Научная статья на тему '17. Telekomunikacioni forum telfor 2009'

17. Telekomunikacioni forum telfor 2009 Текст научной статьи по специальности «Компьютерные и информационные науки»

CC BY
141
36
i Надоели баннеры? Вы всегда можете отключить рекламу.
i Надоели баннеры? Вы всегда можете отключить рекламу.
iНе можете найти то, что вам нужно? Попробуйте сервис подбора литературы.
i Надоели баннеры? Вы всегда можете отключить рекламу.

Текст научной работы на тему «17. Telekomunikacioni forum telfor 2009»

VOJNOTEHNIČKI GLASNIK 2 / 10

17. TELEKOMUNIKACIONI FORUM TELFOR 2009

Gaćeša N. Nebojša, Sektor za ljudske resurse Ministarstva odbrane Republike Srbije, Uprava za školstvo

[г.пиишшшаишш

I TbLFOK2(M#

U Beogradu je 24, 25. i 26. novembra 2009. godine, u Sava centru, održan 17. telekomunikacioni forum TELFOR 2009, u organizaciji Druš-tva za telekomunikacije - Beograd, „Telekom Srbija" a. d., JP PTT sao-braćaja „Srbija", Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i IEEE Serbia & Montenegro ComSoc Chapter and Section.

Telekomunikacioni forum TELFOR organizuje se sedamnaesti put kao domaći i regionalni godišnji skup stručnjaka koji rade u oblastima te-lekomunikacija i informacionih tehnologija. Učesnici su uglavnom telekomunikacioni inženjeri, ali i ekonomisti, pravnici, menadžeri, operatori i drugi. Na taj način TELFOR predstavlja forum u okviru kojeg se razma-traju sva relevantna pitanja telekomunikacija: tehnička, razvojna, regula-torna i ekonomska, pitanja proizvodnje opreme, usluga, servisa i funkcio-nisanja sistema.

U toku TELFOR-a organizuju se:

- plenarne sednice sa predavanjima po pozivu,

- oko trideset autorskih sesija sa autorskim radovima iz različitih oblasti telekomunikacija,

- sesije sa radovima studenata redovnih studija,

- stručni seminari za afirmisane stručnjake,

- obrazovni seminari za mlade stručnjake i studente redovnih i post-diplomskih studija,

nebojsa.gacesa@mod.gov.rs

- specijalne prezentacije vodećih internacionalnih i domaćih teleko-munikacionih kompanija,

- prezentacije novih stručnih knjiga,

- izložba telekomunikacionog hardvera, softvera, sistema, prateće opreme i usluga,

- tematske rasprave, panel diskusije i okrugli stolovi u vezi sa aktu-elnim temama,

- stručne i komercijalne prezentacije kompanija,

- prezentacije profesionalnih udruženja, profesionalni skupovi, kon-ferencije za štampu, prijemi, itd.

Na TELFOR-u se prezentuju radovi sa istraživačkim i naučnim rezul-tatima, sa novim idejama, sa korisnim iskustvenim zaključcima, zatim pregledni radovi i radovi obrazovnog tipa. Posebno su cenjeni radovi u kojima se izlažu iskustva iz prakse. Po pozivu Programskog odbora na TELFOR-u se prikazuju i pregledni radovi i prezentacije pojedinaca i kompanija.

Recenzirani prihvaćeni radovi objavljeni su u CD-zborniku. Prihvaće-ni radovi koji su izloženi na TELFOR-u objavljeni su i na Web stranici TELFOR-a: www.telfor. rs.

Za autore i učesnike autorskih i posebnih sekcija TELFOR-a, za po-setioce izložbi i prezentacija, učešće je bilo besplatno.

Među telekomunikacionim poslenicima značaj TELFOR-a raste sva-ke godine. TELFOR redovno ima veliki broj učesnika i posetilaca, kako pojedinaca, tako i kompanija iz svih telekomunikacionih segmenata. Gla-vni rezultati TELFOR-a 2009 su:

- 400 prijavljenih naučnoistraživačkih i tehničkih radova,

- 300 prihvaćenih regularnih radova, 11 radova po pozivu i 21 stu-dentski rad,

- preko 700 autora/koautora i predavača,

- 49 regularnih sesija, 1 sesija po pozivu, 3 studentske sesije,

- 11 specijalnih i tehničkih prezentacija,

- 1 seminar, 1 radionica, 2 okrugla stola i jubilarna izložba PTT mu-

zeja,

- 13 komercijalnih prezentacija, 30 kompanija učesnika na izložbi TELFOR-a,

- 150 članova Odbora TELFOR-a i studentske tehničke podrške,

- 120 aktivnih recenzenata,

- preko 30 organizacija donatora, partnera, prijatelja ili koorganizato-ra TELFOR-a, i

- oko 2000 registrovanih učesnika.

Gaćeša, N., 17. telekomunikacioni formu TELFOR 2009, str. 188-203

VOJNOTEHNIČKI GLASNIK 2 / 10

Proteklih godina nekoliko desetina telekomunikacionih kompanija bilo je na različite načine angažovano u vezi sa TELFOR-om. Svoje prezentacije imale su i poznate svetske kompanije, kao što su Agilent, Alcatel, Cisco, Ericsson, HP, Huawey, Intracom, Juniper, Motorola, Rohde & Schwarz, Siemens i druge, po pravilu zajedno sa svojim srpskim partnerima, kao i oko 50 domaćih i međunarodnih organizacija donatora i učesnika.

Predsednik Upravnog odbora TELFOR-a 2009 bio je prof. dr Đorđe Paunović sa Elektrotehničkog fakulteta Beograd, a predsednik Program-skog odbora prof. dr Aleksandar Marinčić, takođe sa Elektrotehničkog fa-kulteta Beograd.

Rad foruma odvijao se u okviru plenarnih sednica sa predavanjima, radovima po pozivu i tematskim izlaganjima, kroz rad više specijalnih sekcija, sekcija sa autorskim radovima, sekcija sa radovima studenata redovnih studija, preko panel diskusija i okruglih stolova o aktuelnim te-mama, usmerenih seminara, tehničkih izložbi kompanija, tematskih izlo-žbi i prikaza, tehničkih i komercijalnih prezentacija, profesionalnih skupo-va i sastanaka, itd. Plan i program rada utvrdio je Organizacioni odbor, na čelu sa prof. dr Ljljanom Milić, sa Elektrotehničkog fakulteta Beograd.

Autori pojedinci za TELFOR podnosili su stručne i naučne radove sa originalnim praktičnim ili teorijskim rezultatima istraživanja, od interesa za širi skup stručnjaka u području iz kojeg je rad, kao i radove koji sadrže primene teorijskih metoda u rešavanju konkretnih inženjerskih problema, prikaze praktičnih novih rešenja ili uređaja, rezultate eksperimentalnih is-traživanja, realizacije poznatih rešenja na novi način i slično.

Za TELFOR se, inače, prijavljuju radovi čiji sadržaj nije saopšten pre foruma, objavljen ili na drugi način prikazan. Učesnici izuzetno mogu po-nuditi Programskom odboru, ili Programski odbor može poručiti po pozivu, pregledne radove iz pojedinih oblasti, odnosno radove sa prikazima rezultata drugih autora i institucija (bez sopstvenog doprinosa, odnosno učešća u istraživanju podnosioca rada). Na radu se tada mora obavezno naznačiti da je u pitanju pregledni rad, odnosno moraju se jasno i dosled-no naznačiti izvori informacija i eventualne dozvole za objavljivanje do ta-da nepublikovanih rezultata.

TELFOR posebno organizuje sekciju za studente osnovnih i diplom-skih akademskih studija. U ovoj sekciji radove objavljuju isključivo stu-denti - autori, uz eventualnu neobaveznu naznaku imena nastavnika -mentora.

Pregled autorskih sekcija na TELFOR-u 2009:

Sekcija 1: Politika, regulativa i usluge u telekomunikacijama i IT;

- Značaj telekomunikacija u privredi i društvu,

- Sadašnje stanje domaćih i svetskih telekomunikacija,

- Trendovi budućeg razvoja telekomunikacija,

<®>

- Deregulacija, liberalizacija i strukturna reorganizacija,

- Modeli reformi, regulativa i standardizacija,

- Privatizacija u okviru telekomunikacionog sektora,

- Usluge, menadžment i marketing,

- Ekonomski aspekti poslovanja preduzeća,

Sekcija 2: Telekomunikacione mreže,

Sekcija 3: Radio-komunikacije,

Sekcija 4: Sistemi prenosa signala,

Sekcija 5: Obrada signala,

Sekcija 6: Optičke telekominikacije,

Sekcija 7: Primenjena elektronika,

Sekcija 8: Primenjena elektromagnetika,

Sekcija 9: Multimedija,

Sekcija 10: Softverski alati i aplikacije,

Sekcija 11: Studentska sekcija.

Pored autorskih sekcija održane su i posebne sekcije kompanija. Učestvovali su: Nokia Siemens Networks Srbija, Ericsson Beograd, VIP Mobile Beograd, IBIS Instruments Beograd, IBM - International Business Machunes, Telekom Srbija a. d. i Microsoft Software Beograd.

Održana je i posebna sekcija po pozivu: „Prezentacije po pozivu: Projekti Evropske unije".

Uz sekcije, na TELFOR-u 2009 održani su i posebni programi: tehnič-ke prezentacije, seminari i radionice, okrugli sto (RATEL - TELENOR: Ekonomski i društveni potencijal razvoja interneta i Internet i intelektualna svoji-na), memorijalna izložba (PTT „Srbija", Muzej PTT: 85 godina radiotelegrafi-je), radovi i prezentacije po pozivu i komercijalne prezentacije kompanija.

Zapaženo učešće na TELFORU imali su i ove godine pripadnici Mi-nistarstva odbrane i Vojske Srbije.

Donosimo prikaz njihovih radova:

Jevremović Aleksandar (Univerzitet Singidunum, Beograd),

Veinović Mladen (Univerzitet Singidunum, Beograd),

Šimić Goran (Vojna akademija, Beograd)

Zaštita bežičnih komunikacija korišćenjem sopstvenog šifarskog algoritma

Rad je izložen u Sekciji 2 „Telekomunikacione mreže (TM)".

Zaštita bežičnih komunikacionih sistema za potrebe profesional-nih organizacija (vojska, vlade zemalja) predstavlja složen zadatak, posebno u situacijama kada je zaštitu potrebno obezbediti bez izmena

Crn>

Gaćeša, N., 17. telekomunikacioni formu TELFOR 2009, str. 188-203

VOJNOTEHNIČKI GLASNIK 2 / 10

nosećih hardverskih komponenata. U ovom radu opisan je proces obezbeđivanja bežičnih računarskih mreža na IP nivou, korišćenjem sopstvenog šifarskog algoritma i standardnih otvorenih tehnologija i rešenja: IPsec, IKEv2 i Linux operativnog sistema. Dodatno, izvorni kod korišćenih komponenti je dostupan, te je sve njihove funkcije mo-guće proveriti.

Tehnologije bežičnih računarskih mreža su u stanju da ponude vi-sok nivo fleksibilnosti u LAN i WAN mrežnim okruženjima. Bežične mreže mogu se lako instalirati, popraviti, rekonfigurisati i uništiti (u slu-čaju potrebe). Ovakva vrsta fleksibilnosti je veoma poželjna kod dina-mičkih promena, na primer za potrebe vojske. Međutim, takve profesi-onalne organizacije takođe zahtevaju i najviše nivoe zaštite podataka koji se prenose pomenutim komunikacionim kanalima. U takvim situa-cijama standardni bezbednosni protokoli za bežične mreže (WEP, WPA/WPA2, itd.) ne predstavljaju adekvatno rešenje. To ne znači da upotrebu pomenutih bezbednosnih protokola treba eliminisati u potpu-nosti, već da oni ne smeju biti jedini bezbednosni protokoli za zaštitu poverljivih podataka u toku komunikacije. U ovom radu opisan je proces uspostavljanja visokobezbedne bežične komunikacije korišćenjem standardnih i otvorenih tehnologija. Takođe, jedan od atributa od pred-stavljenog rešenja jeste i niska cena, direktno zavisna od standardno-sti i rasprostranjenosti korišćenih tehnologija. Visok nivo bezbednosti ostvaren je korišćenjem sopstvenog algoritma za šifrovanje podataka. Za potrebe eksperimentalnih ispitivanja razvijen je sopstveni šifarski algoritam, nazvan MGAe2. Ovaj šifarski algoritam integrisan je u je-zgro operativnog sistema Linuks, a njegova upotreba se vrši putem IPsec bezbednosnog sistema. To znači da je sadržaj celokupne komunikacije šifrovan na IP (mrežnom) nivou OSI i TCP/IP modela i da ne postoji potreba za izmenom nosećeg bežičnog hardvera i protokola na sloju veze.

Dušan Ostojić, Dragoljub Brkić, Tehnički opitni centar, Beograd,

Slavko Pokorni, Visoka škola strukovnih studija za informacione teh

nologije, Zemun

Određivanje pouzdanosti složene komunikacione mreže simula-

cionom metodom

Rad je izložen u Sekciji 2 „Telekomunikacione mreže (TM)“

U radu je prikazana primena razvijenog softverskog paketa, pri-menom simulacione metode Monte Carlo i Weibull-ove raspodele, za proračun dvoterminalne pouzdanosti složenije komunikacione mreže. U ranijim radovima, primenom simulacione metode Monte Carlo, izvr-

<$>

šen je proračun pouzdanosti na primerima relativno jednostavnijih komunikacionih mreža: mreže sa rednom vezom elemenata, mreže sa paralelnom vezom elemenata, mreže sa elementima u mostnoj vezi i mreže sa centralama povezanim u prsten. S obzirom na to da se radi o primerima relativno jednostavnijih mreža, bilo je moguće iz-vršiti proračun pouzdanosti analitičkim putem i primenom aproksima-tivne simulacione metode Monte Carlo. Uporednim pregledom rezul-tata proračuna pouzdanosti po obe metode, utvrđen je visok stepen podudarnosti dobijenih rezultata. Time su rezultati prethodnih istraži-vanja dobili potvrdu i preporuku za dalji rad na primeni simulacione metode Monte Carlo za određivanju pouzdanosti složene komunika-cione mreže. U ovom radu primenjena je ista simulaciona metoda Monte Carlo na proračun dvoterminalne pouzdanosti složenije komu-nikacione mreže. Iz razmatranja su izuzeti uticaji otkaza softvera i spoljnih smetnji.

Obradović Danilo, VP 4522, Batajnica,

Sazdić-Jotić Boban, VP 6834, Batajnica

Poređenje tačnosti metoda za lociranje AOA i TDOA

Rad je izložen u Sekciji 3 „Radio-komunikacije (RK)“

Potreba za određivanjem lokacije radio-predajnika je u današnje vre-me sve prisutnija. Shodno tome, u porastu je interesovanje za neprekid-nim usavršavanjem metoda i načina određivanja lokacije. Cilj ovog rada je da prikaže i objasni dve metode: AOA (eng. Angle of Arrival) i metodu TDOA (eng. Time Difference of Arrival). Takođe je prikazano i upoređe-nje tačnosti ove dve metode.

Određivanje lokacije radio-predajnika je postupak koji ima prime-nu u mnogim oblastima telekomunikacij, a postupak je moguć čak i kod nekooperativnih izvora radiotalasa. Samim tim, neophodan je kod aktivnosti u procesu elektronskih dejstava (ED) a naročito u pro-cesu formiranja elektronske slike bojišta i taktičkoj prezentaciji bojiš-ta. U savremenim sistemima za elektronsku podršku (EP) za određi-vanje lokacije izvora radio zračenja najviše se koristi metoda AOA (DOA) - Angle of Arrival (Direction of Arrival). Osnovne ideje ove metode nisu bitno promenjene od četrdesetih godina prošlog veka i ona predstavlja klasičan pristup rešenju ovog problema. U drugi, na-predniji pristup spada metoda TDOA (eng. TDOA - Time Difference of Arrival) koja koristi relativna vremenska kašnjenja izmerena na prostorno razdvojenim prijemnim tačkama. U radu su prikazane osnovne karakteristike i principi metoda AOA i TDOA. Rad sadrži opis i rezultate simulacije.

Gaćeša, N., 17. telekomunikacioni formu TELFOR 2009, str. 188-203

VOJNOTEHNIČKI GLASNIK 2 / 10

Okiljević Predrag, Vojnotehnički institut, Beograd,

Nakić Nebojša, VP6834 Beograd,

Vučić Desimir, Računarski fakultet, Beograd

iНе можете найти то, что вам нужно? Попробуйте сервис подбора литературы.

Unapređenje sistema prenosa baziranih na adaptivnoj OFDM modulaciji

Rad je izložen u Sekciji 3 „Radio-komunikacije (RK)“

Cilj ovog rada je da se simulacijom prikažu različite mogućnosti po-boljšanja prenosa u sistemima korišćenjem adaptivne i MIMO OFDM mo-dulacije, tj. adaptacijom parametara podnosilaca (modulacione šeme i energije) na kanalni feding, u odnosu na one sisteme gde se koristi kon-vencionalna OFDM modulacija. Simulirani kanali su sa Rajsovim, Rejlije-vim, Nakagami i Vejbulovim fedingom u prisustvu aditivnog belog Gauso-vog šuma (AWGN).

Adaptivna OFDM (Orthogonal Frequency ivision Multiplexing) modulacija (adaptivna modulacija) jeste tehnika kojom se omogućava maksimizacija protoka podataka na podnosiocima koji su alocirani za odgovarajuće korisnike. Podrazumeva procenu SNR (Signal to Noise Ratio) za svaki od podnosilaca u prenosu, a na osnovu toga dalje se bi-ra odgovarajuća modulaciona šema, tako da se zadrži prihvatljivi BER (Bit Error Rate). Ova tehnika se primenjuje kako kod bežičnog tako i kod žičnog prenosa. Većina OFDM sistema koristi fiksirane modulacione šeme preko svih podnosilaca (konvencionalna OFDM). U zavisnosti od uslova u kanalu svaki od podnosilaca u višekorisničkom OFDM si-stemu može imati drugačije modulacione šeme (svaka koherentna ili di-ferencijalna, fazna ili amplitudska modulacija može se koristiti u te svr-he). Šeme sa većom spektralnom efikasnošću imaju, takođe, i veći BER. Zato se bira šema koja zadovoljava odgovarajući BER uz najveću spektralnu efikasnost. U uslovima višestruke propagacije radio- kana-lom, frekvencijski selektivni feding može prouzrokovati velike varijacije u primljenoj snazi svakog od podnosilaca. Ovaj selektivni feding, kako i samo ime kaže, deluje na pojedine podnosioce. Pošto je kod OFDM sistema prenos podeljen u više manjih propusnih opsega, tada frekvencijski selektivni feding poništava signale samo na nekim frekvencijama i signal se lako može rekonstruisati. Za kanale bez direktne putanje, varijacije u primljenoj snazi svakog od podnosilaca mogu biti i do 30 dB, za slične varijacije SNR. Mora se napomenuti da interferencija susednih ćelija može usloviti promene SNR preko propusnog opsega sistema. Kako bi se savladale ove velike varijacije SNR, primenjuju se adekvat-ne modulacione šeme. Dakle, osnovna ideja adaptivne modulacije je da BER ostane konstantan menjanjem nivoa predajne snage, količine protoka simbola, veličine konstelacije, kodne šeme ili bilo koje kombinacije

ovih parametara. Zato, sa odgovarajućim BER, ove šeme omogućavaju veću srednju spektralnu efikasnost, prenoseći podatke većim brzinama u povoljnim uslovima kanala, odnosno smanjujući protok kada su uslovi kanala lošiji. MIMO (Multiple Input Multiple Output) sistem može se predstaviti kao proizvoljan bežični komunikacioni sistem čiji su predajni i prijemni podsistemi opremljeni nizom antenskih elemenata. Ideja koja se krije iza koncepta MIMO sistema jeste da se signal na predajnim i prijemnim antenama „kombinuje" na poseban način radi smanjenja BER-a ili povećanja brzine prenosa podataka za svakog korisnika MIMO sistema. Kod MIMO sistema kanal se definiše definisanjem potka-nala od svake predajne do svake prijemne antene. Ako pretpostavimo da su signali na antenama nekorelisani, geometrija antenskog niza po-staje nebitna.

Korišćenje adaptivne modulacije ima nekoliko važnih prednosti u od-nosu na konvencionalnu. U sistemima sa konvencionalnom modulacio-nom šemom, modulacija podnosilaca mora biti usklađena na odgovaraju-ći BER, bez obzira na uslove prenosa (dimenzionišu se za najgori slu-čaj). Zbog toga većina sistema koristi BPSK ili QPSK modulacione šeme (relativno niskih spektralnih efikasnosti, 1-2 b/s/Hz).

Sokolović Vlada, Vojna akademija, Beograd,

Popović Veselin, 126.cVOJIN, Vojska Srbije

Poređenje metoda sinhronizacije signala u softverskom GPS

prijemniku

Rad je izložen u Sekciji 5 „Obrada signala (OS)".

U radu su prikazane dve metode praćenja sinhronizacije GPS (Global Positioning System), signala, koji se mogu primeniti pri realizaciji soft-verskog GPS prijemnika. Opisane su early-late, DLL (Delay Lock Loop) i TDL (Tau-dither Loop) petlje praćenja koda, C/A-kod (Coarse/Acquisition code) i Costas-ova fazno zaključana petlja, PLL (Phase Lock Loop). Za svaku od analiziranih metoda prikazana je arhitektura i model realizacije u okviru softverskog GPS prijemnika. Na osnovu analize rezultata obrade signala primenom pojedinih petlji, izvedeni su zaključci o pogodnosti pri-mene određene metode pri realizaciji GPS softverskog prijemnika.

Povećanje fleksibilnosti i smanjenje cene GPS (Global Positioning System), uređaja za komercijalnu upotrebu, uključujući i mobilne uređa-je, moguće je ostvariti primenom tehnologije softverskog radija SDR (Software Defined Radio). Primenom SDR ostvaruje se mogućnost za-mene pojedinih hardverskih komponenti u GPS prijemniku. Obrada signala u okviru SDR, realizuje se pomoću programabilnih DSP (Digital Signal Processing) ili FPGA (Field Programmable Gate Array) kola, što

(W5>

Gaćeša, N., 17. telekomunikacioni formu TELFOR 2009, str. 188-203

VOJNOTEHNIČKI GLASNIK 2 / 10

omogućava jednostavnu promenu algoritama digitalne obrade signala i jednostavnu promenu parametara prijemnika. Platforma razvijena na bazi SDR tehnologije, pogodna je za razvoj i ispitivanje uređaja uz mo-gućnost povezivanja sa drugim uređajima. Programski paket MATLAB pruža pogodno okruženje za realizaciju algoritama digitalne obrade signala i grafički prikaz za prikazivanje rezultata u toku obrade signala u određenim trenucima i stanjima pri procesu obrade signala. Metodi pra-ćenja sinhronizacije GPS signala, koji se mogu primeniti pri realizaciji softverskog GPS prijemnika su early-late, DLL (Delay Lock Loop) i TDL (Tau-dither Loop) petlje praćenja koda, C/A-kod (Coarse/Acquisition code) i Costas-ova fazno zaključana petlja, PLL (Phase Lock Loop). Za svaki od analiziranih metoda prikazan je model i arhitektura realizacije u okviru softverskog GPS prijemnika. Poređenje rezultata izvršeno je pu-tem teorijske analize i postupka računarske simulacije, i to posmatra-njem toka obrade signala od ulaznog kola do konačnog izračunavanja pozicije prijemnika. Na osnovu dobijenih rezultata izvedeni su zaključci o pogodnosti primene pojedinih metoda i algoritama obrade signal za realizaciju softverskog GPS prijemnika. Kritička analiza postupaka obrade signala izvršena je primenom stacionarnog prijemnika na signalu L1, i pomoću ulaznog kola SE4010. Softverski GPS prijemnik, korišćen u ovom radu, realizovan je primenom programskog paketa MATLAB, u kojem je i simuliran tok obrade signala.

Bondžulić Boban, Vojna akademija,

Petrović Vladimir, Imaging Science and Biomedical Engineering,

University of Manchester

Ivična objektivna procena kvaliteta slike

Rad je izložen u Sekciji 5 „Obrada signala (OS)".

U radu je predložena mera za objektivnu procenu kvaliteta mono-hromatske slike. Mera je zasnovana na poređenju vizuelnih informacija izvorne i test-slike, pri čemu su vizuelne informacije povezane sa ivica-ma slike. Valjanost predložene mere ispitana je na bazi slika sa dostup-nim subjektivnim procenama. Dobijeni rezultati ukazuju na to da se pro-cene dobijene korišćenjem predložene mere slažu sa subjektivnim procenama.

Poslednjih godina svedoci smo naglog razvoja sistema za digitalnu obradu slike, kako u prezentovanju vizuelnih informacija, tako i u komuni-kacijama. Performanse ovih sistema znatno zavise od kvaliteta ulaznih i iz-laznih slika. Kako je čovek posmatrač i korisnik najvećeg broja sistema za obradu slike, subjektivna procena je najpouzdaniji metod za evaluaciju kvaliteta. Međutim, da bi se dobili statistički relevantni rezultati, potreban je

<S)

reprezentativan uzorak posmatrača, eksperimente treba sprovesti u kon-trolisanim uslovima, potrebno je sprovesti dodatnu obradu odgovora po-smatrača, što sve zajedno čini subjektivnu procenu vremenski dugom, na-pornom i veoma skupom. Da bi se izbegla subjektivna procena, potrebna je procedura za automatsku procenu kvaliteta. Procedura automatske pro-cene naziva se objektivna procena. Uz softversku implementaciju vreme procene se smanjuje od dana i nedelja do nekoliko sekundi ili minuta. Osnovni cilj automatske procene kvaliteta slika/videa jeste da se dobiju predikcije koje su u dobroj korelaciji sa prosečnom subjektivnom procenom (MOS - mean opinion score). Idealna objektivna mera za procenu kvaliteta treba da bude primenljiva kod različitih tipova distorzije, da kvantitativno obuhvati različite stepene distorzije i da uzme u obzir raspodelu grešaka koje se javljaju. Prema količini informacija izvorne slike koja se koristi u po-stupku procene kvaliteta na prijemnoj strani (strani posmatrača), objektiv-ne mere za procenu kvaliteta slike mogu se podeliti u tri kategorije, bez re-ferenciranja (NR - noreference), sa potpunim referenciranjem (FR - fullre-ference) i sa delimičnim referenciranjem (RR - reducedreference). Najčeš-će korišćene objektivne mere za procenu kvaliteta/distorzije su srednja kvadratna greška (MSE), odnos signal/šum (SNR) i vršni odnos sig-nal/šum (PSNR), ali su ove mere često kritikovane, jer ne daju rezultate koji su u potpunosti u skladu sa subjektivnim procenama. Od tehnika koje se koriste za objektivnu procenu kvaliteta, zbog dobre predikcije subjektiv-nih procena, izdvajaju se: indeks strukturne sličnosti (Structural Similarity Index - SSIM), multiveličinski indeks strukturne sličnosti (Multi-Scale Structural Similarity Index - MSSSIM) i VIF metod (Visual Information Fidelity - VIF). Za poređenje informacija izvorne i test-slike u radu je predlo-žen FR pristup. Navedeni pristup proistekao je iz pristupa koji se koristi u proceni kvaliteta sjedinjavanja monohromatskih slika, gde se očuvanje pro-stornih informacija evaluira kroz gradijentnu reprezentaciju. Gradijentna procena polazi od ideje da je prenos (kompresija, degradacija) kojim se prenese više gradijentnih informacija bolji. Predloženi pristup je upoređen sa PSNR, SSIM, MS-SSIM i VIF na LIVE bazi slika.

Pokrajac Ivan, VP 1100 Beograd,

Vučić Desimir, Računarski fakultet, Beograd,

Okiljević Predrag, Vojnotehnički institut, Beograd

Ciklostacionarna analiza UWB IR signala sa TH-PPM

Rad je izložen u Sekciji 5 „Obrada signala (OS)".

U ovom radu analizirana je mogućnost analize (procene parametara) širokopojasnih signala na bazi impulsnog radija. Procena parametara širo-kopojasnih signala na bazi impulsnog radija ima značaj sa aspekta sinhroni-

<S>

Gaćeša, N., 17. telekomunikacioni formu TELFOR 2009, str. 188-203

VOJNOTEHNIČKI GLASNIK 2 / 10

zacije i podešavanja komunikacionog para prijemnik-predajnik. Pored ovo-ga, analiza signala ima jednu od ključnih uloga u sistemima za elektronsko ratovanje. Za procenu parametara širokopojasnih signala korišćena je ciklo-stacionarna analiza signala. U radu je pokazano da je korišćenjem ciklosta-cionarne analize moguće proceniti sve potrebne parametre širokopojasnih signala koji koriste tehniku vremenskog skakanja, kao što su simbolska brzi-na, trajanje impulsa, broj frejmova. U radu su prikazani simulacioni rezultati koji potvrđuju mogućnost ove primene ciklostacionarne analize.

Nagli razvoj tehnologije omogućio je i uspešnu primenu bežičnih teleko-munikacionih sistema u komercijalne svrhe. Prelazak sa analognih na digital-ne ćelijske sisteme, uvođenje u upotrebu treće i četvrte generacije mobilnih radio-sistema, kao i zamena kablovskih veza sa Wi-Fi i Bluetooth omogućilo je korisnicima pristup širokom spektru informacija sa bilo koje pozicije u bilo kom trenutku. S obzirom na to da korisnici zahtevaju veće kapacitete, brže servise i bolju sigurnost u prenosu podataka, nove tehnologije treba da nađu mesto u već prezauzetom radio-frekvencijskom (RF) spektru. Jedno od reše-nja koje omogućava prevazilaženje problema ograničenosti RF spektra jeste korišćenje tehnologije širokopojasnih signala (Ultra-wideband - UWB). UWB telekomunikacioni sistemi se u osnovi razlikuju od svih ostalih tehnika prenosa signala, jer koriste ekstremno uske RF impulse za komunikaciju između pre-dajnika i prijemnika. Korišćenje impulsa sa veoma kratkim vremenskim traja-njem (reda ns) ima za posledicu stvaranje signala koji zauzima veoma široki frekvencijski opseg. Korišćenje impulsa sa kratkim vremenom trajanja omogu-ćava povećanje brzine prenosa, bolju zaštitu od ometanja, visoku vremensku rezoluciju, malu verovatnoću presretanja i koegzistenciju sa postojećim radio-servisima. Kod UWB impulsnog radija (UWB-IR) najčešće se koristi impulsna položajna modulacija (I PM). Različite tehnike višekorisničkog pristupa mogu se koristiti u UWB-IR telekomunikacionim sistemima, među kojima je najatrak-tivnija tehnika bazirana na vremenskom skakanju (Time Hopping - TH). U do-stupnoj literaturi, među metodama koje su najzastupljenije u sistemima za elektronsko ratovanje ubraja se i ciklostacionarna analiza signala. Tehnike ob-rade ciklostacionarnih signala (CSP-Cyclostationary Signal Processing) koriste inherentne periodičnosti signala (prvog, drugog i većeg reda) i imaju zna-čajne prednosti u detekciji, klasifikaciji i proceni parametara ciklostacionarnih signala u odnosu na klasične stacionarne metode. Periodičnosti se ispoljavaju kroz korelaciju razdvojenih spektralnih komponenti kao spektralna redundan-sa. Frekvencija razdvajanja a naziva se ciklična frekvencija. Korišćenje ove spektralne redundanse znatno poboljšava performanse analize i obrade sig-nala. Ciklostacionarna obrada signala omogućava selektivnu detekciju signala koji se vremenski i frekvencijski preklapaju sa drugim neželjenim signalima, interferencijom i šumom. U ovom radu izvršena je ciklična spektralna analiza UWB IR sistema koji koriste impulsnu položajnu modulaciju (Pulse-Position Modulation - PPM) i vremensko skakanje kao tehniku višekorisničkog pristu-

<®>

pa (TH-PPM). Pri cikličnoj spektralnoj analizi signala korišćena je metoda sa frekvencijskim usrednjavanjem (Digital Frequency Smoothing Method -DFSM). U radu su dati neki specifični rezultati dobijeni cikličnom spektralnom analizom UWB IR sistema koji koristi binarnu PPM (TH-BPPM).

Popović Veselin, 126.cVOJIN, Vojska Srbije,

Sokolović Vlada, Vojna akademija, Beograd

Poređenje testova hipoteza u procesu praćenja radarskih ciljeva

Rad je izložen u Sekciji 5 „Obrada signala (OS)".

U ovom radu izvršena je komparativna analiza testova hipoteza u algorit-mima za praćenje više ciljeva. Praćenje više ciljeva je funkcija radarskog sistema povezana sa postojanjem određenog sektora osmatranja koji se pre-tražuje radarskim snopom i periodičnu ekstrakciju ugaonih koordinata (azimu-ta i elevacije), daljine i brzine ciljeva koji su otkriveni unutar datog sektora.

Prepoznavanje oblika generalno pokriva širok spektar problema i teš-ko je pronaći unifikovano gledište na rešavanje problema. Primenu je naš-lo u spektru inženjerskih problema, kakvi su razni čitači karaktera, analize talasnih oblika, modelovanje funkcija mozga u biologiji i psihologiji, te pra-ćenje ciljeva u vazduhu i na zemlji, kako u civilnim tako i u vojnim primena-ma. Mnoge važne primene prepoznavanja oblika mogu se okarakterisati ili kao klasifikacija nekih signala ili kao klasifikacija geometrijskih oblika. Osnovni cilj prepoznavanja oblika jeste da se donese odluka kojoj katego-riji posmatrani uzorak pripada. Na osnovu opservacija ili merenja formira se vektor merenja koji služi kao ulaz u pravilo odlučivanja kroz koje se ovaj vektor pridružuje nekoj od analiziranih klasa. Pretpostavimo da je merni vektor slučajni vektor cija uslovna funkcija gustine verovatnoće zavisi od klase. Ukoliko su ove uslovne funkcije gustina verovatnoće poznate, tada se problem prepoznavanja oblika svodi na problem statističkog testiranja hipoteza. Posmatrajmo za početak slučaj dve klase čije su apriorne vero-vatnoće pojavljivanja poznate, kao i odgovarajuće aposteriorne funkcije gustine verovatnoće mernih vektora. U radu su sagledani statistički kon-cepti sa strane prepoznavanja oblika u procesu praćenja.

Petošević Vladimir, Vojna akademija, Beograd

Softver, protokoli i kodeksi video konferencije

Rad je izložen u Sekciji 9 „Multimedija (MM)".

Videokonferencija je tokom poslednjih pet godina postala veoma po-pularna zbog dostupnosti opreme, prihvatljive cene i lakoće rukovanja, uz mogućnost postizanja značajnih efekata u komunikaciji. Iznajmljene linije su svakako skupe i teško opravdavaju troškove, tako da je bilo neophodno

Gaćeša, N., 17. telekomunikacioni formu TELFOR 2009, str. 188-203

VOJNOTEHNIČKI GLASNIK 2 / 10

da budu prevaziđene. Uvođenje dial-up digitalne konekcije kroz telefonske kompanije i pristup internetu sada su učinili troškove konekcije sa udalje-nim sajtovima prihvatljivijim široj grupi korisnika. Videokonferencija obez-beđuje mnoge uzbudljive mogućnosti i sadržaje kojima može da podrži personalne i profesionalne aktivnosti. Društvene organizacije mogu koristiti videokonferenciju za podršku značajnim događajima, a privatan biznis-sektor kao pomoćno sredstvo u komunikaciji i rešavanju iznanadnih situa-cija na velikoj udaljenosti gde su veliki troškovi službenih putovanja.

Videokonferencijska tehnologija omogućava da dvoje ili više ljudi na različitim lokacijama vide i čuju jedno drugo u isto vreme i tako nesmetano komuniciraju u realnom vremenu. Zvuk i slika se prenose elektronski u di-gitalnom formatu, čime se obezbeđuje simultana interaktivna komunikaci-ja. U tom smislu treba razumeti kompjuterske aplikacije, web stranice, ka-taloge biblioteka i softvere. Nazire se da je to novi brzorazvojni medij sa velikim potencijalom uštede značajnih vrednosti i troškova. U današnjoj kli-mi kontinualnog gledanja i traženja novih puteva smanjenja troškova, u bi-znisu, edukaciji ili državnoj upravi, investicije u video konferencijske olakši-ce mogu potvrditi i pokazati se kao značajna vrednosna i funkcionalna prednost. Jedan od puteva presecanja i smanjenja troškova jeste u tome da zaposleni smanje rasipanje energije i radnog vremena i uči-ne efikasnijim vreme za koje su plaćeni u toku putovanja.

Miličević Zoran, Uprava za telekomunikacije i informatiku GŠ VS,

Beograd,

Bojković Zoran, Univerzitet u Beogradu

Kombinovani metod za intra/interpredikciju kod standarda

H.264/AVC

Rad je izložen u Sekciji 9 „Multimedija (MM)“.

U radu je predstavljen metod koji kombinuje selektivnu intrapredikci-ju i optimiziranu interpredikciju. Rezultati simulacije pokazuju da je raču-narsko vreme smanjeno u proseku oko 22% i 23%, zavisno od vrednosti parametra kvantizacije, kroz redukovanje broja modova kandidata kod inter i intrapredikcije. Broj modova kandidata redukovan je oko 90% kod in-tra-predikcije i 40% kod interpredikcija.

H.264/AVC je video kodni standard koji su zajednički razvili eksperti iz JVT (Joint Video Team), odnosno ITU-T VCEG i ISO/IEC MPEG komi-teta za standardizaciju.

Standard H.264/AVC u poređenju sa prethodnim standardima obez-beđuje veću kompresiju, efikasnije kodovanje video sadržaja, kao i niže bitske protoke uz mnogo prihvatljiviji perceptualni kvalitet. Takođe, standard podržava fleksibilnost u kodovanju, kao i organizaciju kodovanih po-

<^200^)

dataka, tako da je povećana otpornost na greške i gubitke. Poboljšanje kodnih performansi produkt je uglavnom dela za predikciju. Međutim, kao što se može i očekivati, sa povećanjem kodne efikasnosti i fleksibilnosti dolazi i do povećanja kompleksnosti samog kodera. H.264 koristi različite metode za redukciju kompleksnosti implementacije. H.264/AVC video kodni standard, pored dvoslojne arhitekture (mrežni apstraktni sloj i video kodni sloj), obuhvata i široku paletu alata koji se mogu svrstati u: alate za povećanje efikasnosti i preciznosti predikcije (kompenzacija pokreta sa promenljivom veličinom blokova, višestruke referentne slike, tačnost vek-tora pokreta od jedne četvrtine odbirka, predikcija težinskih koeficijenata, prostorna predikcija za intrakodovane slike, vremenska predikcija za in-terkodovane slike, debloking filtar, izračunavanje transformacije na bloko-vima veličine 4x4 piksela, sekundarna Hadamardova transformacija, ko-rišćenje 16-bitne aritmetike u izračunavanju transformacije, umesto 32-bitne iz prethodnih standarda); alate za entropijsko kodovanje sa visokim odnosom kompresije (binarno aritmetičko adaptivno kodovanje CABAC (Context Adaptive Binary Arithmetic Coding) i adaptivno kodovanje sa promenljivom kodnom reči CAVLC (Context Arithmetic Variable Lenght Coding, CAVLC)) i • alate za robustnost i otpornost na greške (komutirani SI i SP isečci, redundanti isečak, deljenje podatka, fleksibilni raspored makroblokova, proizvoljan raspored isečaka, itd.). Poboljšanje performansi kodovanja proističe, uglavnom, iz dela za predikciju. Intrapredikcija znatno poboljšava performanse kodovanja koristeći prostornu redundan-su između susednih makroblokova. Kod H.264, ako je makroblok kodo-van u intramodu, predikcija je izvedena na bazi prethodno kodovanih i re-konstruisanih blokova i oduzeta je od trenutnog bloka pre kodovanja. Po-stoji ukupno 9 modova predikcije za svaki 4x4 luminentni blok (DC i 8 usmerenih), 4 moda predikcije za svaki 16x16 luminentni blok (vertikalni, horizontalni, DC, ravni) i 4 moda predikcije za hrominentne komponente (DC, horizontalni, vertikalni, ravni). Sa druge strane, interpredikcija, koja koristi vremensku redundansu između frejmova, poboljšana je estimaci-jom pokreta sa preciznošću od % za vektore pokreta, blokovima promen-ljive veličine, višestrukim referentnim slikama i poboljšanim prostorno-vremenskim direktnim modom. Inter- predikcija kreira model predikcije na osnovu jedne ili više prethodno dekodovanih video slika koristeći blokba-ziranu kompenzaciju pokreta. Važna razliku u odnosu na prethodne stan-darde je korišćenje različite/promenljive veličine bloka (16x16, 8x16, 16x8, 8x8, 4x8, 8x4, 4x4) i pod-odbiraka vektora pokreta (1/4 rezolucije za luminentnu komponentu i 1/8 za hrominentne komponente slike). Standard H.264 podržava više modova interpredikcije: prediktivni, bipre-diktvni, skip i direktni mod. Za određene aplikacije H.264/AVC definiše skup od sedam profila [7]. Profili definišu skup kodnih alata i algoritama koji se mogu koristiti pri generisanju odgovarajućeg toka bita. Takođe, za

Gaćeša, N., 17. telekomunikacioni formu TELFOR 2009, str. 188-203

VOJNOTEHNIČKI GLASNIK 2 / 10

svaki profil H.264/AVC definiše i skup nivoa i podnivoa. Aplikacije podr-žane sa H.264/AVC standardom su video konferencija i video telefonija, broadcast i streaming video, HD-DVD, BD-ROM, kao i DVB. Main (glav-ni) profil pored podrške za I slike, P slike i entropijsko adaptivno kodova-nje sa promenljivom kodnom reči (CAVLC) omogućava i podršku za interlaced video, inter kodovanje sa korišćenjem B slika i težinske predikci-je, kao i binarno aritmetičko adaptivno entropijsko kodovanje (CABAC) [9]. Aplikacije podržane sa glavnim profilom su: broadcast TV, video me-morisanje i studijska distribucija. Takođe, Rate-Distortion Optimizacija (RDO) veoma je efikasan alat koji je prihvatio H.264/AVC kodeks za određivanje moda kodovanja za makroblokove i koji donosi veću efiksa-nost kodovanja. Međutim, zbog preciznijeg proračuna trenutne distorzije makroblokova i kodovanih bita za svaki mod kodovanja, mod odluke koji se bazira na RDO sadrži veću kompleksnost izračunavanja. Rad je orga-nizovan na sledeći način: prvo poglavlje je uvodno, drugo detaljno objaš-njava predloženi kombinovani metod za intra/interpredikcije, u trećem po-glavlju prikazani su i obrazloženi eksperimentalni rezultati, a poslednje poglavlje sadrži zaključna razmatranja.

Fejsov Nikola, Krstić Miloš, Tubin Ivan, Vojna akademija, Beograd

Razvoj alata za steganografiju

Rad je izložen u Sekciji 11 „Studentska sekcija (S)“.

U radu je opisana mogućnost primene steganografije za prenošenje slika. U ovu svrhu korišćen je steganografski program koji su autori sami izradili. Prikazani su rezultati obrade slike ovim programom i neki njegovi nedostaci.

Istraživanje obaljeno u svrhu ovog rada počiva na potrebi da se raz-vije jednostavan alat za steganografsku obradu slike, za korisnike kojima nije neophodna velika kriptografska vrednost, ali im treba određeni nivo tajnosti pri komunikaciji. Steganografija je naučna disciplina koja se bavi prikrivenom razmenom informacija. Reč steganografija potiče od grčkih reči „steganos" i „graphein", što u bukvalnom prevodu znači „skriveno pi-sanje". Osnovni princip steganografije zasniva se na korišćenju medija koji je dostupan širokoj populaciji, unutar kojeg se umeće informacija koja se želi sakriti. Savremena steganografija, zasnovana na mogućnostima digitalne tehnologije, uglavnom je usmerena na sakrivanje tajne poruke unutar sadržaja nekog multimedijalnog fajla, npr. slike, audio ili video faj-lova. Multimedijalni fajlovi, po pravilu, sadrže neiskorišćene bite koji se na različite načine koriste kako bi se u njima prikrila poruka. Prednost ovakvog načina prikrivanja informacija ogleda se u tome da se razmena informacija obavlja bez izazivanja sumnje da komunikacija uopšte posto-ji. Steganografija nudi širok spektar mogućnosti primene, od skrivene razmene informacija u privatne i poslovne svrhe, sve do zaštite autorskih

<^20Г)

prava u obliku vodenog pečata. Ipak, zbog svog suštinskog principa „ne-vidljivosti" informacija često se koristi i prilikom ilegalnih aktivnosti. Stega-nografija podrazumeva prikrivanje tajne poruke, ali ne i činjenice da dve strane međusobno komuniciraju. Zbog toga proces steganografije obično uključuje umetanje skrivene informacije unutar nekog prenosnog medija. Takav medij se naziva nosilac i ima ulogu prikrivanja postojanja skrivene informacije. Sakrivena poruka i nosilac zajedno čine jednu celinu koja se naziva stego ili steganografski medij. Radi veće kriptografske vrednosti sakrivena informacija se pre umetanja u nosilac može kriptovati.

Telenor fondacija dodelila je drugu nagradu „Prof. dr Ilija Stojanović", za doprinos u oblasti telekomunikacija u kategoriji studentskih radova, ra-du „Razvoj alata za steganografiju". Autori rada Nikola Fejsov, Miloš Kr-stić i Ivan Tubin su kadeti 130. klase Vojne akademije, smer EI i PED.

Nagradu „Prof. dr Ilija Stojanović" ustanovila je 2007. godine „Telenor fondacija" u znak sećanja na akademika koji je bio tvorac modernih telekomunikacija na prostoru nekadašnje SFRJ. Nagrada se dodeljuje najuspešnijim studentima, mladim naučnicima i istraživačima za doprinos u oblasti telekomunikacija. Profesor Stojanović je bio osnivač katedre za telekomunikacije na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, gde je i po-čeo njegov rad, a bio je i učitelj skoro svih generacija današnjih iskusnih inženjera telekomunikacija, koji su sada nosioci ove industrije.

Datum prijema članka: 1. 12. 2009.

Datum konačnog prihvatanja članka za objavljivanje: 3. 12. 2009.

(^2oT>

Gaćeša, N., 17. telekomunikacioni formu TELFOR 2009, str. 188-203

i Надоели баннеры? Вы всегда можете отключить рекламу.