp. Воровская копейка не впрок; Ворована копеечка карман дерет: сама уйдет и рубли уведет. Oba primjera odnose se na novac stecen kradom te je naglaseno da takav novac ne donosi nista dobro. Dok je u prvom primjeru upotrijebljen frazem идти не впрок кому-л. 'ne koristiti komu\ u
drugom je u pozadinskoj slici prikazan poderan dzep10 koji se dere pod tezinom kopejke. Ona ce napraviti rupu u dzepu, ispasti iz njega i povuci za sobom gubljenje monete vise vrijednosti - rubalja.
- краденый рубль - трудовой грош
usp. Трудовой грош прочнее краденого рубля. U ovom primjeru nailazimo na usporedbu sintagmi краденый рубль 'ukraden rubalj' i трудовой грош 'zaraden gros'. Novac stecen radom okarakteriziran je kao pouzdaniji od ukradenog. Gros (грош) se u poslovicama obicno odnosi na novcanu jedinicu izrazito male vrijednosti. Vrijednost grosa iznosila je dvije kopejke. Srebrni i bakreni grosi kovali su se 1727.godine, pred kraj vladavine Katarine I. (Ларин-Подольский, 2016: 66).
- краденый рубль - заслужённый рубль
usp. Рубль - всё рубль: хоть краденый, хоть заслужённый. U poslovici u kojoj se ukradeni rubalj (краденый рубль) usporeduje s onim stecenim na posten nacin (заслужённый рубль), istaknuto je da se vrijednost jedinice ne mijenja bez obzira na koji nacin se stjece. Time je znacenje ove poslovice u suprotnosti s drugim opisanim primjerima u kojima je zaradeni novac u hijerarhiji vrijednosti nadmocan u odnosu na ukradeni.
3.1.3. Prema nacinu ophodenja s novcem
- лишняя копеечка usp. Лишняя копеечка карману не в тягость.
U sljedecoj poslovici leksem карман 'dzep' moze se odnositi na necije financijsko stanje pa je receno da лишняя копеечка 'suvisna kopejka' nije teret dzepu. Ista sintagma pojavljuje se i u primjeru o stedljivosti, usp. Лишнюю копейку береги про черный день. U primjeru se naglasava da visak novaca treba cuvati za crne dane.11
- последняя копейка; опоследняя копейка; останная копейка
10
O hrvatskim frazemima s komponentom dzep pisala je Zeljka Fink Arsovski: Fink Arsovski, Zeljka. 2005. U dzep, iz dzepa ili po dzepu (Hrvatski frazemi s komponentom dzep), U Грани слова. Сборник научных статей к 65-летию проф. В. М. Мокиенко, ред. M. Алексеенко, Х. Валтер, M. Дюринг, A. Шумейко. Москва: Изд-во ЭЛПИС, 203-209.
11 Sintagma crni dani odnosi se na tesko razdoblje i vrijeme materijalne oskudice te se pojavljuje kako u ruskim, tako i u hrvatskim poslovicama, usp. Bijele novce cuvaj za crne dane; Cuvaj bijele novce za crne dane.
usp. Последняя копейка ребром ; Последнюю копейку ребром не ставят; Опоследнюю копейку ребром; Останная копейка ребром стоит. Znacenje 'posljednja kopejka' moze se izraziti sintagmom последняя копейка, te manje frekventnim primjerima опоследняя копейка i останная копейка. Navedeni primjeri poslovica oznacavaju trosenje posljednjeg novca na nesto nepotrebno.
U poslovici je navedeno da kopejka stoji ребром. Sintagmaребро монеты oznacava bocnu stranu novcica. U pozadinskoj nam se slici predstavlja novcic postavljen na bocnu stranu sto mu omogucuje lako kotrljanje i nestajanje. Tako i frazem поставить / ставить ребром последнюю копейку dolazi u znacenju 'potrositi na nesto (nepotrebno) sav preostali novac'.
- бережённая копейка
usp. Береженая копейка рубль бережет. Ovdje se radi o prosirenoj varijanti cuvene poslovice o stednji u kojoj se naglasava vaznost ustedene kopejke koja „cuva" rubalj, usp. Копейка рубль бережет. Pronasli smo i primjer u kojem je leksemрубль zamijenjen brojem миллион 'milijun' koji oznacava visoku vrijednost necega, pa se tako kaze da kopejka „cuva" milijun, usp. Копейка миллион бережет (Бочина, 2003: 90).
3.2. Brojevi u poslovicama s leksemima kopejka i rubalj
Najcesci odnosi vrijednosti u poslovicama s leksemom kopejka izrazeni su sljedecim brojevima: jedan (один), dva (два), pet (пять), trideset (тридцать), sto (сто).
- одна копейка
usp. Одна копейка - и та ребром.
Pronasli smo primjer u kojem je uz imenicu kopejka upotrijebljen broj jedan, iako su takvi primjeri rijetki. U navedenoj poslovici o siromastvu nailazimo na sintagmu одна копейка koja nas upucuje na malu vrijednost i dostupnost kopejke. U vecini poslovica broj jedan nije naznacen, ali se po kontekstu podrazumijeva. U sljedecoj poslovici o stednji naglasava se da treba cuvati kruh za jelo, a kopejku za nevolju, usp. Блюди хлеб про еду, а копейку про беду. Dok je kruh metafora za prehranu i osiguravanje osnovnih zivotnih potreba, kopejka ima tu istu ulogu kada je novac u pitanju.
- два рубля
usp. Не откладывай до ужо - каждое ужо два рубля стоит. U poslovici se govori o tome da ne treba odgadati poslove za kasnije jer svako odgadanje nosi svoje posljedice i moze nas skupo kostati. U primjeru je
upotrijebljen prilog iz narodnog razgovornog jezika ужо u znacenju 'kasnije'. Poslovica nam kaze da svako odgadanje stoji dva rublja.
- пять рублей i пять копеек
usp. [Заступить] заступил, а пять рублей слупил. Navedenu poslovicu V. I. Dalj svrstava u kategoriju „sudstvo i podmitljivost"12, a Romanovskaja i Alborova, koje su proucavale odraz elemenata zakona i obicaja u poslovicama, objasnjavaju ih kao odnos predstavnika naroda prema odvjetnicima: „nikako nije ulazilo u narodnu svijest da za rad odvjetnika treba placati ne samo kada on brani krivca, nego i u slucaju kada brani nevine" (Романовская i Алборова, 2015: 170).
Sljedeci primjeri poslovica s brojem pet vezani su za trgovinu: usp. Есть пять копеек - и бабушка в торгу; Меняй взад-вперёд пять рублей - ничего не останется13. Dok se u prvom primjeru naglasava potreba za odredenom svotom novca da bi se omogucila trgovina, drugi primjer poslovice mogao bi se protumaciti kao upozorenje na manipulacije s novcem koje mogu dovesti do njegovog gubitka.
- тридцать рублей
usp. Тридцать рублей злата, оставайся место свято. Biblijska poslovica odnosi se na pricu iz Novog zavjeta prema kojoj je Juda Iskariotski dobio od farizeja trideset srebrnjaka za izdaju Isusa (Mt 26, 1416). Tako se sintagma тридцать сребреников ('trideset srebrnjaka') upotrebljava u prenesenom znacenju i odnosi se na cijenu izdaje. U Isusovo je doba iznos od trideset srebrnjaka ili sekela bila otkupna cijena jednoga roba (Opasic, 2014: 196).
- сто рублей
usp. Сто рублей давала (давали), да из кармана не вынимала (не вынимали).
Navedenim primjerom moze se izraziti lazna velikodusnost te je istaknuto da se iz dzepa ne vadi sto rubalja unatoc obecanju. U nekim poslovicama o novcu dzep predstavlja mjesto pohrane novca, a novac personifikacijom
12https://dic.academic.ru/dic.nsf/dahl_proverbs/26391/%D0%97%D0%B0%D1%81%D1%82 %D1%83%D0%BF%D0%B8%D1%82%D1%8C?ysclid=l97eplu2g7507844768_(Datum pristupa: 18. 5. 2022.)
13 Postoji varijanta navedene poslovice s brojem sto, usp. Меняй взад-вперед сто рублей — ничего не останется.
poprima karakteristike zivih bica pa dobiva sposobnost bjezanja iz dzepa vlasnika.
Vaznost meduljudskih odnosa je naglasena u poslovici koja prijateljske odnose pretpostavlja novcu, pa je receno da je bolje imati sto prijatelja nego sto rubalja:
usp. Не имей сто рублей, а имей сто друзей. U navedenoj poslovici i njezinim varijantama predikati glagola izrazeni su zapovjednim nacinom, usp. Не держи сто рублёв, а держи сто другов; Не держи сто рублей, а держи сто друзей; Не имей сто рублей, а имей сто другов: сто рублей потопят, а сто друзей выручат; Не ищи сто рублей, а ищи сто друзей.
U vecini poslovica sintagma сто рублей 'sto rubalja' oznacava povecu kolicinu novca, sto potvrduje sljedeci primjer, usp. Рассуждай или нет, а сто рублей - деньги, kao i primjer poslovice o korupciji i sili novca koji moze sve kupiti, usp. Сто рублей есть, так и правда твоя. Usporedno postoje inacice iste poslovice s potpuno proturjecnim znacenjem u smislu vrijednosti rublja stoga se navodi da sto rubalja nije novac, odnosno da ne vrijedi puno:
usp. Думай не думай, а сто рублей - не деньги; Сто рублей не деньги. Primjer poslovice, usp. Думай не думай, [а] сто рублей - деньги dolazi u znacenju da nema potrebe za kolebanjem (Мокиенко, Никитина, Николаева, 2010: 767).
Poslovica Думай не думай, а сто рублей - не деньги zabiljezena je u u rjecniku Большой словарь русских пословиц u kojemu se daju tri znacenja navedene poslovice: 1) zaljenje o tome da se ne moze puno toga kupiti za odredenu svotu novaca; 2) utjeha pri gubitku velike kolicine novca; 3) zelis, ne zelis, a posao treba raditi (Мокиенко, Никитина, Николаева, 2010: 767). U poslovici se tvrdi da sto rubalja nije novac, odnosno da ne predstavlja znacajniju kolicinu novaca. Moze se upotrijebiti u kontekstu zaljenja sto navedena kolicina ne vrijedi puno, ali i kad se tjesimo ako novac izgubimo jer je gubitak nevazan. Iako nismo uspjeli pronaci druga tumacenja znacenja ove poslovice, mogli bismo pretpostaviti da se posljednje navedeno znacenje odnosi na neizbjeznost situacije koju treba prihvatiti.
3.2.1. Brojcani odnosi u poslovicama
Numericke se komponente u poslovicama najcesce pojavljuju u omjerima koji upucuju na jednaku vrijednost: 100:100; dvostruko vecu vrijednost: 1:2 (100:200, 50:100); visestruko vecu vrijednost: 100:1,100:1000, 100:200 000.
U primjerima koji oznacavaju jednaku vrijednost obicno se usporeduju dva pojma, a sam broj sto moze oznacavati veliku i malu kolicinu ovisno na sto se odnosi, usp. Лучше ста рублёв - сто другов. U ovom
slucaju broj sto oznacava znacajnu kolicinu necega pa je komparativom dana prednost stotini prijatelja nad stotinom rubalja. Ista ideja izrazena je i u bezlicnoj recenici, usp. Не надо сто рублёв, а было б сто друзьёв.
O odnosu dvostruke kolicine govori se u primjerima poslovica o bogatstvu i siromastvu u kojima se usporeduje odnos novca i pameti: usp. Один рубль - один ум, два рубля - два ума; Рубль - ум, а два рубля - два ума; Есть рубль - есть и ум, два рубля - два ума. Sljedeca nam poslovica govori o odnosu kolicine ulozenog rada i samohvale u omjeru 1:2, usp. На рубль работы, [а] на два похвальбы. Istoj kategoriji pripada i poslovica o pohlepi, usp. Ты ему рубль, а он два просит, kao i dijaloska poslovica u kojoj se suprotstavljaju vrijednosti stotine i dvije stotine rubalja. Ocekivano se naglasava da je veca kolicina novaca vrjednija od manje, usp. Что милее ста рублей? - Двести.
Odnosi visestrukih vrijednosti izrazene su u usporedbama: usp. Сто рублей не деньги, тыща не капитал; Думай не думай, а сто рублей - деньги, тыща - не капитал; Кто не богат, тот и копейке рад, а богатому - и тысяч мало. U istu skupinu mozemo ubrojiti i rimovanu poslovicu o korupciji, kradi koja ilustrira odnos izmedu posljedica krade manje i vece kolicine novca. Tako se neznacajna ukradena kolicina novca (izrazena leksemom рубль) uvijek kaznjava, dok se osobu odgovornu za kradu znatnije veceg iznosa - oko dvjesto tisuca (тысяч двести) - postuje, usp. Кто украдёт рубль, того дают под суд, а кто тысяч двести, того держат в чести.
4. Zakljucak
Kao rezultat provedene analize prikupljene paremioloske grade poslovice smo svrstali u sljedece tematske podskupine: fizicki izgled, pripadnost i nacin stjecanja novca (s osvrtom na antonimni paralelizam „svoj novac - tudi novac") te nacin ophodenja s novcem.
Analiza je pokazala da se od fizickih karakteristika novca u poslovicama spominju ostecenja na novcu poput poderane novcanice koja oznacava nepopravljivu stetu ili ostecenja na rubovima kovanica sto se odnosi na smanjenu vrijednost novca. Okrugao oblik kovanica implicira karakteristiku istih da se lako kotrljaju i kotrljajuci napustaju rastrosnog vlasnika.
U opoziciji stjecanja novca na posten i neposten nacin osobito je vrednovan novac zaraden vlastitim trudom i naporima. Takav novac duze se zadrzava od darovanog ili lako stecenog novca. Pri spomenu ukradenog novca u pozadinskoj slici poslovica prikazuje se poderan dzep i kopejka koja ispada iz njega povlaceci za sobom gubitak novcanica vise vrijednosti -rubalja a time i materijalne gubitke.
U ophodenju s novcem hijerarhijski je visoko pozicionirana stednja (osobito se istice vaznost kopejke kao sitne, ali vrijedne jedinice) sto smo mogli i ocekivati s obzirom na univerzalnost stednje kao vrijednosti. Medutim, negativno se ocjenjuje rastrosnost, a osobito se osuduje trosenje posljednje preostale kolicine novca.
U poslovicama su odnosi vrijednosti obicno izrazeni brojevima: jedan, dva, pet, trideset, sto. Primjeri koji to pokazuju, vezani su za upravljanje novcem i trgovinom, osudom navike odgadanja i lazne velikodusnosti te osobitim vrednovanjem stednje i prijateljskih odnosa koji su visoko postavljeni u hijerarhiji vrijednosti. Suprotno ocekivanome, veci broj ne oznacava automatski i vecu vrijednost. Tako se broj dva ili pet uz imenicu koja prikazuje novcanu jedinicu moze odnositi na veliku vrijednost, a broj sto se javlja u primjerima sa suprotnim znacenjem odnoseci se na veliku i na malu vrijednost.
Numerickim komponentama izrazena je dvostruka i visestruka vrijednost. Dvostruka se kolicina uglavnom odnosi na usporedbu novca i pameti (u poslovicama o bogatstvu i siromastvu), ulozenog rada i samohvale te pohlepe dok je visestruka vrijednost ilustrirana u primjeru odnosa drustva prema maloj i izrazito velikoj kolicini nezakonito stecenog novca.
Literatura / References
Opasic, Maja. (2014) Biblijski onimi u hrvatskome jeziku [Biblical onyms in Croatian language]. U FOC (Folia onomastica croatica) No. 23. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 185-208. (In Croatian) Бочина Т. Г. (2003) Количественная оценка в русской пословице (оппозиции конкретных имён) [A quantitave appraisal in Russian proverbs (opposition of specific names)]. U Известия высших учебных заведений. Северо-Кавказский регион. Общественные науки №5. 84-92. (In Russian)
Дубов, И. Г. (1993) Феномен менталитета: психологический анализ [Phenomenon of Mentality: a Psychological Analysis]. U Вопросы психологии № 5. Москва: Школа-пресс. 20-29. (In Russian) Ермакова О. Л. (2010) Тема бороды в русском фольклоре [Beard in Russian Folklore]. U Наука о человеке: гуманитарные исследования № 5. Омск: Омский государственный университет им.Ф. М. Достоевского, 220-224. (In Russian) Кауфман, И. И. (1910) Серебряный рубль в России от его возникновения до конца XIX века [The Silver Ruble in Russia from its Origins to the End of the 19th Century]. Санкт-Петербург: тип. Б.М. Вольфа. (In Russian) Ларин-Подольский, И.А. (2016) Монеты России: от Владимира до Владимира: большая иллюстрированная энциклопедия [Coins of Russia: from
Vladimir to Vladimir: Great Illustrated Encyclopedia]. Москва: издательство Эксмо. (In Russian) Майоренко И. А. (2004) Концепт «деньги» в языковой картине мира (на материале русской и английской фразеологии.[ The Concept "Money" in the Language Picture of the World (on the Material of Russian and English Phraseology).]Язык. Дискурс. Текст. Межд. науч. конф., посв. юбилею В. П. Малащенко. Ростов-на-Дону. 115-120. (In Russian) Маслова, В.А. (2001) Лингвокультурология: учеб. пособие для студ. высш. учеб.
заведений. [Linguoculturology: Textbookfor Students of Higher Education Institutions]. Москва: издательский центр «Академия». (In Russian) Мельникова, А. С. (1989) Русские монеты от Ивана Грозного до Петра Первого (история русской денежной системы с 1533 по 1682 год).[ Russian Coins from Ivan the Terrible to Peter the Great (History of the Russian Monetary System from 1533 to 1682)] Москва: Финансы и статистика. (In Russian)
http://vsemonetki.ru/books/item/fD0/s00/z0000038/st002.shtml (Datum pristupa: 29. 4. 2022.) Ничипорчик, Е. В. (2015) Отражение ценностных ориентаций в паремиях: лингвокогнитивный, сопоставительный и
социопсихолингвистический аспекты: автореферат дис.[Reflection of Value Orientations in Paremics: Linguistic and Cognitive, Comparative and Socio-Psycholinguistic Aspects] Гомельский гос. ун-т им. Франциска Скорины. (In Russian)
https://elib.gsu.by/handle/123456789/6485 (Datum pristupa: 16. 5. 2022.) Ощепкова, Е. С. (2014) Ценности „богатство" и „бедность" в языковом сознании русских [Values of "Wealth" and "Poverty" in the Linguistic Consciousness of Russians] U Вопросы психолингвистики № 22. Москва: Ин-т языкознания РАН, 102-117. (In Russian) Романовская, В. Б. Алборова, А. Г. (2015) Закон, обычай, религия и правосознание: их отражение в народных пословицах XIX века [Law, Custom, Religion and Legal Consciousness: Their Reflection in the Folk Proverbs of the 19th Century]. U Вестник КГУ им. Н. А. Некрасова N° 1. Кострома: Костромской государственный университет имени Н. А. Некрасова, 169-174. (In Russian) Сабитова, З. К. (2013) Лингвокультурология [Linguoculturology]. Москва:
Флинта. (In Russian) Спасский, И. Г. (1962) Русская монетная система. Историко-нумизматический очерк [Russian Coin System. Historical and Numismatic Sketch]. Ленинград: Издательство Государственного Эрмитажа. (In Russian) https://sheba.spb.ru/za/rus-moneta-1962.htm (Datum pristupa: 29. 4. 2022.)
Izvori / Sources
HE — Hrvatska enciklopedija, mrezno izdanje [Croatian Encyclopaedia, online edition]. 2021. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleza. (In Croatian)
https://www.enciklopedija.hr/ (Datum pristupa: 20. 5. 2022.) Jakobovic, Zvonimir. (2014) Leksikon novcanih jedinica [Lexicon of Monetary
Units]. Zagreb: Skolska knjiga. (In Croatian) Menac, Antica i sur. (1980) Rusko-hrvatski ili srpski frazeoloski rjecnik [Russian-Croatian or Serbian Phraseological Dictionary]. Zagreb: Skolska knjiga. (In Croatian)
Брокгауз, Ф. А. Ефрон, И. А. (1890-1907). Энциклопедический словарь [Encyclopedic Dictionary]. С.-Пб: Брокгауз-Ефрон. (In Russian) https://dic.academic.ru/contents.nsf/brokgauz_efron/(Datum pristupa: 18. 5. 2022.)
Гладкий, В. Д. (2001) Славянский мир: I -XVI века: Энциклопедический словарь [Slavic World: I - XVI centuries: Encyclopaedic Dictionary]. Москва: Центрполиграф. (In Russian) Даль, В. И. (1989) Пословицы русского народа [Proverbs of the
Russian People]. Москва: Художественная литература. (In Russian) https://dic.academic.ru/contents.nsf/dahl_proverbs/(Datum pristupa: 18. 5. 2022.)
Кравченко, С. А. (2004) Социологический энциклопедический русско-английский словарь: Более 10 000 единиц [Sociological Encyclopaedic Russian-English Dictionary: Over 10,000 Units]. Москва: Издательство АСТ. (In Russian)
Мокиенко, В. А. Никитина, Т. Ю. Николаева, Е. П. (2010) Большой словарь русских пословиц [Big Dictionary of Russian proverbs]. Moсква: ОлмаМедиаГрупп. (In Russian) Серов, В. (2003) Энциклопедический словарь крылатых слов и выражений [Encyclopaedic Dictionary of Winged Words and Expressions]. Москва: Локид-Пресс. (In Russian)
https://dic.academic.ru/contents.nsf/dic_wingwords/(Datum pristupa: 4. 5. 2022.)
Синдаловский, Н. А. (2003) Словарь Петербуржца [Peterburger's Dictionary]. С.-Пб: Норинт. (In Russian)
https://peterburger_lexikon.academic.ru/ (Datum pristupa: 3. 8. 2022.) СЭС — Осипов, Г. В. (ред.-координатор) (2000) Социологический энциклопедический словарь на рус., англ., нем., фр., чеш. языках [Sociological Encyclopedic Dictionary in Russian, English, German, French, Czech]. Москва: Норма. (In Russian) Фёдоров, А. И. (2008) Фразеологический словарь русского литературного языка [Phraseological Dictionary of the Russian Literary Language]. Москва: Астрель, АСТ. (In Russian)
https://phraseology.academic.ru (Datum pristupa: 21. 5. 2022.) Этимологический онлайн-словарь русского языка Макса Фасмера.[Etymological Online Dictionary of the Russian Language by Max Fasmer] (In Russian) https://lexicography.online/etymology/vasmer/ (Datum pristupa: 1. 8. 2022.)
